Analizator, prvo računalo u Hrvatskoj bilo je potpuno domaće! Izgrađeno
je prije točno 50 godina u Institutu Ruđer Bošković kada su
se znanstvena istraživanja toliko razmahala da rezultate svih pokusa i
mjernih instrumenata ljudi više nisu mogli pratiti.
Helikopter
na livadi
U nas je događaj prošao tiho, kako je u to vrijeme vrhunska
znanost bila obavijena velom tajnosti. Nakon što se o stroju
pročulo u međunarodnoj znanstvenoj javnosti, poput urbane legende
djeluje priča da je na livadu Instituta Ruđer Bošković
sletio Siemensov helikopter koji je došao
“oteti” dr. Branka Součeka i zasuti ga
“nemoralnim ponudama” s idealnim uvjetima za
nastavak karijere bilo gdje u svijetu. Današnjega voditelja
IRB-ova Centra za informatiku i računarstvo dr. Karolja Skalu pitamo
zašto je takva velika obljetnica prošla toliko
samozatajno i nije dostojno predstavljena na nedavnim Otvorenim danima
Instituta.
– Kako nije? Napravili smo informativni kiosk, potpuno domaći
hardverski i softverski proizvod, na kojemu se vrtjela prezentacija o
pedeset godina računalstva na IRB-u – kaže dr. Skala.
Priznaje, međutim, da je mnogo toga “nezgodno”
sjelo. Dovršavaju se zidarski radovi u koji će se iz podruma
u krilo Institutova paviljona useliti superračunalo Blade, ali to nije
stiglo do Otvorenih dana.
Lemljena
tri mjeseca
Također, teško je točno utvrditi neki datum koji bi se
postavio kao oznaka kad je analizator proradio. Izgrađivan je kao
sabirnica rezultata mjernih uređaja, kapacitet mu je povećavan do toga
da može pratiti i bilježiti rad 256 uređaja 1957. godine. Memorija
izrađenu u obliku kocke od feritne jezgre, kapaciteta danas
smiješna dva kilobajta, poslije tri mjeseca filigranskog
lemljenja, analizatoru je pridodana 1958. godine kada on postaje pravo
programabilno računalo, s procesorom i memorijom.
Čvor
superračunala
Tu kocku, posljednji i najvažniji ostatak toga računala,
zaštićenu u pleksiglasu dr. Skala i danas ljubomorno čuva na
svome stolu. Ta kocka će biti i posvuda prepoznatljiv
zaštitni znak računalstva u Institutu.
– Nastavljamo tradiciju inovativnoga računalstva i ne gubimo
tempo u odnosu na svjetske trendove. Danas nema znanosti bez računala,
ali je besmisleno i sebično kupiti ili sastaviti skupo superračunalo
koje bi služilo samo ovom institutu – kaže dr. Skala. Danas
se znanstvena superračunala umrežuju u grid, rešetkastu
mrežu, koja se korisnicima svih njegovih čvorova predstavlja kao jedan
jedinstven, najmoćniji stroj. Ruđer je tako začetnik domaćeg akademskog
CRO GRID-a, ali isto tako sudjeluje u nizu rešetkastih
računalnih struktura. Kao dio europske znanstvene računalne cjeline to
računalo koje stalno raste izravno financira Europska komisija.
Ruđer u toj mreži od 130 instituta želi postati prepoznatljiv i
specijalizirati se za znanstvenu vizualizaciju, a ostalim institutima
predstavljat će ga upravo analizatorova memorijska kocka. Za nekoliko
mjeseci upravo na uređajima u Ruđeru trebale bi se vidjeti i
spektakularne trodimenzionalne i holografske slike procesa koji su
zapravo nevidljivi, uključujući i pokus u CERN-u.
VISOKA TEHNOLOGIJA 50 godina od prvog digitalnog računala u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković nastavlja tradiciju inovativnog računalstva
Na Ruđerovu superračunalu pokusi iz CERN-a
