U jeku koronakrize, taman kada je uspostavljena izolacija svih građana Hrvatske, kada su svi 'ostali doma', dogodila se još jedna katastrofa. Zagreb se zatresao. Bilo je to prije nešto više od mjesec dana. Hrvatski glavni grad pogodio je najjači potres u posljednjih stotinjak godina.
Nova krizna situacija u kojoj je trebalo hitno reagirati i uspostaviti učinkovite sustave djelovanja. Informatičari nisu vidljivi, rade u pozadini, samozatajni su, ipak, o njihovu radu, znanju i vještinama ovise mnogi.
U ovoj našoj priči glavnu ulogu imaju upravo oni jer su osigurali alate i preduvjete za učinkovito upravljanje krizom te i nadalje drže stvari pod kontrolom, sistematizirane i pregledne, pretočene u digitalne karte i aplikacije, analitičke prikaze i tablice. Kako nam govori Ivica Skender, viši stručni savjetnik tvrtke GDi, specijalizirane za geoinformatička rješenja. Tek nekoliko sati nakon potresa već su bili u pogonu u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Uz potporu dvojice kolega od kuće tamo je provodio duge radne dane u tjednima koji su uslijedili, a još uvijek svakog dana upravo u UHS odlazi na posao.
Volontiranje u krizi
Rade probono kao i većina - volontiraju. Istina, budući da su jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi upravo geoinformatičkim rješenjima, već su surađivali s Gradom i s Građevinskim fakultetom te imaju alate koji su potrebni upravo za ovakve krizne situacije, nije čudno što su odmah upravo njih pozvali .
- Kada smo stigli, građevinski inženjeri, arhitekti, statičari i ostali već su bili na terenu. Struka se samoorganizirala i to je doista bilo brzo i za svaku pohvalu. Bili su pripremljeni, imali su obrasce u koje su upisivali stanje oštećenih zgrada. Bilo ih je tada stotinjak - kaže Ivica Skender.
Drugog dana, dakle u ponedjeljak, već ih je bilo 150 na terenu. Svi su znali da je cijela priča s papirima spora i nepregledna i tu su uskočili informatičari. Terensko prikupljanje podataka mora biti digitalizirano te brzo i učinkovito. Budući da je partner GDi-ja svjetska tvrtka Esri koja već ima, laički rečeno, predloške, točnije alat - Collector koji podatke pohranjuje u oblaku, inženjeri GDi-ja konfigurirali su ga po formularima koje su inženjeri imali na papiru.
- Izradili smo aplikaciju, testirali i pripremili alat za terence i već od utorka svi su imali mogućnost unošenja podataka o pregledanim zgradama u online baze u realnom vremenu. Esri je svima omogućio besplatne licencije, što je njihova donacija u ovoj krizi - objašnjava nam Ivica Skender.
- Inženjeri su nevjerojatno brzo prihvatili aplikaciju, uz kratku edukaciju, sve je vrlo brzo pokrenuto. Iz podataka koji su stizali te uz one koje smo već imali i dostupni su, konfigurirali smo geoinformatičke aplikacije tzv. nadzorne ploče. Potom smo posložili razine ovlasti zbog sigurnosnih razloga te uspostavili tri razine uvida u podatke, priča nam I. Skender.
Prva razina su razni inženjeri koji su na terenu, od građevinskih inženjera, arhitekata, stručnjaka za nosivost zgrada te zagrebački krizni stožer, odnosno Ured za upravljanje u hitnim situacijama. Oni su upoznati s detaljima, primjerice koliko je ekipa na terenu, tko je gdje i što pregledava, kao i sa svim podacima koji se ispunjavaju o zgradama te detaljnim izvješćima o svakoj pojedinoj zgradi.
- Drugu razinu uvida u podatke i naše prikaze te analitiku ima niz dionika, mahom državnih i gradskih službi, govori I. Skender, primjerice, taj dio vidljiv je prije svega MUP-u, vatrogascima, potom je tu Plinara kojoj je itekako bilo važno znati odmah i u svakom trenu stanje zgrada i dimnjaka.
Osim javnih i državnih službi tu su i telekom-operatori, bez čije infrasturkture mi ne bismo mogli raditi. Treća je razina, kada se radi o podacima, javnost. U počecima smo prikazivali nadzorne ploče koje su bile u bojama, crvena, žuta i zelena, koje su označavale uporabljivost zgrada. Ipak, koliko je god to bilo korisno građanima, procijenjeno je da bi to mogli zloupotrijebiti pljačkaši te je takva karta uklonjena. Javno je tako moguće vidjeti broj pregledanih zgrada i statistiku uporabljivosti zgrada u šest kategorija koju svi mogu vidjeti na stranici www.hcpi.hr.
Ona pokazuje koliko je od 18.000 oštećenih zagrebačkih objekata pregledano i koliko njih ima kakvu oznaku, uz ažuriranje u realnom vremenu čim ekipe na terenu unesu informacije o pregledanom objektu, pojasnio nam je Skender. Do sad ih je pregledano oko 16.000, a svakodnevno ažuriranje možete pratiti na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo .
Prikazi i u 2D i 3D kartama
Osim 2D prikaza kroz nadzorne ploče, korisnicima je omogućen i pregled korištenjem postojećeg 3D modela grada Zagreba kojeg koristi gradski ured za Strategijsko planiranje i razvoj grada. 3D prikaz integrira model zgrada s informacijama o uporabljivosti što daje dodatne mogućnosti analize šteta u gradu te planiranja aktivnosti obnove.
- Premda sve zvuči jednostavno, u procesu sistematizacije podataka i kreiranja baza, posla nikad ne dostaje želite li imati točne i jasne podatke. Naime, odmah nakon potresa, Grad je otvorio mail adresu za građane na koji su građani slali fotografije oštećenja svojih stanova. Potom je napravljena i geoinformatička aplikacija korištenjem Esri Survey123 koja im je prijave omogućila na brz i jednostavana način. Građani su tako 'odradili' desetak tisuća prijava oštećenja. Da bi sve to imalo smisla, volonteri, što studenti građevinskog fakulteta, što djelatnici gradskih ureda, primjerice Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, prihvatili su se kontrole podataka, rješavanja duplikata i poboljšanja kvalitete podataka, govori I. Skender i dodaje:
- U cijelom procesu sudjelovalo je i danas sudjeluje preko 700 volontera, mahom inženjera građevine te studenata uz zaposlenike gradskih ureda nadležnih za upravljanje u ovoj 'potresnoj' situaciji. Bilo bi ih i više, da nije pandemije koronavirusa, koja je onemogućila kretanje i dolazak iz drrugih dijelova Hrvatske.
Svi dionici sada imaju moderan informatički alat koji u realnom vremenu daje informacije koliko je zgrada oštećeno i kolika su ta oštećenja te daje osnovu donositeljima odluka podršku za brže donošenje kvalitetnih odluka. Sada slijedi druga faza, ona koja će regulirati nadležnosti, i odlučiti što dalje, kako na najbolji i transparentan način koristiti ove podatke za obnovu te kako možemo na temelju ovih podataka i iskustava, planirati i biti spremni za mogući sljedeći potres ili neku drugu prirodnu katastrofu.
Kad se sva jaja stave u kosaru sta se dogodi u slučaju pada .tako i sve drugo mora imati dvostruku zastitu