Većina naših vozača u svojim automobilima nikada ne iskusi posljedice uistinu ekstremnih temperaturnih razlika. Prvenstveno to treba zahvaliti činjenici da obitavamo na geografskom području s umjerenom klimom, no ne treba zaboraviti, što je podjednako važno, da su se za činjenicu da naši automobili podjednako dobro funkcioniraju i za najvećih ljetnih žega i za najnižih temperaturnih minimuma, pobrinuli već i njihovi proizvođači.
Poznato je, naime, kako prije nego službeno započne masovna proizvodnja nekog novog modela, svi proizvođači obavljaju opsežne testove u različitim dijelovima svijeta, uključujući afričke pustinje i skandinavska zaleđena jezera. Time se, uz ponašanje čitavog vozila, potvrđuje sposobnost rada pojedinih komponenti na temperaturnim ekstremima, ali i funkcioniranje novog modela u novom okruženju. No, koliko niske temperature, doista, mogu podnijeti dijelovi vašeg automobila? To, dakako, ovisi o svakoj komponenti zasebno, baš kao što je to slučaj i s tekućinama, no neke općenite brojke ipak se daju iskazati.
GORIVO
Svi vozači dobro znaju da je utjecaju niskih temperatura posebno podložno dizelsko gorivo. Kako se ono ne bi počelo zamrzavati vrlo brzo, s dolaskom zimskih temperatura ono se tretira već kod samog proizvođača, odnosno na benzinskoj crpki. Osim ovakvog načina dodavanja aditiva, koje opet ovisi o očekivanim najnižim temperaturama u predstojećim danima pa gorivo može biti više ili manje tretirano (-10, -15, -20, pa čak i do -28 Celzijevih stupnjeva...), aditiv protiv smrzavanja vozač može i sam dodavati u spremnik svojeg automobila. Primjerice, ako temperature padnu jako brzo, gotovo preko noći, ili ako se vozilo u kratkom vremenskom razdoblju preseli u znatno hladnije krajeve, kao što su skijaški centri.
GUME
Da ne biste imali problema s adekvatnim ponašanjem guma u hladnijim uvjetima, ljetne setove potrebno je zamijeniti zimskima. Premda to u većini zemalja zakon propisuje kalendarski pa se gume mijenjanju najčešće početkom ili sredinom studenoga, činjenica je da ljetne gume počinju gubiti svoja svojstva nakon što temperatura zraka padne ispod 7 Celzijevih stupnjeva. Na scenu zatim stupaju zimske gume, koje će bez problema funkcionirati i u debljim temperaturnim minusima. Ipak, treba znati da ni one nisu sasvim imune na pad temperature: računa se da pad s oko 20 na -6 Celzijevih stupnjeva povlači za sobom i pad pritiska u gumama za oko 0,4 bara, a pritom treba biti svjestan da preslabo napumpane gume gube svojstva i postaju podložne oštećenjima, posebno u snježnim i ledenim uvjetima.
TEKUĆINE
Sve tekućine u automobilu, uključujući ulja u motoru, kočnicama, upravljačkom sustavu i prijenosu, kao i antifriz, potrebno je redovito provjeravati. S dolaskom hladnijeg vremena i posebno niskih temperatura tekućine poput motornog ulja se, doduše, ne smrzavaju, ali se ispod ništice počinju zgušnjavati, što bi moglo predstavljati problem njihovu slobodnom protoku. Posebno se to odnosi na podmazivanje prijenosa pa vodite računa o tome pri hladnom startu.
AKUMULATOR
Hladno vrijeme i niske temperature mogu imati loš utjecaj na akumulator vašeg automobila. Držanje vozila u garaži pritom pomaže, no još je pametnije redovito provjeravati stanje baterije prije dolaska zime. Isto kao što vrijedi i za gorespomenute tekućine, brigu o tome najbolje je prepustiti redovnom servisiranju automobila. Prosječan akumulator, inače, u prosjeku odradi nekoliko godina. Radi i na temperaturama nižim od 30-ak Celzijevih stupnjeva, no hladnoća “izvlači” napon iz baterija.
BRISAČI
Bitno je paziti da se vjetrobransko staklo očisti od nakupljenog snijega i leda prije aktiviranja brisača jer na ovaj način može doći do njihova oštećenja. Brisači i tekućine za ispiranje vjetrobrana, nadalje, također funkcioniraju i na vrlo niskim temperaturama, ali kod potonjih treba voditi računa da se koriste oni namijenjeni zimskoj upotrebi.
>> Ako ovo od 15. 11. nemate u prtljažniku, moglo bi vas stajati 700 kuna
>> Pripremite automobil za zimu – evo koliko će vas to stajati!
