Prebrza vožnja samostalno ili u kombinaciji s alkoholiziranosti vozača glavni je uzrok prometnih nesreća, pogotovo onih fatalnih, s poginulima u prometu. Za primjer, na cestama Europske unije prema podacima Europske komisije 2019. godine u prometnim nesrećama poginulo je približno 23.000 ljudi. Procjenjuje se da je od 10 do 15% svih prometnih nesreća i 30% svih nesreća sa smrtnim ishodom izravna posljedica prekomjerne ili neprilagođene brzine.
Slično je i u Hrvatskoj. Od 292 poginule osobe u cestovnom prometu u 2021., prema podacima MUP-a, njih 113 život je izgubilo zbog nepropisne brzine ili brzine neprimjerene uvjetima na cestama.
Zbog toga je Europska komisija Uredbom 2019/2144, koja je stupila na snagu 6. srpnja, proizvođačima koji svoje automobile prodaju na tržištima Europske unije propisala obaveznu ugradnju osam novih sigurnosnih ADAS (Advanced Driver Assistant System) sustava među kojima je i inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (ISA) koji upozorava i potiče vozače da uspore kad voze brže od ograničenja brzine.
Uz ISA sustav moraju biti ugrađeni i crna kutija (sustav koji pohranjuje podatke nekoliko sekundi prije nesreće), stražnja kamera, automatizirano kočenje u nuždi, senzori za parkiranje, sustavi za ostanak u prometnom traku, sustavi upozorenja na umor i priprema za ugradnju alcolocka (sustava koji bi se mogao ugrađivati u vozila višestrukih prijestupnika vožnje u alkoholiziranom stanju). Uredba propisuje da su za sve automobile koji se uvode na tržište od 6. srpnja 2022. ovi sustavi obvezni, a za modele koji su već na tržištu dana je mogućnost prilagodbe u roku od dvije godine. Krajnji rok kad će i u njih morati biti ugrađeni ovi sustavi je 6. srpanj 2024. godine. No, s obzirom na to da je u Hrvatskoj prosječna starost auta skoro 15 godina, proći će mnogo vremena do trenutka kad će svi auti na našim cestama imati ove sustave.
– Svi novi aktivni sigurnosni sustavi pomažu u povećanju sigurnosti u vožnji i to je svakako dobra stvar, no kod nas je problem u tome što se kod nas kupuje mali broj novih automobila pa će proći mnogo godina dok će većina naših vozača imati te moderne sustave. Osim toga, poražavajući je podatak MUP-a da do 60 posto poginulih na našim cestama nije bilo vezano sigurnosnim pojasom, koji je prvi put ugrađen u automobil 1959. godine. Postavlja se pitanje koliko vozačima mogu pomoći najmoderniji aktivni sustavi pomoći ako ne koriste pasivne – rekao nam je Krunoslav Ormuž, stalni sudski vještak za promet i profesor na Katedri za motore i vozila na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Najveća je novost inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (ISA). Proizvođačima je dano više mogućnosti kako će ga primijeniti, a pitanje je djelotvornosti sustava jer će vozač jačim pritiskom na gas, primjerice, tijekom pretjecanja, moći isključiti sustav. Svako će vozilo tako imati ugrađen sustav koji uz pomoć kamere, navigacije i GPS sustava prepoznaje propisano ograničenje brzine na određenoj prometnici te zvukom, vibracijom ili privremenim ublažavanjem odziva na gas upozorava vozača da vozi prebrzo.
Europska komisija proizvođačima je dala četiri metodologije za primjenu ISA sustava. Prva mogućnost jest sustav taktilnih povratnih informacija koji se oslanja na protusilu na papučici gasa. U slučaju prekoračenja brzine stopalo vozača lagano će se potisnuti nazad. Druga je sustav kontrole brzine koji se oslanja na upravljanje motorom, što podrazumijeva automatsko smanjenje pogonske snage neovisno o položaju stopala vozača na papučici. Treća mogućnost je kaskadno zvučno upozorenje – treperenje svjetlosnog signala pa, ako vozač ne reagira, zvučno upozorenje – a četvrta kaskadno upozorenje vibriranjem, dakle treperenje svjetlosnog signala, a ako vozač ne reagira papučica gasa počinje vibrirati.
– Upitno je koliko će ISA sustav biti učinkovit budući da će ga vozači moći isključiti u vožnji, čini mi se da će to više biti podsjetnik za vozače da voze prebrzo. Mišljenja sam da su bitniji sustavi koji će pomoći u smanjenju nesreća: sustav za nadzor mrtvog kuta, automatsko kočenje u nuždi i lane assist. U svakom slučaju, savjet kupcima jest da provjere kakve sve sigurnosne sustave nudi automobil koji kupuju i da se svakako u vožnji vežu sigurnosnim pojasom – kaže Krunoslav Ormuž.
Crna kutija u automobilima trebala bi rasvijetliti kako se sudar dogodio
Posebnu pozornost privlači i obvezna crna kutija, odnosno Event Data Recorder uređaj (EDR). Sličan uređaj koji se desetljećima ugrađuje u zrakoplove službeno se u Hrvatskoj zove uređaj za snimanje podataka o događaju. Kad registrira sudar, uređaj zamrzne podatke pet sekundi prije sudara i spremi ih, odnosno snimi sam događaj i njegovo trajanje te podatke neposredno nakon sudara. Sustav bilježi 41 podatak, a među njima brzinu kretanja vozila pet sekundi prije sudara, je li i kad je stisnuta kočnica, koji je bio stupanj okretanja volana, jesu li vozač ili suvozač bili vezani, jesu li se aktivirali zračni jastuci, je li neka od kontrolnih lampica svijetlila i upućivala na neku neispravnost na vozilu. Zasad će ovim podacima moći pristupiti samo državna tijela i proizvođači automobila, a nisu dostupni osiguravateljima.
