PEDESETE
Nakon osnivanja, pokrenut je projekt Mercury i, pod nadzorom
Wehrnera von Brauna, počela izrada raketa-nosača koje će moći letjelice
s
ljudskom posadom dovesti u orbitu; počela obuka prvih sedam astronauta.
Pomoću noseće rakete Little Joe, lansirane prve kapsule sa živim bićima
(majmunima).
ŠEZDESETE
Vrhunac slave NASA, od prvog Amerikanca u svemiru (Alan
Shepard, 5. svibnja 1961.) do prvog čovjeka na Mjesecu (Neil Armstrong,
20.
srpnja 1969.), uz brojne sonde poslane na Mjesec i druge planete
(Rover,
Mariner...)
SEDAMDESETE
Doba opadanja, kad su ogromni troškovi usporili istraživanje
svemira. Nakon naglog gašenja programa Apollo 1972.,
najistaknutiji su bili
programi Skylab, marsovske sonde Viking i zajednička misija
Apollo-Soyuz,
kao i sonde Pioneer i Voyager – prva djela ljudskih ruku koja
su napustila
Sunčev sustav.
OSAMDESETE
Doba space shuttleova i stalnih misija u orbitu. No, program shuttlea
se od samog početka pokazao preskupim i vrlo brzo je
tehnološki
zastario (projektiran je još u sedamdesetima). Bronji
problemi pojčani su tragedijom iz 1986., kada je u eksploziji shuttlea
Challenger odmah nakon lansiranja poginulo sedam članova posade.
DEVEDESETE
Program letova space shuttle nastavljen je jednim od najvećih uspjeha,
lansiranjem svemirskog teleskopa Hubble. Shuttleovi su, u duhu suradnje
nakon prestanka Hladnog rata i pada komunizma, često pristajali uz
rusku orbitalnu postaju Mir.
DVADESET PRVO
STOLJEĆE
Najveći napredak postignut je u misijama bez posade, poput Mars
Explorera. Još jedna tragedija shuttlea
– eksplozija
Columbije 2003. prilikom ulaska u Zemljinu orbitu, koja je
koštala sedam života – dovela je do zastoja u
lansiranjima shuttleova (koji će biti konačno prizemljeni 2010.) i
bitnog zaostajanja u izgradnji zajedničkog projekta ISS, Međunarodne
svemirske postaje. No, 2004. predsjednik Bush najavio je novi program
Orion, ponovno slanje čovjeka na mjesec 2018. ili 2019. i ozbiljne
planove o ekspediciji na Mars.