Nisam znao što očekivati na ulasku u manje skladište u predgrađu španjolskog grada Valencije. Na bezličnoj zgradi je iznad rotirajućih garažnih vrata pomalo neugledno pisalo Zeleros i ništa izvana nije naslućivalo da se unutra kriju potencijalne tajne budućnosti super brzih vlakova u Europi. Unutra nije baš garaža, nego oveća prostorija bez prozora s visokim stropom. Većinom je prazna, a u raznim dijelovima su mašine i komadi tehnologije za koje ne biste iz prve mogli pogoditi koja im je namjena.
Ovdje s puno entuzijazma grupica mladih inženjera radi na projektu svog života - razvoju i testiranju hyperloop sustava - koncepta suludo brzih futurističkih vlakova koji bi trebali prevoziti putnike u levitirajućim kapsulama, a sve kroz posebno izgrađene tunele ili cijevi iz kojih bi se isisala većina zraka kako bi bilo manje otpora i trošenja energije.
Cijela ideja krenula je još 2013. godine kada je Elon Musk svijetu pokazao prikaz dizajna mogućeg prijevoza u vakuumu kojeg je nazvao hyperloop. To su tada uzbuđeno pratili studenti David, Daniel i Juan, koji su odlučili prihvatiti Muskov izazov pa su se posvetili testiranju i izgradnji svog koncepta s kojim su 2015. čak i osvojili dvije nagrade na hyperloop natjecanju koje je u Americi organizirao upravo Elon Musk.
- Musk nam je dosta pomogao. On je malo luckast, ali je svijetu otkrio ideju koja je bila skrivena 200 godina. Hyperloop nije bio seksi dok ga Musk nije spomenuo. Hyperloop je vrlo sličan super brzim vlakovima, ali ovdje su drugačije kabine. Zovemo ih kapsulama i nisu tako velike kao vlak, a najlakše ih je opisati kao nešto između unutrašnjeg prostora vlaka i aviona. Kapsule se kreću u uvjetima niskog pritiska. Slična bi bila atmosfera kao na velikim visinama gdje je rjeđi zrak, ali to možemo ostvariti na tlu. Brzi vlakovi u Kini i Japanu trebaju jako puno energije, a to se može smanjiti ako u cijevima smanjite otpor zraka. Bit će moguće dosegnuti brzinu od 1000 km/h. Trebamo manje tunele od vlakova pa su i tu neke uštede, ali kada se usporede troškovi s izradom infrastrukture brzih vlakova to je gotovo isto (20-40 milijuna eura po kilometru) - poručuje 30-godišnji Juan Vicén, jedan od trojice osnivača Zelerosa, danas u ulozi direktora marketinga.
Vicén dodaje: - Lani je čak 30 posto letova imalo kašnjenja. Razvijamo hyperloop jer vjerujemo da može biti rješenje za zeleniji transport ljudi i roba. Razmišljamo o tom sustavu ne kao potpunoj zamjeni za postojeće javne prijevoze, nego kao dodatak. Želimo integrirati naš hyperloop s postojećim postajama brzih vlakova. Moguća je takva sinergija, pa već imate takve kolodvore na više razina, vlakove povezane s metroom.
FOTOGALERIJA: Ušli smo u Zeleros Hyperloop: Ovdje stvaraju vlakove budućnosti
Mladi inženjeri, a ujedno i šefovi ovog španjolskog startupa Zeleros uvjereni su da će u ne tako dalekoj budućnosti njihova verzija Hyperloopa prevoziti ljude brzinama od 1000 km/h između europskih gradova. Ali, i ne samo europskih, previđaju razgranatu globalnu hyperloop mrežu diljem svijeta koja bi povezivala gradove brže od svih drugih masovnih javnih prijevoza, uključujući i putničke zrakoplove.
A to su demonstrirali i velikom grafikom mape svijeta s mogućim budućim hyperloop linijama koja se ipak čini preambicioznom i nedostižnom. Barem danas. Na tim zamišljenim linijama posebno je bogata mreža hyperloop postaja po Europi od Berlina do Istanbula (preko Beograda, ne i Zagreba), Atene, Rima, Pariza, Madrida, Londona pa čak i do Moskve i drugih kontinenata.
Zasad je to samo lijepa lista želja, ali ovaj startup je pod svoje okrilje uzela Europska unija koja ima ozbiljne ambicije razvijati nove generacije zelenijeg i održivijeg javnog prometa. Europski institut za inovacije i tehnologiju rano je prepoznao potencijal i talent unutar startupa Zeleros Hyperloop i ponudio je mladim Španjolcima i direktnu i svestranu pomoć. Naime, osim početnih 50.000 eura, EIT je Zelerosu pomogao kroz cijeli niz programa edukacije ključnih članova, ali i s konekcijama s najboljim europskim sveučilištima, ali i velikim kompanijama. U međuvremenu je Zeleros odradio i nekoliko investicijskih krugova u kojima su skupljali milijunske iznose (7 milijuna eura u 2020. te 15 milijuna eura u 2022.).
- U Valenciju ste došli avionom, automobilom ili možda autobusom, ali to nije dovoljno. Moramo inovirati, do 2050. godine transport u Europi izgledat će puno drugačije. Željeli smo vam pokazati jednu od kompanija koju već nekoliko godine potiče EIT s fokusom na održivu budućnost. Nećemo uspjeti ostvariti EU cilj za smanjenjem stakleničkih plinova za čak 90 posto ako ne uvodimo disruptivne tehnologije. Zeleros bi mogao biti baš jedno takvo rješenje, a mi imamo sve alate da im omogućimo cjelokupnu podršku. Doista smo ozbiljni s našom inicijativom edukacija Deep Tech Talent kojom želimo dosegnuti milijun talentiranih kandidata - poručuje direktor EIT-a Martin Kern.
Iza EIT-a stoje i konkretni rezultati s obzirom na to da se mogu pohvaliti da su pomogli u sazrijevanju čak 8 europskih jednorog kompanija. Hvale se da su pomogli više od 7800 projekata za koje je prikupljeno čak 7,3 milijarde eura. Projekte imaju i u Hrvatskoj, a jedan dio EIT-a surađuje i s kompanijom Mate Rimca. Cijela priča ide i puno šire, Europa nastoji čim više fokusirati se na svoje resurse pa tako i na tehnologiju, ali i na mlade talente. Svi projekti koji uđu u EIT programe imaju zadatak razvijati tehnologije unutar Europske unije.
"Pa znate da su Nijemci godinama podučavali Kineze tehnologiji brzih vlakova, ali onda su Kinezi naučili dovoljno i nastavili su dalje sami. Europa se mora probuditi, konkurencija u svijetu ne spava. Kinezi i Amerikanci će napraviti svoje projekte. Koja će zemlja prva imati hyperloop? Moguće da će to biti Južna Koreja, imaju tehnologiju i novac i već u svojoj strategiji imaju konkretne planove za super brze vlakove", kaže Alejandro Gómez, potpredsjednik Zelerosove biznis jedinice. Gomez je jedan od bivših šefova u Airbusu i ima 20-godišnje iskustvo u aero industriji.
U Zelerosu kažu da usko surađuju i s drugim svjetskim kompanijama koje razvijaju svoje hyperloop verzije. Paralelno surađuju s institucijama Europske unije u nastojanju da se stvori standard takve tehnologije kao i zakonska regulativa. No, dalek je još put pred bilo kojim hyperloop projektom. Tu je još puno potrebe za razvijanjem tehnologije, ako i sigurnosnim pitanjima, a ne samo političkim i pogotovo troškovima. Nitko se još niti ne usudi prognozirati koliko bi stajala karta za vožnju takvim čudom. Jer čemu futuristički prijevoz ako nitko neće imati dovoljno novaca platiti ulaznicu.
U Zelerosovom HyperLabu u Valenciji vidio sam demonstracijske uređaje na kojima njihova ekipa testira koncept hyperloop tehnologija. Razvijaju tri zasebna sustava potrebna za svoj hyperloop: pogon, lansirnu rampu i magnetski levitirajući sustav. Sva ova tri rješenja rade zasebno, a u Zelerosu testiraju kako ih najbolje spojiti u prototipna vozila. Sljedeće godine trebali bi početi i s testiranjima na novoj stazi dugoj 4 kilometra u mjestu Castile La Mancha.
Početak putovanja: Kao iz 'katapulta'
Ali, proći će još godine prije nego će provoditi testiranja s ljudima. Veću stazu planiraju dovršiti tek do 2030. godine. Prvo moraju usavršiti tehnologiju. Zeleros koristi linearni motor, ali samo za početno lansiranje kapsule. Zamislite nešto poput katapulta za "roller coaster" u nekom velikom zabavnom parku. To je i jeftinije za izgradnju skupe infrastrukture, no to znači da trebaju drugo rješenje za pogon unutar cijevi, a to se onda svodi na baterije koje bi napajale kabinu.
Kapsula ne bi bila zamišljena da odmah postigne brzinu od 1000 km/h, nego bi do toga došlo postupno. Iako bi se vrlo brzo nakon lansiranja mogla dosegnuti brzina od oko 600 km/h. Tako se i smanjuje pritisak na putnike koji bi se trebali voziti bez posebnih odijela niti kaciga, a u Zelerosu im obećavaju i bogata zabavna vizualna rješenja (iako istovremeno tvrde da će putovanja biti kratka, najčešće cca 1 sat - što je pak i puno - u tom razdoblju prešli biste već 1000 km po punoj zamišljenoj brzini...). A kad putnici presjedaju, bit će potrebno zamijeniti i baterije jer neće biti vremena napuniti ih na postajama.
Što ako nestane struje u kapsuli? Zelerosov šef inženjera Daniel Fons objašnjava mi da planiraju nekoliko pomoćnih sustava. Spominje da bi se moglo čak dogoditi da levitirajuća kapsula "sleti" na podlogu, ali to se neće događati u velikim brzinama jer tada kapsula još lebdi. Naime, da bi se izbjeglo trenje materijala hyperloop ne vozi po pruzi nego lebdi u cijevi iz koje je gotovo posve ispumpan zrak, a na krovu kapsule nalaze se elektromagneti. Udaljenost od kapsule do cijevi mjerila bi se u milimetrima.
"Imamo dvije tehnologije koje će se brinuti za takve situacije, možete dizajnirati magnete da se malo podignu ako se dogodi ispad snage. Ali neće biti kontakta niti udarca. Druga tehnologija je poput zrakoplova, imate i kotače. Proveli smo studiju da se doista može i sletjeti na kotače, ali tada niste u velikoj brzini", tvrdi Fons koji ističe da su gotovo svi dijelovi mašinerije s kojima rade - europski proizvod.
Prvo kreću - levitirajući kontejneri?
I dok hyperloop i dalje zvuči i čini se kao proizvod iz znanstvene fantastike već postoje i konkretni planovi i za neke druge primjene koje bi se mogle dogoditi i prije hyperloop vlaka za ljude. Naime, iz obližnje pomorske luke pozvali su Zeleros da im pomognu smanjiti troškove zagađenja i riješiti problem prometnih gužvi. Postoji zamisao da bi se hyperloop trake mogle postaviti u lučkim postrojenjima i omogućiti brzo prenošenje kontejnera koji bi - levitirali kroz hyperloop cijevi. Zapravo, vide da bi se u raznim industrijama mogla primjenjivati takva tehnologija.
U međuvremenu Europa puno ulaže i u klasične brze vlakove pa je pitanje koje će rješenje na kraju pobijediti ili ostati. Ali, jedno je sigurno, Europa ne želi više riskirati i zaostati u nekoj važnoj tehnološkoj grani. Ako, se hyperloop doista pokaže izvedivom i pouzdanom tehnologijom, sigurno će se dogoditi i u Europi.
Jedna od onih stvari koju ste danas vidjeli i nikad vise