Možda ipak odlazak iz Hrvatske u bogatije države u traganju za boljim životnim prilikama ne garantira zadovoljstvo. Najpopularnija zemlja u koju su Hrvati počeli iseljavati još krajem devedesetih godina bila je Republika Irska. Danas na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata, a točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera, prenosi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ipak, zadnjih je godina prisutan val iseljavanja Hrvata iz Irske i smanjen broj iseljenja Hrvata u Irsku. Više je razloga koji su prethodili tom trendu, a neki od njih su kriza uzrokovana BREXIT-om i veliko povećanje troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu.
Da selidba iz Hrvatske u Irsku nije nužno "zlatna koka" potvrđuje svjedočanstvo 24-godišnjeg Ante T. koji je iz jednog mjesta u Dalmaciji prije dvije godine otišao u Irsku i ubrzo shvatio kako mu ta zemlja ne može ispuniti očekivanja. Njegov odlazak nije bio primarno motiviran financijskim razlozima, već dijelom i obiteljskim okolnostima. Ante je živio s majkom i očuhom s kojim nije imao skladan odnos, pa je odlučio započeti novi život u zemlji koju su mnogi Hrvati smatrali "novom obećanom zemljom", a mnogi je još uvijek takvom smatraju, piše portal Fenix magazin.
Ipak, Antina irska priča nije bila u skladu s onim što je čuo o životu u zemlji koja je poznata kao zemlja visokog standarda života i atraktivnih plaća, što je tijekom proteklih godina privuklo mnoge iseljenike, uključujući Hrvate. Ante je u Hrvatskoj radio kao konobar i imao je solidnu plaću, pa je odlučio nastaviti istu profesiju u Irskoj. Isprva je sve izgledalo obećavajuće. Zaposlio se u jednom kafiću, ali ubrzo je shvatio kako stalni posao nije lako dobiti.
– Radio sam samo kad bi me pozvali – kaže Ante. – Kad je bilo više gostiju, zvali su me, ali kad nije bilo posla, ostajao sam kod kuće. Takva je bila i plaća, radio bih, dobro zarađivao, ali one dane kad me nisu trebali, nisam dobivao ništa. - rekao je.
Ni sa smještajem nije bio nimalo zadovoljan. Živio je u stanu koji je dijelio s dvojicom Afrikanaca, jednim Nigerijcem i jednim Marokancem. – Nije lako dijeliti životni prostor s dvojicom stranaca, iako nismo imali konkretnih problema. Jednostavno, te kulturne i životne razlike čine suživot izazovnim. Nažalost, nisam si mogao priuštiti traženje novog stana zbog financijskih razloga – objašnjava Ante.
Kada je za Božić kratko stigao vidjeti majku, Ante je shvatio kako konobari u Dalmaciji sada mjesečno zarađuju više nego što je on uspijevao uštedjeti radeći povremeno u Irskoj. – Plaće su sada veće nego kad sam ja radio u Dalmaciji, a tijekom ljeta se u Dalmaciji ionako bolje zarađuje zbog napojnica – zaključuje Ante. Priznaje da bi se vratio odmah, no muči ga sram što bi njegovi prijatelji i okolina mogli pomisliti kako je među rijetkima koji nisu uspjeli u inozemstvu te da se doma vraća "ponižen". – Još ću malo ostati u Irskoj, ali planiram se za Uskrs vratiti doma za stalno. Ovdje barem imam sam svoju sobu, a očuha ne moram ni viđati. Život u Irskoj, barem za nas strance, nije jednostavan. Možda nekome odgovara, ali puno njih se vraća – priznaje Ante.
Prema njegovim spoznajama, najviše se Hrvata vraća u Slavoniju. O povratku Hrvata u domovinu svjedoči i nogometni klub Croatia Fermoy koji je odjavio igranje velikog nogometa jer nemaju dovoljno igrača za odigravanje utakmica s 11 igrača. Fermoy je gradić u okrugu Cork na jugu Irske, poznat po svojoj bogatoj povijesti i slikovitom okruženju uz rijeku Blackwater. Mnogi Hrvati koji su se preselili u Fermoy rade u industrijama poput prehrambene proizvodnje, ugostiteljstva, logistike ili u obližnjim tvornicama i poduzećima. No, čini se kako se sad i oni vraćaju kući.
Povratak Hrvata iz Irske postaje sve češća pojava, unatoč velikom valu iseljavanja koji je započeo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Mnogi Hrvati koji su otišli u Irsku u potrazi za boljim radnim uvjetima i višim plaćama odlučuju se vratiti u domovinu zbog različitih razloga. Ante T., kao i mnogi povratnici, ističe za Fenix magazin kako je boravkom u Irskoj stekao vrijedno iskustvo, ali je shvatio da se kvalitetan život uz isto toliko rada može ostvariti i u Hrvatskoj. Neki koriste znanja i vještine stečene u Irskoj kako bi pokrenuli vlastiti posao u Slavoniji ili nastavili raditi na svojim imanjima.
Prema dostupnim podatcima, tijekom prvih devet mjeseci 2024. godine, u Irsku je iselilo 526 hrvatskih državljana. Godine 2016. godine u Irsku se doselilo čak 5.312 Hrvata, dok je 2023. taj broj pao na 1.212, najmanje u posljednjih deset godina. Ovaj trend smanjenja broja iseljenika iz Hrvatske u Irsku može se pripisati različitim čimbenicima, uključujući povećane troškove života u Irskoj, posebno u većim gradovima poput Dublina, te promjene na tržištu rada. Ipak, glavni razlog su veće plaće u Hrvatskoj i osjećaj da se radi u svojoj zemlji u kojoj Hrvat nije stranac kao u Irskoj.
FOTO Godišnja plaća i do 110.000 eura. Ovo će biti 10 najtraženijih zanimanja ove godine
Zbog ljevičarsko-progresive lažne kampanje ,kako svuda trče šareni jednorozi osim u zloj Hrvatskoj sa tim zlim primitivnin hrvatima , ljudi često odu pa spoznaju crnu istinu. Jedino u svojoj zemlji si svoj na svome