Europska komisija odlučila je tehnološki ubrzati zemlje članice te je odredila pet prioritetnih područja: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost. Riječ je o konkretnim mjerama, odnosno postavljanju normi, a sve u sklopu provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Planovi bi trebali pomoći malim i srednjim poduzećima, istraživačima i javnim tijelima u iskorištavanju punog potencijala novih tehnologija.
Digitalna revolucija
Usto, najavljeno je da će se uspostaviti “europski oblak” kojemu će glavni cilj biti europskim istraživačima (kojih je 1,7 milijuna) i stručnjacima u području znanosti i tehnologije (kojih je 70 milijuna) omogućiti virtualno okruženje za pohranu, analizu i ponovnu upotrebu velikih količina istraživačkih podataka te upravljanje njima. Povjerenik za istraživanja, znanost i inovacije Carlos Moedas izjavio je: – Cilj nam je stvoriti europski oblak za otvorenu znanost kojim će se pridonijeti većoj učinkovitosti i produktivnosti znanosti. Baza korisnika u početku će obuhvaćati samo znanstvenu zajednicu u Europi i njezine globalne partnere, no s vremenom će se proširiti na javni sektor i industriju.
– Današnja industrijska revolucija jest digitalna. Kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal tehnologija kao što su računalstvo u oblaku, znanost temeljena na podacima i internet svari, morali bismo djelovati na odgovarajućoj razini. Kako bi se i javnim e-uslugama odgovorilo na te potrebe, one bi se morale temeljiti na digitalnom, otvorenom i prekograničnom poslovanju. Drugim riječima, digitalno doba zahtijeva djelovanje na razini EU – rekao je Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište. Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger kazao je da Europa, kako bi zadržala vodeći položaj, mora uspješno i brzo digitalizirati svoju industriju. To je i cilj naših prijedloga.
Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mikro, mala i srednje velika poduzeća (MSP), istaknula je kako je granica između digitalnoga gospodarstva i stvarnoga gospodarstva sve tanja. Potrebno nam je vodstvo i ulaganja u digitalne tehnologije u područjima kao što su napredna proizvodnja, pametna energija, automatizirana vožnja i e-zdravstvo.
Iako su brojni sektori gospodarstva počeli ubrzano uvoditi digitalne tehnologije, u digitalnoj transformaciji osobito zaostaju tradicionalni sektori (kao što su građevinski, poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni ili sektor čelika) te mala i srednja poduzeća. Prema procjenama nedavnih studija, u sljedećih će pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećati godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi eura.
Nedostatna infrastruktura
Usto, najavljeno je da će Europska komisija podupirati pilot-projekte koji će poticati razvoj interneta stvari, naprednu proizvodnju i tehnologije za pametne gradove i domove, te povezane automobile i mobilne usluge u zdravstvu. Koliko novca imaju za takve projekte nisu otkrili, no rečeno je da bi ukupno projekti trebali mobilizirati više od 50 milijardi eura javnih i privatnih investicija u potpori digitalizacije. Ipak, kako izvještavaju mediji iz Vodafona, jednog od vodećih europskih operatora, osim potpore inicijativi, izrazili su i zabrinutost zbog još uvijek nedostatne infrastrukture u mnogim europskim zemljama koja bi to sve trebala poduprijeti i omogućiti.
