Iako se kao prva europska ruta inovativnog transporta koji je osmislio Elon Musk spominjala trasa između Beča, Bratislave i Budimpešte, sada se spominje i nešto drugo. Riječ je o revolucionarnom transportnom sustavu koji će prevoziti putnike u aluminijskim kapsulama smještenim u cijevi pod niskim zračnim tlakom na elektromagnetski pogon, brže od zrakoplova.
Izgradnja osam godina
Kuća KPMG provela je studiju izvedivosti povezivanja Hyperloopom Helsinkija i Stockholma. Učinila je to po narudžbi konzorcija FS Links koji za cilj ima Muskov izum dovesti u nordijske zemlje. Prema toj studiji, 500-kilometarska trasa Hyperloopa između ta dva velika grada stajala bi 19 milijardi eura, odnosno 36,7 milijuna po kilometru. To je bitno jeftinije od cijene kalifornijske visokobrzinske pruge koja je stajala između 69 i 79 milijuna eura po kilometru ili trase London – Birmingham koja je stajala čak 100 milijuna eura samo za kilometar infrastrukture. U cijenu nordijskog Hyperloopa uračunata je i cijena jednog od najvećih podmorskih tunela kroz Aalandski arhipelag koji bi stajao tri milijarde eura. FS Links je inače partner Hyperloopa One, startupa koji je otišao najdalje u razradi Muskova nacrta. U svibnju su pokazali pogon kojim bi se kroz Hyperloopove cijevi trebale kretati kapsule, a uspjeli su to u cijelosti napraviti bez pomoći tvorca ideje o tom prijevozu budućnosti.
Vožnja bi između Helsinkija i Stockholma Hyperloopom trajala 28 minuta. Sada se putuje tri i pol sata avionom, uključujući i vrijeme potrošeno na prolazak kroz aerodrome, ili cijelu noć idete li trajektom. Samo ušteda u vremenu vrijedila bi 321 milijun eura godišnje. Računa se da bi prijevoz koristila gotovo 43 milijuna putnika godišnje, a prihod prema pretpostavljenoj cijeni karte između 20 i 25 eura bio bi oko milijardu eura godišnje. Proračunati profit tako bi iznosio gotovo 815 milijuna eura godišnje. Zaradu bi projekt počeo ostvarivati nakon deset godina korištenja. Studija jasno navodi i regulatorne probleme oko gradnje, no ako se sve pravne prepreke savladaju i prikupi novac, Hyperloop Stockholm – Helsinki bio bi gotov za osam godina. Da stvari idu u dobrom smjeru govori i pismo namjere finskoga grada Saloa i Hyperloopa One kojima bi taj grad postao prvi na predloženoj ruti koja bi povezivala nordijske velegradove. Taj prvi dio trase od 50 kilometara povezivao bi Salo i obalni gad Turku, nakon čega bi se gradio i nastavak trase od 140 kilometara prema Helsinkiju.
Zainteresiran i Magomedov
Salo nije i jedini. Prošli je mjesec Hyperloop One zajedno s grupom Summa prisutnom u cijelom nizu industrija poput nafte, plina, građevine, čak i telekomunikacija, potpisao sporazum s Moskvom kojim se daje temelj istraživanju inovativnog sustava prijevoza. U toj se ideji ponajprije razmatra povezivanje Moskve i Petrograda, a kasnije možda i zapadnog dijela Rusije s njezinim Dalekim istokom. Inače, konglomerat Summa vlasništvo je ruskog multimilijardera Zijavudina Magomedova. Tako se čini da će ideja američkog poduzetnika, vlasnika Tesle i SpaceXa, prije zaživjeti u Europi nego negdje u njegovoj domovini.
>> Znanstveno-fantastične brzine: Beč – Bratislava za osam minuta