Najprije smo imali vremensku nepogodu koja je pogodila Orahovicu i Feričance, u lipnju je uz stalne kiše divljala i peronospora koja je trsovima nanijela štete, a onda je olujno nevrijeme pojedina vinogorja sravnilo sa zemljom. Samo je u Iločkim podrumima ponovno trebalo podignuti 40 hektara vinograda. Kad se sve to zbroji, predstoji nam uvoz, no uvozna su vina vrlo loše kvalitete, izrazito loša, a kontrole na tržištu su nedostatne, kaže direktor Udruge Graševina Croatica Tomislav Panenić, ističući kako je berba grožđa u Hrvatskoj, ali i zemljama u okruženju, ove godine podbacila 20-25%, ovisno o vinogradaru i položaju.
Lažne i etikete
U Slavoniji, u hrvatskom Podunavlju najzastupljenija je sorta, naravno, graševina, koja čini i 25% ukupnih površina vinograda u Hrvatskoj, u toj regiji i 60, a kod nekih vinogradara i 80 posto. No manje grožđa za posljedicu će imati i toliko manje vina, objašnjava on, ističući kako kvaliteta kod pravih vinara neće biti upitna. Dapače, vina višeg cjenovnog razreda nemaju problem s plasmanom. Potvrđuju nam to i iz Belja, Agrolagune i Vupika u sastavu Fortenova grupe iz čijih podruma godišnje izađe oko 10 milijuna litara vina ili 15% ukupne hrvatske proizvodnje, u kojima najznačajnije udjele imaju graševina i malvazija, a fokus je na proizvodnji sa zaštićenom oznakom izvornosti koja im je samo ove godine donijela više od 100 nagrada za kvalitetu na svim relevantnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima.
POVEZANI ČLANCI:
No kako većina građana naginje kupnji jeftinijih vina koja trgovci nerijetko prodaju u plastici, na akcijama, pitanje je i što se već sada nalazi na policama. Lani je, podsjetimo, Hrvatsku tresla afera s kosovskim vinima u kojima su se umjesto grožđa našli šećer i voda. Čak 67% uzoraka kosovskih vina lani se, naime, pokazalo patvorinama. Samo s Kosova godišnje nam dolazi oko 3,7 milijuna litara, oko 5% ukupne hrvatske godišnje potrošnje te 13% ukupnog hrvatskog uvoza vina u kojem je najzastupljenija upravo graševina, koja tamo raste na samo 200 hektara. Ako govorimo o litri vina nekih naših najpoznatijih vinarija koje mogu postići najniže cjenovne troškove, najniža cijena nekog jeftinog vina – a da je pravo – može iznositi 4 eura. Nema kalkulacije koja cijenu ispod toga može opravdati, objašnjava Panenić. No u nekim trgovačkim lancima ovih je dana akcija i s tri litre kosovske graševine u kartonskoj ambalaži za cijenu od 3,69 eura.
– Jako je teško reći ljudima da nešto ne piju. Svi traže povoljne cijene pa takvu poruku mi kao udruga ne možemo ni odaslati. Neki će reći kako uvozna vina iz Makedonije, Kosova... mogu biti jeftinija. No pogledajte samo koliko se na policama pojavljuje jeftine malvazije, graševine i drugih tržišno popularnih sorti koje imaju velik obrtaj na tržištu i zapitajte gdje raste to grožđe od kojeg je napravljeno i ima li ga uopće tamo odakle vino dolazi – upozorava Panenić. Ističe kako hrvatski vinski sektor zbog toga ima ozbiljnih problema pa vinarima ne preostaje ništa drugo nego da i oni počnu raditi "inspekcijski" posao – uzorkovati sumnjiva vina i plaćati kontrole jer velike hrvatske vinarije, koje su inače u nižem cjenovnom segmentu opskrbljivale tržište, od akcija nadalje, s takvim se vinima više ne mogu nositi.
– Ne samo da tamo odakle ta vina dolaze u Hrvatsku ne postoje nasadi. Još više zabrinjava to što se pojavljuju i naše zaštićene oznake na nečemu što definitivno nije iz našeg vinogorja. Ma ni za piti, ali mi nismo državni inspektorat, policija, niti imamo sve alate da bismo to otkrili. Mi imamo samo štetu – tvrdi naš sugovornik. I ne samo to, osim količina koje su ove godine definitivno manje, i svi inputi u proizvodnji grožđa i vina vinogradarima i vinarima su rasli. I javna davanja državi poput odvoza otpada skuplja su, a Vlada je od trgovaca zatražila da cijene vrate na stare postavke.
– A na koga će to trgovci prebaciti nego na proizvođače? Neće se oni odreći marže, a mi ćemo biti na stupu srama ako podignemo cijene. Kako se s Coca Colom nije dogovorilo da spusti cijene na one koje su bile 31. prosinca, nego se pritišću samo domaći proizvođači, i ne samo vinari i vinogradari, te se otvara prostor da bilo tko može isporučiti jeftino na police. Jeftina vina dolaze kroz model blic prodaje, odnosno brzog ulaska na tržište. Određene količine vina koja cijelu godinu nisu na policama pojavljuju se pod imaginarnim imenima, koja prvenstveno asociraju na nešto što je provjerena kvaliteta, poigravaju se nazivljem koje se prepoznaje te prodaju na akciji. I dok se nešto poduzme, ona su već nestala s polica – naglasio je Panenić.
Što je pokazala kontrola
Iz Državnog inspektorata kažu kako je njihova poljoprivredna inspekcija u nadzorima kvalitete vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla ili bez nje lani uzela 84 uzorka vina – 37 iz Hrvatske, 15 iz RS Makedonije, osam iz BiH, po šest iz Kosova i Italije, četiri iz Srbije, po dva iz Čilea i Francuske te po jednog iz Španjolske, Slovenije, Njemačke i Crne Gore. Kod 35 uzoraka vina provedena je fizikalno-kemijska analiza, a kod 35 fizikalno-kemijska i organoleptična analiza radi kontrole kvalitete.
– Rezultati tih analiza pokazali su da je 11 uzoraka vina nesukladno (9 iz Hrvatske i 2 iz Srbije). Tri uzorka vina podrijetlom iz Hrvatske bila su nesukladna po pitanju senzorne kakvoće, a ostalih osam na fizikalno-kemijske parametre. Kod 14 uzoraka vina provedena je analiza stabilnih izotopa radi dokazivanja patvorenja. Rezultati te analize pokazali su da je sedam vina patvoreno dodatkom vode i šećera čije podrijetlo nije iz grožđa. Riječ je o četiri vina podrijetlom iz Kosova, dva iz Hrvatske i jednom iz BiH te su pokrenuti prekršajni postupci – kažu iz DIRH-a. Dodaju kako su u ovoj godini uzorkovana 72 vina, od kojih 26 podrijetlom iz Hrvatske, 14 iz Sjeverne Makedonije, po sedam iz Kosova i BiH, četiri iz Italije, tri iz Čilea, dva iz Srbije te po jedno iz Argentine, Francuske, Španjolske, Slovenije, Austrije, Bugarske, Mađarske, Crne Gore i SAD-a (Kalifornije). Inspekcijski su postupci, tvrde, u tijeku te prije okončanja nisu u mogućnosti iznositi detalje.
VIDEO Plenković o ideji Mira Bulja: Građani Cetinske krajine i Sinja su inače vrlo pametni ljudi
Ako je to jeftino vino iz Makedonije sečer i voda,a što je onda na tržnici iz Makedonije po 1 euro a izgleda kao grodže. A naše grodže po tri eura?