Bez intervencija u naš porezni sustav od iduće godine možemo očekivati poskupljenje dijela automobila u Hrvatskoj. Naime, trenutačni sustav – osim po cijeni – automobile u porezne razrede svrstava i temeljem emisija ugljikova dioksida, određenih (i) po zastarjelom NEDC protokolu testiranja potrošnje koji više sliči ispitivanju u sterilnom laboratoriju nego stvarnim uvjetima vožnje. Od rujna 2017. godine u Europskoj uniji na snagu bi trebao stupiti novi WLTP protokol, po kojem će se vozila testirati u realnim uvjetima.
Prelaz u skuplju kategoriju
Novi je protokol nužan, ali on će, predviđa se, povisiti deklariranu potrošnju. S obzirom na to da je količina ugljikova dioksida koji automobil ispušta povezana s potrošnjom goriva, može se očekivati da će s porastom deklarirane potrošnje porasti i deklarirana emisija CO2. Sukladno tome, neki će se automobili u našoj poreznoj križaljci – ne dođe li do izmjena – pomaknuti u kategoriju više, trošarina će biti veća, pa tako i konačna cijena vozila. No, kako doznajemo iz Carinske uprave, promjene u obračunavanju davanja na automobile nisu na vidiku.
– Eventualne izmjene i dopune u normativnom uređenju sustava oporezivanja motornih vozila posebnim porezom ovise o cjelovitom pristupu poreznom sustavu i njegovoj reformi. Sustav oporezivanja motornih vozila djelomično se zasniva na emisiji CO2, pri čemu treba voditi računa da su Europski parlament i Vijeće s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila donijeli Uredbu br. 443/2009 od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile, kojom su uvedene obveze proizvođačima koji prodaju motorna vozila u Europskoj uniji za postupno smanjenje emisija CO2, koje bi do 2020. godine trebalo iznositi 95 g/km za flotu novih vozila svakog proizvođača. Prag od 95 g/km trenutačno se dodatno analizira, ali se ne očekuje pomicanje te granice na dulji rok. Emisije CO2 kod novih se vozila kontinuirano smanjuju. U razdoblju od pet godina to će smanjenje prosječno iznositi oko 35 g/km – navode iz Carinske uprave.
Dileme oko potrebe smanjivanja potrošnje i emisija u ukupnom voznom parku nema, a očito je i da svaka nova generacija vozila troši i emitira manje od prethodne. Međutim, na razini automobila kakve prosječan građanin kupuje te su promjene premale i prespore da bi mogle kompenzirati skok koji će se dogoditi s prelaskom na WLTP protokol. Propisana je količina CO2 kojoj u prosjeku mora udovoljiti čitava gama nekog proizvođača. Dok on u ponudi ima, primjerice, jedan automobil na struju koji ne emitira CO2, ostatak game koji je povoljniji i bitno prodavaniji može emitirati vrijednosti CO2 veće od propisanih. Proizvođači su tu u skladu s propisima, ali prosječan kupac po novom će protokolu proći lošije. To se, ironično, ponajprije odnosi na kupce automobila s naprednijom tehnologijom, s motorima smanjena obujma te s hibridnim pogonom. Analize pokazuju, naime, da će kod takvih automobila deklarirana CO2 emisija po novom protokolu biti oko 10 posto veća od one po starom protokolu. Također, start-stop sustav (za koji se predviđa da će ga 2020. imati 90% novih automobila) u pitanju CO2 učinkovitijim se pokazao u starom nego u novom protokolu mjerenja.
Neki će proći bolje
Klasični benzinci i dizelaši po novom bi protokolu trebali biti deklarirani na niže emisije CO2. Po procijenjenom omjeru tipova vozila i pogona, europski vozni park bi u prosjeku po WLTP protokolu 2020. trebao imati od 5 do 8% (ovisno o temperaturi pri testiranju) više razine CO2 nego po trenutačnom NEDC-u. Kako će se prijelaz s NEDC na WLTP protokol odraziti na vrijednosti potrošnje goriva u Europskoj uniji analiziralo je Međunarodno vijeće za čisti transport. U izvještaju upozoravaju da je potrebno novom protokolu prilagoditi zahtjev proizvođačima automobila o udovoljavanju prosječnih 95 g CO2 po km do 2020. Predlažu da novopostavljena granica bude 100 g CO2/km, odnosno 102 grama ako WLTP protokol bude propisao i da vanjska temperatura tijekom testa bude 14 °C, umjesto sadašnjih 20 do 30. Odluka o tome još nije donesena.
Apsolutno sam za takve trošarine. Računi u Costabelli se neće sami platiti, bonusi u hrvatskim šumama se neće sami platiti, ljetovanje na Brijunima, ili Hvaru se neće sami platiti. Nadam se da će otvoriti i telefonski broj na koji ćemo moći pomagati sirotinji na vlasti da mogu nekako na rate podmiriti troškove cateringa.