Blagi hibridi ili meki hibridi, kako se u nas prevodi “mild hybrid” (MHEV) tehnologija, novitet su u autoindustriji koji u posljednjih nekoliko godina, a napose u posljednjih godinu dana predstavlja sve više proizvođača. A bit će ih još i više. Zbog ekologije, koja je u posljednjih nekoliko godina ponajprije u Europi postala glavna tema u autoindustriji, i zbog strogih propisa Europske unije automobilski inženjeri imaju pune ruke posla, a jedno od rješenja su upravo blagi hibridi. Od Nove godine počinje se primjenjivati nova uredba Europske komisije prema kojoj će proizvođači plaćati visoke penale ako im prosječan ispust cjelokupne prodajne game automobila prelazi 95 g/km CO2. Koliko će to biti teško postići, pokazuje podatak da je lani prosjek svih proizvođača bio 121 g/km CO2.
Automobili na struju su zasigurno budućnost, zasad ne tako bliska za široke mase zbog cijene samih električnih automobila i nedostatka infrastrukture, pa se hibridi, koji kombiniraju motore s unutarnjim izgaranjem i elektromotore, nameću kao logično prijelazno rješenje. Ali, takvu tehnologiju većina proizvođača još uvijek razvija, bilo da je riječ o plug-in hibridima (punjive baterije) ili “običnim” hibridima koji sinkroniziraju konvencionalni i elektro pogon kojima, primjerice, japanska Toyota dominira na tržištu. Zbog toga su i hibridi još uvijek skupi i time nedostupni mnogim kupcima. Baš zbog toga su blagi hibridi razvijeni kao svojevrsno vatrogasno rješenje kojim se može smanjiti potrošnja goriva i ispust štetnih plinova kod automobila s klasičnim termalnim motorima, a njihov razvoj i ugradnja ne stoje mnogo (u proizvodnji su skuplji oko 500 eura po vozilu) i mogu se uklopiti u postojeću konstrukciju svih automobila, pa ni cijene automobila s tom ugrađenom tehnologijom neće bitno poskupiti automobile.
Blagi hibrid sustav je koji se temelji na malenom elektromotoru koji služi kao ispomoć pogonskom konvencionalnom motoru, pri kretanju ili tijekom vožnje. Radi se o sustavu koji nije kod svih proizvođača isti, ali najčešće se koristi 48-voltna tehnologija. Mala baterija (kapaciteta obično do 1 kWh) napaja se energijom pri kočenju, a strujom opskrbljuje mali električni starter/generator koji pomaže pri startu motora i ubrzavanju, vožnji pri malim brzinama, kao i pri održavanju brzine kod nekih automobila, primjerice, na autocesti. Osim toga, taj je elektromotor zadužen i za startanje motora, funkcioniranje stop/start sustava, pa blagi hibridi više ne trebaju klasični alternator za “paljenje” motora.
U suprotnom smjeru isti uređaj funkcionira kao generator i mehaničku energiju pretvara u električnu koja se pohranjuje u, najčešće, litij-ionskoj bateriji. Najčešće se temelji na strujnoj mreži od 48 volta i to nije odabrano slučajno jer je riječ o četiri puta većem naponu od 12 V, koji se inače koristi u automobilima. Zbog toga je potreban DC/DC pretvarač 48-voltne baterije koji omogućava ovoj bateriji povezanost s napajanjem pomoćne elektronike u vozilu, jer ima puno veći kapacitet u odnosu na uobičajeni 12-voltni električni sustav vozila. Takav 48-voltni sustav, primjerice, koriste Audi, Renault, Volvo, Mercedes, Kia, Hyundai, Suzuki... Ali, ne koristi se u svim blagim hibridima 48-voltni napon. Audi u većim automobilima poput A6 i A7 koristi 48-voltnu tehnologiju, dok je u novom A4 blagi hibrid koji koristi 12 V tehnologiju. Za istu se stvar odlučio i Suzuki koji je najavio da će u manjim automobilima koristiti 12 V blagi hibridni sustav, a kod većih vozila 48-voltni blagi hibrid. Mazda je razvila, pak, 24-voltni blagi hibrid koji uz električni motor koji pomaže motoru i bateriju kapaciteta 0,6 kWh smanjuje potrošnju goriva i emisiju ispušnih plinova regenerirajući energiju pri usporavanju i kočenju, koju zatim koristi elektromotor pomažući motoru s unutarnjim izgaranjem.
Scene koje su vas najviše iznenadile: Najveći hit bila je djevojka na parkiralištu
Još da ubace i mehanički zvrk-recimo za teža vozila-i zavrte ga zrakom pod pritiskom-pogledajte u prošlost!