Predsjednik Hrvatskog autokluba Ivo Bikić za Večernji list ekskluzivno otkriva detalje projekta u kojem HAK sudjeluje sa zemljama EU te neke svoje poslovne planove.
U Europi se govori o ugradnji crnih kutija u automobile. Hrvatska provodi pilot-projekt. O čemu je riječ?
E-call je sustav koji omogućuje vozilima da u slučaju nezgode automatski generiraju poziv prema hitnim službama, poput HAK-a. Ponosimo se što HAK sudjeluje u projektu koji je počeo početkom 2011., u našoj zemlji i još osam zemalja EU. Projekt podržava i djelomično financira Europska komisija iz razvojnih fondova, a HAK je dio nacionalnog konzorcija koji čine još Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Ericsson Nikola Tesla.
Kada će svi novi automobili imati crnu kutiju?
Želim ovom prilikom naglasiti da je HAK među prvim organizacijama i vjerojatno prva domaća udruga građana koja u Hrvatskoj provodi neki projekt koji financiraju europski razvojni fondovi. To nam je veliko priznanje i time se ponosimo. Ovisno o rezultatima testiranja i potrebi za doradom testnih uređaja, automobili bi u serijskoj proizvodnji mogli imati e-call sustave već od 2015.
Nismo rastrošni
HAK je neprofitna organizacija s visokim prihodima. Prozvali su vas zbog navodnog trošenja novca na visoke plaće, restorane, nagrade i bonuse zaposlenicima. Ima li u tome istine?
HAK posluje racionalno i ta prozivanja nemaju realno uporište. Uostalom, HAK već godinama ostvaruje višak prihoda nad rashodima, što dokazuje da smo u trošenju i ulaganjima i vrlo konzervativni i oprezni. To se može jasno vidjeti iz naših godišnjih izvješća, koja svake godine raspravljamo na najvišem tijelu HAK-a, Skupštini, a koje redovito revidiraju ugledni revizori, tvrtka KPMG. U stručnoj službi zapošljavamo 235 ljudi, od kojih su dvije trećine visokoobrazovani, a rashodi za zaposlene su na uobičajenoj razini za vrste poslova kojima se bavimo i kvalifikacije zaposlenih i nema govora ni o kakvoj rastrošnosti. Nema neracionalnosti i rasipanja novca, a članovi tijela upravljanja nemaju plaću nego simboličnu naknadu za rad, koja je od 2000. nepromijenjena, a i tad je bila smanjena 20%. To obično u predizborna vremena impliciraju zainteresirane skupine, potaknute privatnim interesima i ambicijama, ali to nisu ljudi koji razmišljaju o interesu HAK-a.
Imate li zaista 80 milijuna kuna ušteđevine na računu?
Racionalnim i odgovornim poslovanjem svake godine nastojimo ostvariti višak prihoda nad rashodima. Taj se višak ne dijeli sukladno zakonu o udrugama u dividende nego usmjerava na osnovne djelatnosti.
Godinama nastojimo kumulirati sredstva za kapitalne investicijske projekte i iskorak u gospodarsku djelatnost jer će se nacionalni klubovi morati sve snažnije baviti i komercijalnim poslovima. Višegodišnjim ostvarivanjem viška prihoda nad rashodima stvorili smo financijski kapacitet za realizaciju ulaganja, ali zbog krize smo oprezniji prema ulaganju u centre sigurne vožnje ili autokampove. Ovih dana pratimo ponude za privatizaciju turističkih poduzeća i proučavamo ih.
Smrtnost na hrvatskim cestama velika je. Kakva je statistika nesreća i kakva su kretanja u odnosu na prijašnje godine?
Smrtnost na hrvatskim cestama i dalje je znatno viša od europskog prosjeka i čeka nas još dosta posla. Imamo manje od 10 poginulih u prometu na sto tisuća stanovnika, dok je prosjek u Europi sedam. No, znamo li da smo prije samo nekoliko godina, konkretno 2008., imali 15 poginulih na sto tisuća stanovnika, vidi se da se u tom segmentu puno napravilo. Statistike su pozitivne i ove godine. Naime, u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani smrtno je stradalo 32 ljudi manje, što je smanjenje od čak 37,2 posto.
Sigurnost cesta
Koje su crne točke na hrvatskim cestama?
Lani smo prvi put testirali sigurnost 3400 kilometara autocesta i državnih cesta u međunarodnom projektu EuroRAP, koji nastavljamo i ove godine. Visoko je rizično 1440, a srednje rizično još 380 kilometara cesta. Na autocestama je stanje puno bolje.
Pretpostavka je da je jedna od 500 odluka vozača pogrešna. Zato su nam potrebne ceste i automobili koji su izrađeni za obične ljude koji rade pogreške. Ceste i automobili trebali bi ih opraštati jer za njih ljudi ne bi trebali biti kažnjeni smrtnom kaznom, a uvjereni smo da će provedba EuroRAP-a sljedećih godina tome znatno pridonijeti.
Obilježava se prva godišnjica svjetske akcije Desetljeće sigurnosti u prometu. Možete li nam reći malo više o akciji?
U svijetu svaki dan na cesti pogine 3500 osoba. To je kao da se svaki dan sruši 20 putničkih zrakoplova. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je poginulo 5819 osoba, a teže je ozlijeđeno 40.000. Stradanje u prometu cestovna je epidemija koja usporava razvoj i povećava siromaštvo i koju UN, liječnici, razvojne banke i autoklubovi poput HAK-a sada prvi put zajednički pokušavaju zaustaviti. Zajednička vizija je: nula stradalih godišnje. Na konferenciji Svjetske automobilističke organizacije, održanoj u Beogradu, istaknuto je da će u fokusu aktivnosti autoklubova u idućih 20-ak godina prije svega biti sigurnost u cestovnom prometu, smanjenje potrošnje energije i očuvanje okoliša.
Puno koristi od eCalla ili bilo cega drugoga kada su ceste katastrofa, ljudi totalno izludjeni i deprimirani, a znakovi i policija sluze jedino za kaznjavanje. Iz ovog clanka mogu samo zakljuciti kako su dosli na ideju dodatne zarade tako sto ce prisilit sve vozace da kupe eCall-mojRodjo sustav.