Subaruovih 70 godina

Od malog 'narodnog' auta do snagatora s bokser motorima i AWD simetričnim pogonom

Foto: Subaru
1/12
24.10.2023.
u 11:00

Prekretnica za Subaru nastupila je početkom 70-ih godina kad je predstavljen model Leone, a s njime u karavanskoj izvedbi AWD pogon na sve kotače. Bilo je to prvo japansko masovno proizvedeno vozilo s AWD pogonom. Kasnije je zabilježen i uspjeh u WRC-u

Subaru, japanski proizvođač automobila, ove godine slavi 70. rođendan. Subaru je po mnogočemu poseban proizvođač automobila, prije svega po svojim bokser motorima i AWD simetričnom pogonu na sva četiri kotača, koji se danas nalaze u svim njihovim modelima. A tu je, dakako, i motorsport sektor koji je razvio legendarne relijaške automobile koji su godinama dominirali na WRC svjetskom prvenstvu. Kao i neke druge automobilske tvrtke, poput Saaba, koji je nažalost ugašen, i BMW-a, Subaru vuče korijene iz zrakoplovne industrije. Preteča Subarua je Laboratorij za istraživanje zrakoplova osnovan 1917., koji je kasnije postao Nakajima Aircraft. Nakon niza reorganizacija, 15. srpnja 1953. osnovan je Fuji Heavy Industries kao spoj pet tvrtki. Zbog toga je i izabran naziv Subaru, što je japanski naziv za zvjezdani skup Plejada u zviježđu Biku, koji se u Japanu naziva i "Mutsuraboshi" (šest zvijezda), pa i danas Subaruove automobile krasi logo sa šest zvijezda. Ime je izabrano kao simbol spajanja i jedinstva šest kompanija. Kompanija Fuji Heavy Industries 2017. godine promijenila je ime u Subaru Corporation, jer je proizvodnja automobila desetljećima bila glavna djelatnost, ali tvrtka osim automobilskog i dalje ima i zrakoplovni sektor, koji je podijeljen u tri temeljna pravca poslovanja: obrambeni programi, komercijalni programi kao što je Boeing 787 i programi helikoptera kao što je UH-2.

Prvi prototip automobila Subaru je predstavio 1954. pod kodnim imenom P-1, a poslije nazvan Subaru 1500. Ovaj osobni automobil s monokok karoserijom proizveden je u tek dvadesetak primjeraka, no pružao je odličnu razinu udobnosti i stabilnost. No prvi serijski automobil Subaru je predstavio 1957. godine, a godinu kasnije model nazvan 360 krenuo je u serijsku proizvodnju. Subaru 360, mali automobil dizajniran da ispuni koncept japanske vlade o "narodnom automobilu", bio je dugačak samo 2995 mm. S korijenima u proizvodnji zrakoplova Subaru je uspješno odgovorio na izazov da ponudi malen, cjenovno pristupačan automobil koji će ponuditi dovoljno prostora za četvero putnika.

Pokretao ga je straga smješten zrakom hlađeni dvocilindarski, dvotaktni motor, obujma 356 cm3 i 16 KS. Zbog svog posebnog oblika prozvan je "bubamara", a bio je vrlo popularan tijekom trinaest godina proizvodnje te je označio prekretnicu u povijesti japanske automobilske industrije. Na temelju modela 360 nastao je i mini dostavnjak Sambar, koji je kasnije ponuđen i u putničkoj kombi izvedbi. Godine 1965. otkriven je Subaru 1000, limuzina s četverim vratima, koji je prvi put donio motor bokser konfiguracije (cilindri okrenuti jedan nasuprot drugome), koji su do danas ostali zaštitni znak tvrtke. Prekretnica za Subaru nastupila je početkom 70-ih godina kad je predstavljen model Leone, a s njime u karavanskoj izvedbi AWD pogon na sve kotače. Bilo je to prvo japansko masovno proizvedeno vozilo s AWD pogonom, drugim zaštitnim znakom Subarua, koji je do danas prodao više od 20 milijuna vozila s pogonom na sve kotače.

VEZANI ČLANCI:

Godine 1989. predstavljen je Legacy s prvim Subaruovim dvolitrenim motorom, koji je do danas u limuzinskoj i karavanskoj verziji ponuđen u sedam generacija. Njegova crossover karavan varijanta Outback lansirana je 1995., a Forester, kao preteča SUV automobila, 1997. godine. Dakako, kompaktna Impreza svoju je slavu stekla u motorsportu kao WRC bolid.

Osim njih u današnjoj gami su još i crossover XV i prvi Subaruov električni automobil Solterra, koji je nastao u suradnji s Toyotom.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije