"Vizija nula", odnosno "Vision zero" je plan Europske unije kojim bi Europa trebala postati do 2050. godine prvi kontinent s nula poginulih osoba u cestovnom prometu. Ambiciozan je i vjerojatno utopistički budući da s ovakvom gustoćom cestovnog prometa neizbježno dolazi do grešaka vozača, a posljedično, nažalost, i do stradalih u prometu. Primjerice, na europskim cestama u 2022. godini smrtno je stradalo 20.600 ljudi, a u Hrvatskoj lani 274 osobe. No, tome treba težiti, jer svaka je osoba stradala u prometu previše. Kako to postići raspravljalo se na stručnom skupu “Vision Zero – sigurna, pametna i održiva mobilnost” Poslovnog dnevnika.
Cilj konferencije je skrenuti pozornost javnosti na ključne izazove i tehnološke mogućnosti koji su nam na raspolaganju kako bismo se približili konceptu Vision Zero, što je naglasio i glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
- Priča o prometu počinje i završava na brizi o ljudskim životima. No, mi želimo staviti naglasak na ulaganja, tehnološka i ostala važna rješenje kako bi promet i ceste učinili sigurnijima. Želimo, dakle, izaći iz priče o statistici i zbrajanju ozlijeđenih. To bi trebala biti posljednja instanca. Moramo početi intenzivnije razmišljati o koracima koji su ključni u prevenciji prometnih nesreća – rekao je Nišević.
U uvodnom govoru je i Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost u Gradu Zagrebu, poručio svi projektu Vision Zero moramo raditi, a za to su ključne tri stvari - prevencija, infrastruktura i nadzor nad provođenjem i poštivanjem pravila.
- Nadzor provodi policija, prevencija bi trebala krenuti od učenja djece o prometu u vrtićima, dok je Grad Zagreb kao odgovaran za prometnu infrastrukturu u Zagrebu najviše involviran u tom segmentu, a veliku će ulogu u postizanju ciljeva Vision Zero koncepta imati i tehnologija – rekao je Pavuna i najavio veliki projekt glavnoga grada – automatsko upravljanje prometom za koji se priprema javni natječaj.
Radi se o takozvanom adaptivnom upravljanju prometom kojim bi bio moguć cijeli niz pametnih usluga u zakrčenom zagrebačkom prometu, a svi bi semafori bili spojeni na jedno središnje mjesto, što bi omogućilo efikasnije upravljanje prometom i manje gužve. U prvoj fazi projekt je vrijedan 13 milijuna eura.
Na panel raspravi o strategiji Vision Zero plana sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja, od policije, prometnog fakulteta, HAC-a, do međimurskog župana Matije Posavca.
- Nažalost i ove godine imamo loše statističke podatke o stradalima u prometu. Osobito se to odnosi na vozače mopeda i motocikala. Svaka treća poginula osoba na našim cestama je vozač dvokotača, a razlog povećanja stradalih na motorima i mopedima je što ih ima sve više na našim cestama i što zbog klimatskih promjena motociklistička sezona danas traje cijelu godinu, a nekad je bila samo u toplijem dijelu godine. Posebno bih apelirao na strpljenje vozača u špicama turističke sezone, jer gužve su neizbježne. Primjerice, prošloga vikenda je kroz naplatne postaje Demerje-Lučko prošlo 220.000 vozila – rekao je voditelj Službe prometne policije MUP-a Josip Mataija.
Pojasnio je da je policiji u tako gustom prometu teško kažnjavati one koji ne poštuju prometne propise, primjerice, neodgovorne vozače koji voze zaustavnim trakom na autocesti, ali je najavio da bi vrlo skoro i takvim prekršiteljima mogli stati na kraj.
- Testirali smo dronove kojim bi mogli snimiti i kažnjavati vozače koji krše propise bez da ih moramo zaustaviti. Ove godine ćemo nabaviti još dronova – rekao je Mataija.
Veći promet na autocestama znači i veće gužve, koje se stvaraju i zbog radova koji su ponegdje neizbježni i u turističkoj sezoni.
- U prvih šest mjeseci imamo 11% više vozila na autocestama nego u istom razdoblju 2023. godine. Mi smo radili projekcije s povećanjem od 5-7 posto. Radove na autocesti u sezoni treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, no treba reći da u nekim područjima poput Gorskog kotara ili Like neki radovi mogu biti obavljeni samo u toplijem dijelu godine – rekao je Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta, koji je naglasio da na autocestama imaju kvalitetne kamere, ali da kažnjavanje prijestupnika u prometu nije u njihovoj domeni. Uz to Ordulj je istaknuo da se gradi autocesta A5 do mađarske granice na čijoj dionici je ostalo još 5 km autoceste, da se uskoro otvara autocesta do Siska, te da je u procesu javnog natječaja nastavak spoja autoceste od Križišća do Žute Lokve.
Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić rekao je da moramo težiti "Viziji nula", a kad govorimo o sigurnosti u prometu svi pomisle na policiju, a ona ima samo jednu petinu odgovornosti.
- Za sigurnost u prometu važno je pet elemenata. To su inženjerstvo u što ubrajamo stanje cesta i vozila, nadzor koji uglavnom provodi policija, hitne službe poput hitne pomoći i vatrogasaca, edukacija i analiza svih podataka o prometu i prometnim nesrećama prema kojima se radi strategija. Kod edukacije nam dobar primjer može biti skandinavske države koje su vrlo uspješne u tome. Mi djecu učimo da su opasni vuk ili zmija, a zapravo su im najveća opasnost motorna vozila od kojih ih najviše stradava.
Matija Posavec, župan Međimurske županije naglasio je da smatra kako treba više ulagati u željezničku infrastrukturu, jer je vožnja željeznicom zeleniji i sigurniji oblik prijevoza.
Od Čakovca do Zagreba nam je trebalo dva i pol sata vožnje automobilom u ponedjeljak ujutro i to zbog toga što je na istočnom ulazu u Zagreb bila kolona od 5 km zbog radova. Turistička je sezona, ne znam zbog čega ima toliko radova na autocestama – rekao je Posavec.
A da, konačno, uvedu trepćuće zeleno svjetlo, kao oznaku brzog prestanak trajanja zelenog svjetla, ili, još bolje, semafore s odbrojavanjem trajanja crvenog i zelenog svjetla??? Ovako moram biti vidjelac da bih znao kada prestaje zeleno svjetlo!!!