Čarobni metak” moderne medicine nije lijek koji blokira jedan proces, a pri tome proizvodi nepoželjne nuspojave, nego terapija koja sinkronizira procese u tijelu, a jedina nuspojava jest ozdravljenje – poruka je akademkinje Vide Demarin i dr. Sanje Toljan, dviju uglednih hrvatskih liječnica koje dijele zajedničku strast i ljubav prema medicini, na temelju više od udruženih stotinu godina karijere. Stoga su okupile renomirane stručnjake i znanstvenike kako bi svoja znanja pretočili u knjigu “Klinička psihoneuroendokrinoimunologija”, koja predstavlja novi koncept utjecaja stresa na zdravlje naglašavajući bliskost psihe, mozga i tjelesnih sustava.
Knjiga je namijenjena liječnicima koji svakodnevno rade s pacijentima pa će im korisni savjeti iz knjige olakšati postavljanje dijagnoze, ali i skrenuti pozornost na terapiju u kojoj mora biti uključen personaliziran pristup pacijentu. U liječenju fokus treba staviti na pacijenta, a ne na bolest. Štoviše, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utvrdila je da zdravstveni sustav koji je orijentiran prema pacijentu dovodi do smanjenja troškova zdravstvene skrbi.
PNEI medicina ne zaboravlja farmakološku terapiju, no novim terapijskim pristupom omogućava njezino optimalno djelovanje.
– U ovom našem “projektu“ okupile smo kolege eksperte iz svih područja medicine, koji su, možda u početku malo s nevjericom, no kako je vrijeme odmicalo, sa sve većim oduševljenjem i predanošću, napisali poglavlja svaki iz svog područja. I tako je nastalo sveobuhvatno djelo, moderni udžbenik, koji u svom fokusu ima čovjeka, čovjeka u zdravlju, bez ili sa što manje bolesti, medicina za 21. stoljeće – kaže akademkinja Vida Demarin.
Stres uništava mozak
U knjizi se navodi kako psihoneuroendokrinoimunologija (PNEI), prvi put opisana 1936. godine, proučava interakciju između psihe, neuronskih i endokrinih funkcija i imunoloških odgovora. Cilj je PNEI-ja primijeniti medicinsko znanje u liječenju različitih alergijskih, imunoloških, autoimunih, reumatskih, endokrinih, kardiovaskularnih, neuroloških, zubnih i drugih patologija.
Epigenetski čimbenici i veći stresovi različitih vrsta, koji djeluju u sklopu određenih putova i neurotransmitera, u velikoj su mjeri uključeni u promjenu psihoneuroendokrinoimunološke osi, što rezultira pojavom bolesti.
– Stres jako uništava mozak. Bruce McEwen, jedan od najvećih znanstvenika iz domene PNEI koji se bavio utjecajem stresa na mozak, opisao je promjene na mozgu koje nastaju zbog stresa, dakle, prave fizičke promjene, da o funkcionalnima ne govorimo. Stres će vam najprije uništiti memoriju i to se kod ljudi često događa. Pod stresom se razine neurotransmitera jako promijene pa se osjećate drukčije, neprilagođeno, neadekvatno i postajete sebi teški – upozoravaju ove ugledne hrvatske liječnice.
Akademkinja Vida Demarin kaže da su je, kao neurologinju, odmah privukle ideje koje promovira psihoneuroendokrinoimunolgija: već samo ime, iako se čini komplicirano i dugačko, odmah upućuje na to o čemu je riječ. Psihoneuroendokrinoimunologija (PNEI) je, tumači, nastala kao rezultat istraživanja utjecaja stresa na zdravlje, naglašavajući povezanost i interakciju između psihe, uma i tijela: organa i organskih sustava.
– Ideja o toj povezanosti prisutna je u medicini već niz godina i rezultati niza bazičnih istraživanja svakim je danom ponovno potvrđuju, no njena translacija u kliničku praksu još uvijek nije zaživjela u onolikoj mjeri koju ovakav pomak paradigme zaslužuje – kaže Vida Demarin, specijalistica neuropsihijatrije te redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije medicinskih znanosti.
– PNEI danas jasno prepoznaje da kronični stres može promijeniti fiziološku vezu između mozga i bioloških sustava, dovodeći do utjecaja dugotrajne loše adaptacije (alostatsko preopterećenje) na živčani, endokrini i imunosni sustav, koji obuhvaća rezilijenciju na stres i zdravlje. PNEI ujedinjuje znanje o biološkoj dinamici konvencionalne medicine i o potrebi promjena u životnom stilu u borbi protiv bolesti. To je uvođenje nove fiziologije u kliničku praksu s naglaskom na sveobuhvatan, personalizirani pristup s ciljem postizanja harmonije u međusobnom djelovanju psihe i tijela – tumači prof. dr. sc. Vida Demarin.
Njezina kolegica, koautorica knjige dr. Sanja Toljan podsjeća kako je klinička psihoneuroendokrinoimunologija od 30-ih godina 20. stoljeća polako stasala i jačala te je danas snažna disciplina.
– PNEI nije neka nova medicina, to je naša stara, ali osvježena medicina. Tehnologija je jako napredovala i za sobom vuče nove prakse. Dijagnostika je otišla daleko, a liječenje kaska. Medicina koja ima uporište u PNEI-ju liječenje diže na novu razinu. Djelujući na cijeli organizam, oboljeli organ ima veću šansu ozdravljenja. Da, uzmi lijek, ali da bi maksimalno djelovao, pazi da budeš aktivan, da jedeš pravilno i da spavaš. Bila osnovna ili adjuvantna, tako je svejedno, klinička PNEI pruža terapijska rješenja u skladu s fiziologijom čovjeka, ne blokira funkciju, nego ispravlja – kaže dr. Toljan i dodaje kako je samoregulacija i dopuštanje organizmu da ispravi funkciju nova paradigma liječenja.
– Ono u što svi mi vjerujemo jest da će promjena paradigme liječenja pridonijeti izlasku iz krize u koju je moderna medicina definitivno uronjena, da će neizlječive degenerativne bolesti uz uvažavanje principa PNEI postati izlječive, da će nove terapijske smjernice uključivati fizičku aktivnost, poštivanje cirkadijanog ritma, brigu za mikrobiom te tehnike smanjivanja alostatskog opterećenja organizma – kaže dr. Toljan i dodaje kako će u tom kontekstu farmakoterapija biti samo jedan dio velike PNEI terapije i njeno djelovanje još će se bolje argumentirati, što je činjenica koju potvrđuju mnogi znanstveni radovi.
Također otkriva da su sva 33 autora ove knjige redom kliničari, ljudi koji liječe ljude u direktnom kontaktu, svaki dan. Njihova iskustva i njihova znanja, povezana s medicinom zasnovanom na dokazima, čvrst su temelj da ova knjiga može biti putokaz u novu medicinsku stvarnost, kaže dr. Toljan.
– Akademkinja Vida Demarin i ja samo smo imale viziju, okupile izvanredne stručnjake – akademike, sveučilišne profesore, liječnike, stomatologe, veterinare, farmaceute, ma, nutricioniste, biologe, psihologe – koji su iskreno željeli napisati svoje poglavlje i pridonijeti procesu promjene paradigme u liječenju. I lavina je krenula. Hrabra skupina međunarodnih stručnjaka, uz podršku HAZU, zapisala je na papir kako s novim saznanjima liječiti ljude. Ne čekaj promjenu, budi promjena, to je slogan pod kojim je stvarana Klinička PNEI – ističe dr. Sanja Toljan.
Pacijentu pokazati put
Svakodnevno smo izloženi različitim stresnim situacijama u životu i na njih uglavnom ne možemo utjecati niti ih izbjeći – što možemo učiniti da umanjimo njihov utjecaj na zdravlje?
– Održavati zdravu cirkadijalnu strukturu dana, znači ići spavati prije 22 sata, jesti uglavnom sezonsku hranu, redovito biti fizički aktivni i baviti se aktivnostima koje nas vesele. I, naravno, raditi. Rad je izvrstan lijek, ali rad koji vas veseli, ne rad koji je teret i muka – savjetuju prof. Vida Demarin i dr. Sanja Toljan, koje pitamo što učiniti kada je zdravlje jednom narušeno, kako tada pomoći organizmu da se izbori...
– Organizam je u tome savršen, puno toga može popraviti i regenerirati, zato mu samo treba pomoći, a on će dosta toga sam odraditi. Svi mi znamo nekako intuitivno što ne radimo dobro, ili nas možda netko upozorava na greške, ali ne želimo čuti, aktivno se bojimo promjene.
Bolestan čovjek samo može ozdraviti samo uz promjene. Ostane li sve isto, bolest neće otići, stoga mnogi ljudi donose životne odluke kad se razbole, tada si daju za pravo da realiziraju neke svoje želje i svoje vizije.
Mnogi zdravi ljudi jednom su bili bolesni, a mnogu bolesni imaju šansu ozdraviti ako pokrenu pravilno funkcioniranje psihoneuroendokrinoimunološkog sustava. Zato je edukacija liječnika bitna, a ova knjiga je udžbenik za liječnike i druge zdravstvene radnike, koja uči kako pacijentu pokazati put i povećati mu šanse za ozdravljenje, što je ultimativni cilj medicinske struke – zaključile su naše sugovornice koje su, skupa sa suradnicima, nesebično prenijele svoja znanja na nove naraštaje.
Stres narušava zdravlje, a najprije će vam uništiti memoriju
– Znanost je jedno, a praksa drugo, rečenica je u koju mi autori nismo vjerovali, nego smo sistematski, tijekom naših karijera uočavali i implementirali, koliko smo mogli i smjeli. Namjerno kažem smjeli, jer medicinski algoritmi nisu uvažavali važnost cirkadijalnog ritma kao pokretača i regulatora imuniteta, fizičke aktivnosti kao čimbenika koji kontrolira sekreciju BDNF-a, prehrane koja regulira mikrobiom te tehnika koje ispravljaju dereguliranu osovinu hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda.
Izlaskom knjige “Klinička PNEI”, zasnovane na dokazima, algoritmi ne da smiju nego upravo moraju i trebaju sadržavati te preporuke. Čemu znanstvena istraživanja ako se ne primjenjuju za dobrobit liječenja, čemu idealizam znanstvenika ako ga svakodnevna pragma ne utjelovi – kaže dr. Sanja Toljan, koautorica knjige “Klinička psihoneuroendokrinoimunologija”.
