Dokazana kvaliteteta – Hrvatska, Mlijeko hrvatskih farmi, Živjeti zdravo, Hrvatska kvaliteta, Okusi zavičaja, Plavi ceker..., samo su neke od oznaka na hrani koje pokraj deklaracija sa šumom podataka o sastojcima, nutritivnim vrijednostima, aditivima i alargenima, za koje nam nerijetko treba i povećalo, potrošačima djeluju i te kako zbunjujuće. Zapravo, sve ih je više, dok se 60% građana i dalje muči i s najobičnijim isticanjem rokova trajanja na prehrambenim proizvodima i ne razumiju ni osnovnu razliku između "upotrijebiti do..." i "najbolje upotrijebiti do...". Koje su uopće prednosti određenih oznaka, raznoraznih šarenih "pečata" koji nam šalju poruku o kvaliteti hrane i benefitima za naše zdravlje, lokalpatriotizmu... - i zašto baš takve proizvode birati? Kako ih razlikovati i treba li im vjerovati, zašto ih uopće kupovati ako se zna da je hrvatskim građanima pri kupnji proizvoda bitnija cijena od kvalitete? A ne samo da dobrovoljni nacionalni sustav označavanja hrane potrošačima nudi čak osam različitih oznaka za voće, povrće, jaja, med, mlijeko i mliječne proizvode, junetinu, svinjetinu i perad – ima ih i gotovo svaki veći trgovački lanac u Hrvatskoj, HGK, uvozni proizvodi na našim policama, ekološki... Za neke bismo nedvojbeno i laički zaključili da su samo pomno planirani marketinški trikovi trgovaca u borbi za potrošače, a neki su certificirani, provjereni i kontrolirani od strane domaćih ili stranih institucija i laboratorija. Donosimo neke od njih...
Dokazana kvaliteta
Vindija je, primjerice, nedavno postala prva domaća kompanija koja je od Ministarstva poljoprivrede dobila certifikat Nacionalnog sustava kvalitete naziva "Dokazana kvaliteta Hrvatska“ za 62 proizvoda iz asortimana mlijeka i mliječnih proizvoda. Ranije ove godine, još jedna kompanija iz iste grupacije - Koka, prva je u Hrvatskoj dobila isti certifikat i za meso peradi, što je oznaka koju je resorno ministarstvo uspostavilo kao dobrovoljni certifikat u cilju isticanja više kvalitete hrvatskih proizvoda i postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde kako se upravo na ovaj način omogućuje proizvođačima isticanje hrvatskog podrijetla te viša kvaliteta proizvoda koji imaju posebne karakteristike unutar pojedinih sektora, a koje su više od propisanih pojedinim zakonodavstvom za tu hranu. U ovaj sustav se, naime, mogu uključiti svi sektori proizvodnje i prerade. Trenutno priznate oznake "Dokazana kvaliteta" odnose se na sektore voća, konzumnih jaja, povrća, mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda, svježeg svinjskog i junećeg mesa te meda određenih tvrtki, OPG-a i poduzetnika, što je notificirano i na razini EU.
- Potrošači postaju sve svjesniji i imaju viša očekivanja u svezi kvalitete hrane koju kupuju, a što predstavlja izazov i za same proizvođače. Osim informacija o zemlji podrijetla hrane sve više promišljaju i o načinu proizvodnje hrane, postupcima i načinu uzgoja i držanja, odnosno brige prema životinjama. Ovakav nacionalni sustav je upravo garancija da se kupuje domaći proizvod za čiju kvalitetu su zaslužni visoki standardi u načinu proizvodnje i prerade proizvoda, briga za okoliš i dobrobit životinja te najkraće moguće vrijeme puta od polja i farmi do stola - ističu iz ministarstva. Bitno je naglasiti da tek nakon što proizvođač dobije od strane delegiranog tijela Potvrdu o sukladnosti svoj proizvod može označiti znakom "Dokazana kvaliteta" prilikom stavljanja na tržište.
Tri su verzije oznake, s obzirom na podrijetlo glavnog sastojka. Oznaka s podznakom "Hrvatska" označava proizvod proizveden i/ ili prerađen u Hrvatskoj, a čiji je glavni sastojak podrijetlom iz Hrvatske. Ako su podrijetlo i glavni sastojak iz druge države, u podznak se upisuje njezino ime. Ukoliko nema naznake države, poljoprivredni i prehrambeni proizvod nije prerađen ili proizveden u istoj zemlji iz koje je i podrijetlo glavnog sastojka, na oznaci samo stoji Dokazana kvaliteta.
Oznake ZOS, ZOZP i ZTS
Europska unija još je 90-ih uspostavila jedinstven sustav koji omogućuje zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje ili su pak proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi su, dakle, označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (ZTS) koji se nalazi na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda. Upravo taj znak potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla, tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.
Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla su zemljopisne oznake. Koriste se za označavanje proizvoda koji ima snažnu poveznicu s određenim područjem, odnosno čija posebnost i kvaliteta su temeljeni upravo na prirodnim ili ljudskim čimbenicima karakterističnim za određeno zemljopisno područje. Razlika između ove dvije oznake je u tome što zaštićena oznaka izvornosti jamči da je proizvod proizveden u cijelosti u određenom području, dok je kod proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla osigurano da se barem jedna - i to ona ključna faza u proizvodnji odvijala na tom području. Za oznaku zajamčeno tradicionalnog specijaliteta specifično je to da ona ne znači nužno da proizvod potječe iz nekog određenog područja već da je proizveden po tradicionalnoj recepturi ili metodi proizvodnje karakterističnoj za neko određeno područje.
Hrvatska danas ima 46 proizvoda čiji naziv je registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, i u prvih je sedam zemalja EU po broju zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u koje, između ostalih, ubrajamo šest ekstra djevičanskih maslinovih ulja, dva kulena, četiri pršuta, tri vrste janjetine, tri meda, dva zelja.
- Uz navedene proizvode još je devet proizvoda za koje je postupak zaštite naziva odnosno registracije oznake u tijeku, što ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete. Tu treba dodati i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina, šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina - ističu.
Među hrvatskim proizvodima sa ZOI su tako, primjerice, slavonski med, neretvanska mandarina i paški sir. Oznake ZOZP, među ostalim nose krčki pršut, lički krumpir i poljički soparnik, a oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića i aromatizirana vina (OZP), nose, primjerice, zadarski maraschino i slavonska šljivovica. Bitno je naglasiti da jednom kada je naziv proizvoda zaštićen, koristiti ga mogu samo oni proizvođači koji posjeduju odgovarajuću Potvrdu o sukladnosti sa pravilima iz Specifikacije proizvoda koju izdaje ovlašteno delegirano tijelo, a koje provodi postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa specifikacijom prije stavljanja na tržište. Npr. naziv "Dalmatinski pršut" koji će biti istaknut na proizvodu smiju koristiti samo oni proizvođači koji su proizvod proizveli prema službenoj specifikaciji proizvoda "Dalmatinski pršut" i za taj proizvod imaju valjani certifikat odnosno potvrdu o sukladnosti sa specifikacijom izdanu od strane ovlaštenog delegiranog tijela.
Domaće, s hrvatskih farmi
Nacionalni sustav dobrovoljnog označavanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pruža pak i mogućnost posebnih, zaštićenih znakova za mlijeko, meso i jaja hrvatskih farmi, med hrvatskih pčelinjaka te brašno i kruh hrvatskih polja, sve u svrhu informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda s ciljem zaštite i jačanja domaće poljoprivredne proizvodnje, a dodijeljenim znakom Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) jamči podrijetlo domaćih proizvoda kroz praćenje sljedivosti.
Tako, primjerice, oznaka Mlijeko hrvatskih farmi garantira kupcima da je mlijeko koje kupuju doista proizvedeno u Hrvatskoj ili da su mliječni proizvodi koji je nose napravljeni od mlijeka s domaćih farmi.
VEZANI ČLANCI:
Uvjetima za neobvezno označavanje mesnih proizvoda znakom Meso hrvatskih farmi u crvenoj boji označavaju se mesni proizvodi proizvedeni od mesa životinja koje su rođene, uzgojene i zaklane u Republici Hrvatskoj i čije je meso prerađeno u RH. Znakom u plavoj boji označavaju se mesni proizvodi proizvedeni od mesa životinja koje su uzgojene u RH i čije je meso prerađeno u RH. Mesni proizvodi proizvedeni miješanjem mesa životinja koje su rođene, uzgojene i zaklane s mesom svinja koje su uzgojene u Republici Hrvatskoj označavaju se znakom u plavoj boji.
Pravo na korištenje znaka Jaja hrvatskih farmi ostvaruje se za konzumna jaja iznesena od kokoši nesilica u RH. Jaja koja se stavljaju na tržište moraju se proizvoditi, pakirati, čuvati i transportirati na način kojim se osigurava očuvanje njihove kakvoće.
Med hrvatskih pčelinjaka je znak u neobveznom sustavu označavanja s ciljem jasnog i nedvosmislenog informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u RH. Sustav je pokrenut u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom 2004. godine kako bi se na vidljiv način istaknuo domaći med na tržištu i potrošačima olakšao izbor pri kupnji. Kontrola i analiza uzoraka provodi se u HAPIH-ovom akreditiranom laboratoriju za kontrolu kvalitete meda - u Centru za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima.
Oznake Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja također su dio neobveznog sustava označavanja brašna i pekarskih proizvoda kako bi se potrošačima dokazanom sljedivošću domaće proizvodnje žitarica osigurali kvalitetni mlinski i pekarski proizvodi s utvrđenim podrijetlom. Istodobno se proizvođačima osigurava zaštita i jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje. Pravo na korištenje znakova Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruje se za brašno i pekarske proizvode dobivene od žitarica zasijanih u RH. Korisnici znaka mogu biti mlinovi te registrirani i odobreni objekti u poslovanju s hranom.
Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko
Oznake kvalitete Hrvatske gospodarske komore (HGK) s ciljem zaštitite i promocije domaćih proizvoda i usluga u Hrvatskoj koriste se više od dvadeset godina. Znak Izvorno hrvatsko namijenjen je proizvodima i uslugama visoke kvalitete koji su rezultat razvojno-istraživačkog rada, invencije, inovacije ili dugogodišnje tradicije. Znak Hrvatska kvaliteta nose proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj i usluge koje se pružaju u njoj, a više su razine kvalitete od one utvrđene zakonima i normativima za vrstu i kategoriju proizvoda. Znak služi kao priznanje hrvatskom proizvođaču/pružatelju usluge i proizvodu ili usluzi. Postupak za dobivanje oznaka "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" definiran je Pravilnikom o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i usluga te njihovo korištenje, upravo zbog dugogodišnje tradicije i povjerenja potrošača u njega, osigurava dobar plasman na tržištu.
Ekološki proizvodi
Sve više su na cijeni zdravi i sigurni proizvodi koji nisu štetni za okoliš – s eko i bio oznakama. Ekološkim znakom osigurava se jedinstveni vizualni identitet ekoloških proizvoda na području EU. Zahvaljujući njemu EU potrošači lakše prepoznaju ekološke proizvode, a poljoprivrednici ih mogu lakše prodati u svim državama članicama. Ekološki EU znak može se upotrebljavati samo na eko proizvodima koje je certificirala ovlaštena agencija ili ustanova. Njime se potvrđuje da su zadovoljili stroge zahtjeve proizvodnje, prerade, prijevoza i skladištenja. Može se staviti samo na artikle koji sadržavaju najmanje 95% ekoloških sastojaka i zadovoljavaju dodatne stroge uvjete u pogledu preostalih 5%.
Ekološka hrana znači da je hrana proizvod biološkog, organskog uzgoja i da je proizvedena u strogim i kontroliranim uvjetima u kojima je zabranjeno korištenje umjetnih gnojiva, pesticida i slično, poštuje se dobrobit životinja koje se uzgajaju (moraju imati dovoljno životnog prostora, prostore za odmor, dovoljno kvalitetne hrane...), a primjena antibiotika ograničena je na slučajeve kada je to neophodno za zdravlje životinje.
Svaka država članica imenuje "kontrolne ustanove ili kontrolna tijela" koji kontroliraju subjekte u ekološkom prehrambenom lancu. Da bi se hrana mogla staviti na tržište kao ekološka, proizvođači, distributeri i subjekti koji je stavljaju na tržište moraju se registrirati unutar nacionalnog kontrolnog sustava. U Hrvatskoj kontrolna tijela ovlašćuje Ministarstvo poljoprivrede za poslove kontrole i certifikacije subjekata uključenih u kontrolni sustav. Svi subjekti kontroliraju se najmanje jedanput godišnje kako bi se osigurala kontinuirana usklađenost s pravilima.
I ekološka hrana iz uvoza podliježe kontrolama kako bi se zajamčilo da je proizvedena i prevezena u skladu s ekološkim načelima. Uz oznaku se treba koristiti i brojčana oznaka koja označava zemlju u kojoj su se provele kontrole za proizvod, troslovni izraz za ekološku proizvodnju, te referentni broj kontrolnog tijela.
Obvezni navodi na ekološkim proizvodima su:
1. Kodni broj kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove (npr. HR-EKO-01)
2. EU Ekološki znak
• obavezan za proizvode iz EU
• nije obavezan za proizvode iz trećih zemalja
3. Mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina - u istom vidnom polju uz logotip navodi se i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina
• Uzgojeno u EU (EU Agriculture)
• Uzgojeno izvan EU (Non-EU Agriculture)
• Uzgojeno u/izvan EU (EU/Non-EU Agriculture)
Ako su sve poljoprivredne sirovine od kojih se sastoji proizvod uzgojene u jednoj zemlji, oznaka "u EU" ili "izvan EU" može se zamijeniti ili dopuniti nazivom te zemlje. Sukladno Uredbi EU, uz EU oznaku ekološke proizvodnje, pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju ekoloških proizvoda moguće je koristiti i hrvatski nacionalni znak ekološkog proizvoda.
Nutri-Score
Označavanje hrane podliježe relativno strogim zakonima koji nalažu određene obveze i pravila koje utvrđuje EU i odnose se na sve njezine države članice. No pojedine zemlje mogu imati i vlastita pravila. U cilju promoviranja zdrave prehrane usvojen je tako sustav obilježavanja namirnica u pet boja i pet slova pod nazivom Nutri-Score kojega je razvio francuski Zavod za javno zdravlje, a temelji se na znanstvenom algoritmu koji u obzir uzima nutrijente koje su poželjni u izbalansiranoj prehrani i one koje bi trebalo ograničiti. Osim Francuske ovaj tzv. nutritivni semafor koriste i Belgija, Španjolska, Luksemburg, Njemačka, Nizozemska, Italija... Na razini EU raspravlja se da se ovakvo označavanje nutritivnih vrijednosti hrane na temelju sadržaja energije i hranjivih tvari uvede u sve članice EU. Bodovi se dodaju i oduzimaju za sadržaj energije i hranjivih tvari, a rezultat se izračunava pomoću znanstvenog algoritma. Kupac vidi konačnu ocjenu u obliku određenog slova i boje. Slovo A i tamno zelena boja predstavljaju najbolju ocjenu, dok je najlošiji rezultat slovo E i crvena boja. Nutri-Score je dobra pomoć potrošačima da se lakše snađu na policama trgovaca.
Pravedna trgovina ili Fair Trade
Oznaka Fair Trade zasniva se na principima pravedne trgovine, održive proizvodnje koja ne zagađuje prirodu, poštuje prava radnika i ne temelji se na dječjem radu. Odnosi se prije svega na proizvode iz Afrike, s Bliskog istoka, Azije i Pacifika, Latinske Amerike te Kariba, kao što su kava, čokolada, palmino ulje, kokos, banane pamuk i slično. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Nizozemskoj, gdje se naročiti pazi na taj znak, iz godine u godinu povećava prodaja proizvoda s ovim oznakom, a nađe se i policama naših trgovaca.
Živjeti zdravo
Navođenje hranjivih vrijednosti hrane na deklaracijama pruža informacije potrošačima i pomaže im u zdravijem izboru. Zakonodavstvo EU o informiranju potrošača o hrani kroz Uredbu 1169/2011 reguliralo je navođenje tih podataka na deklaraciji proizvoda te mogućnost dodatnog označavanja proizvoda. Jamstveni žig Živjeti zdravo u nas je tako dio Nacionalnog programa Živjeti zdravo i može se istaknuti na ambalaži na provjerenim, zdravstveno ispravnim proizvodima, koje su prethodno analizirali stručnjaci Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prema posebno razrađenim kriterijima i Uredbi o informiranju potrošača o hrani br.1169/2011. Cilj dodjele jamstvenog žiga Živjeti zdravo na pojedinim proizvodima je informirati potrošače i dati im mogućnost odabira nutritivno povoljnijih proizvoda bez potrebe dodatnog znanja čitanja nutritivnih deklaracija. Označeni proizvodi sadrže manje masnoća (posebno zasićenih), primjeren sadržaj bjelančevina, više vlakana te smanjenu količinu soli i šećera u odnosu na ostale proizvode iz iste kategorije. Također, označavanjem proizvoda jamstvenim žigom Živjeti zdravo ističu se proizvodi koji već zadovoljavaju zadane kriterije te se proizvođači dodatno potiču da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporukama Kriterija i tako doprinesu mijenjanju prehrambenih navika stanovnika RH.
Plavi ceker
Grad Zagreb s projektom Plavi ceker ima za cilj potaknuti okupljanje, organiziranje malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, prvenstveno proizvođača visokokvalitetnih proizvoda s područja cijele RH te ih, kroz propisane standarde kvalitete, pozicionirati kao važne i prepoznatljive proizvođače na tržištu grada Zagreba. Uvjeti dodjele oznake Plavi ceker su da su proizvodi proizvedeni na području RH, da su proizvedeni od sirovina koje su podrijetlom iz RH, da udovoljavaju važećim propisima iz područja hrane, a odnose se na sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane, te da udovoljavaju parametrima kvalitete iz pravilnika o dodjeli oznake. Oznakom se mogu označavati proizvodi i kategorije proizvoda zaštićeni prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova (Nicanska klasifikacija) i to: suhomesnati proizvodi, sirevi, vina, rakije, suho voće, fileti inćuna, ulja, octevi, sokovi, džemovi i pekmez od šljiva i med.
Za dodjelu oznake Plavi ceker Grad Zagreb raspisuje Javni poziv koji se objavljuje na web stranici (www.zagreb.hr). Prijavu na Javni poziv mogu podnijeti OPG-i upisani u Upisnik poljoprivrednika/Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrti i pravne osobe registrirane za poljoprivrednu ili prerađivačku djelatnost. Proizvodi koji su predmet prijave podliježu senzorskoj i fizikalno-kemijskoj analizi na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a troškove analiza snosi Grad Zagreb.
Nakon obrade prijava i na temelju rezultata provedenih analiza, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje predlaže gradonačelniku Grada Zagreba proizvode za dodjelu oznake Plavi ceker.
VIDEO Bjelovar: Pješak poginuo u naletu auta u naselju Jošine
ZOS, TTS, ZDS!