Znate li gdje sve držite svoje podatke ili gdje ste sve online ostavili svoj e-mail, broj mobitela ili čak i adresu? Nevjerojatne su količine osobnih podataka koje se mogu pronaći online, a većina Europljana zapravo više i ne zna kako njihovi podaci putuju ni koje kompanije i servisi drže informacije o njihovim identitetima.
Veliko istraživanje sigurnosne kompanije Kaspersky Lab provedeno diljem Europe na 7000 korisnika otkriva da su stanovnici europskih zemalja prilično nemarni u upravljanju svojim podacima. Čak 64% Europljana ne zna gdje su sve pohranjene njihove osobne informacije. Iako samo 36 posto ispitanika vjeruje da su podaci o njima sigurni na društvenim mrežama, čak 39 posto roditelja nema pojma što sve njihova djeca objavljuju online.
Antivirusne programe i prateće softverske pakete kompanije Kaspersky Lab koristi više od 400 milijuna ljudi i 270.000 tvrtki u svijetu. Četvrti su najveći proizvođač sigurnosnih rješenja. Tvrde da svakoga dana detektiraju 360.000 novih malicioznih datoteka.
Katastrofalne posljedice
– Ljudi znaju da moraju zaštititi svoje podatke jer posljedice mogu biti katastrofalne. Možete izgubiti novac, biti ucjenjivani zbog tuđeg duga, reputacija vam može biti uništena, a možete čak biti optuženi za kriminal. Vaši podaci mogu biti prodani, a taj novac napadači mogu iskoristiti za razne kriminalne aktivnosti – upozorava Marco Preuss, šef analitičkog tima za Europu tvrtke Kaspersky Lab, koja sljedeće godine planira lansirati online alat za provjeru izloženosti privatnih podataka. Što bi onda korisnici trebali činiti da budu manje ranjivi na napade cyber kriminalaca?
– Najvažnije je biti svjestan, a to često izostaje. Svi žele komfor koji donose novi gadgeti i online usluge, ali ljudi većinom nisu sasvim svjesni da i ulaze u rizik. Posebno u ovo doba kada imate kameru u gotovo svakoj sobi, automobilu. Svatko ima mobitel, ali koliko ste stvarno svjesni da se time i izlažete prijetnjama? Razvijamo proizvod Privacy Audit koji će pratiti koje informacije korisnika ulaze u različite baze podataka pa neće više svatko morati biti detektiv da bi znao gdje su sve njegove informacije korištene – ističe Preuss.
Možda korisnici ne paze dovoljno na svoju online sigurnost, ali to ne znači da im je svejedno što se događa s njihovim podacima. Zato su svijetom jako i odjeknule reakcije nakon otkrića skandala Cambridge Analytice i podataka koje je Facebook prikupljao o korisnicima i dijelio ih s trećim stranama bez njihova znanja. I imidž Kasperskog bio je stradao nakon incidenta s upadima u računala u Americi prije nekoliko godina.
– Mislim da smo sada u jako dobroj situaciji i da dobro poslujemo. To su bile samo priče. Radimo na inicijativi globalne transparentnosti i uskoro ćemo otvoriti centar u Švicarskoj. Tamo ćemo pohranjivati podatke i bilo tko moći će doći i provjeriti kod. Poslujemo transparentno i pokazujemo da nam se može vjerovati – izjavio je Preuss za Večernji list.
Koliko vaši podaci vrijede na crnom tržištu? Poznato je da se na darknetu, anonimnom dijelu interneta koji ne skeniraju Google ni druge tražilice, ilegalno preprodaje razna roba. Uz drogu i oružje, trguje se i ukradenim stvarima, pa i ukradenima identitetima, a možda i vašim podacima ako ste bili hakirani!
Nije ih briga tko ste vi
– Koja je vaša cijena? Ako želim kupiti vaš online identitet, što mislite koliko to vrijedi? Koliko cijenite svoj integritet na internetu? Koliko stoje vaše šifre za pristup Facebooku, igrama na kojima provodite sate? Izgleda i da mnogi žele kupiti nečiji Netflix profil. To rade ilegalno, ali ne da bi gledali serije ili igrali igre, nego radi pranja novca! No, razočarat ćete se, na crnom tržištu vrijedite 30-50 dolara. Kriminalce nije briga tko ste vi, vi ste im samo jedan unos u bazi – otkrio nam je kibernetički stručnjak David Jacoby koji već 20 godina proučava online sigurnost.
Lozinke za pristup popularnim online igrama prodaju se u paketima, a pojedinačno na crnom tržištu vrijede samo 1 američki dolar, koliko i pristup Facebooku. Malo su skuplji pristupi Spotifyu i Netflixu (1,5-5 dolara) te specijaliziranim servisima poput AirBnB-a (10 dolara). Sve to zajedno po osobi ispadne oko 300 kuna. To je iznos za koji vaši podaci mogu završiti na mafijaškim računima i sponzorirati buduće kriminalne radnje.
– Cyber kriminalci zaradu koriste za kupnju oružja, droge, krijumčarenja... Ljudi olako misle da nemaju što skrivati, vjerojatno i nemaju, ali to nije ni pitanje. Činjenica je da možete biti iskorišteni za napade na druge korisnike. To se događa svakoga dana. Dakle, nemojte biti naivni, i vi ste dio problema jer olakšavate posao kriminalcima – kaže Jacoby. Svakome preporučuje da osvježava programe i lozinke.
Jedan od alata za provjeru je li vaša e-mail adresa bila izložena hakerskim krađama podataka nalazi se na adresi: haveibeenpwned.com. Stranicu je kreirao ugledni međunarodni stručnjak Troy Hunt.
- Ransomware je najdulji i najveći trend u svijetu malwarea. To je zastrašujuće, ali dobra je vijest da je ipak u opadanju. Phishing malware trebao bi zaustaviti antispam, ali svi trebaju paziti je li neki mail sumnjiv. Čak ni ja ne mogu sa sigurnošću reći da ne bih nekad nasjeo, i ja sam samo čovjek, možda imam loš dan, pod stresom sam. Kao primatelj možemo biti sretni ako nam naleti loše napisana prijetnja kao “nigerijski princ”, ali ciljane prijevare prema određenim pojedincima ili kompanijama su opasne – kaže stručnjak za malware Christian Funk iz Kaspersky Laba.
Ostaje nam nada da će u skoroj budućnosti ipak doći do napretka u očuvanju privatnosti i obrani od prijetnji cyber kriminalaca. No treba biti oprezan i s takvim predviđanjima. Naime, već se vode istraživanja koja sugeriraju da bi se u budućnosti moglo hakirati i – ljudski mozak!
Što kada bi vam netko upao u um i kontrolirao vaša sjećanja?
– To nije luda znanstvena fantastika, to se stvarno događa. Memorijski implantanti su stvarni i pomoći će u zdravstvu. Istovremeno, što više učimo o tome kako ljudska memorija funkcionira, bliže smo tome da se sjećanja mogu i hakirati. Proteze za pamćenje pitanje su vremena pa trebamo već sada istražiti sve ranjive strane takve tehnologije – prenio nam je istraživač Laurie Pycroft sa Sveučilišta Oxford. Dakle, scenarij iz epizode Black Mirrora u kojoj roditelji imaju uvid u um svog djeteta upravo je dobio novi zaplet...
Ne treba se čuditi, ukoliko želite koristiti neku aplikaciju morate dati e-adresu, zatim dozvoliti pristup kontaktima, fotografijama, lokaciji ...