Nema kameru! Ne prikazuje flash! Ne mogu slušati glazbu dok pišem mail! Ne mogu slike prikazati na TV-u! Ružno je ime – Amerikance asocira na higijenske uloške!
Samo je to dio vriske koja se mogla čuti u danu poslije noći triježnjenja od čarobnjačke seanse koju je 27. siječnja u San Franciscu izveo prvak Applea Steve Jobs. Taj je 55-godišnjak, uostalom, poznat po opsjenarskom djelovanju na publiku, po tome što mu svatko tko mu upozna opus duguje dubok naklon.
Njegovi vršnjaci poput Billa Gatesa, Paula Allena, Stevea Wozniaka... odavno su se povukli iz operativnih poslova. On je jedini od velikana među pionirima osobnoga računalstva koji je ostao. Appleu nije lako: ne smije se ni nakašljati jer će to netko čuti i zaljuljat će se cijene dionica s kodom AAPL.
U kulturnom centru Yerba Buena Jobs se pojavio na pozornici prvi put nakon rujna 2008., kad je – aludirajući na pogreškom objavljen svoj in memoriam – publiku nasmijao pozdravom: “Vijesti o mojoj smrti jako su preuveličane”.
Od siječnja 2009. bio je odsutan zbog liječenja, u travnju su mu transplantirana jetra, a od srpnja ponovno radi punom parom, upravo onako kako ga prati zao glas: kao najgoreg poslodavca na svijetu, zato što je previše moćno gunđalo i cjepidlaka koji se miješa u svaku pojedinost projekta. Naravno, drugi znaju da su i njegovi pritisci na zaposlene u istraživanju i razvoju dio čarolije koju poslije otkrivaju na napravama s obrisima odgrizene jabučice.
Cijena Appleovih dionica sve je više rasla što su češće lokalne novine u San Franciscu bilježile da je na parkiralištu viđen njegov mercedes SL 55 AMG. Znali su da je njegov jer je jedino njemu, među svim stanovnicima Beverly Hillsa i Hollywooda, policija dopustila da se vozi bez registracijskih pločica. Jedino su ih njemu krali!
Tajne iz azijskih glasila
Oni koji Jobsa prate i poznaju kao osobu znali su da užurbano radi na nečem važnom. Nervozno je odgovarao na pitanja tipa “zašto se Apple ne pridruži svima koji proizvode novu kategoriju prijenosnih računala?”
– Apple si ne može dopustiti da proizvede nešto tako loše, s tako malo mogućnosti, a k svemu samo zato da bi se uklopio u trend – nekoliko je puta odlučno opovrgnuo nagađanja. Da Apple priprema nešto drugo bilo je očito i kad je za 278 milijuna dolara u travnju kupio znanje, prava i ljude tvrtke P. A. Semiconductors, inženjersku ekipu od 150 ljudi koji kreiraju procesore. Što se zapravo događa postalo je jasno iz dalekoistočnih poslovnih glasila kada se pročulo da netko na veliko kupuje sve raspoložive memorijske čipove.
Sve se povezalo kad je na industrijskom tržištu počela slična nestašica najkvalitetnijih LCD ekrana. Takva strategija, s karakterističnom tajanstvenošću, uz Appleov nepropusni sustav koji zaposlenicima onemogućuje da novinarima došapnu na čemu se radi te nesvakidašnju šestomjesečnu tišinu, upućenima su bili znak: Apple radi na malom računalu i taj posao smatra iznimno važnim.
Prepoznatljiv je i trag strategije u kojoj se mjesec dana uoči predstavljanja važne novosti dozirano otkrivaju pojedinosti o čemu će to biti riječ. Obično je jedini zviždač iz Applea ili sam Steve Jobs ili Phil S
chiller, menadžer zadužen za plasman.
Jedini mediji kojima ima smisla vjerovati da raspolažu točnim informacijama su New York Times, Washington Post i Wall Street Journal, u kojima Jobs ima prijatelje u koje može imati povjerenja da neće pustiti ništa više informacija nego su se dogovorili.
Sve ostalo su manje ili više neupućena nagađanja na temelju slike koja se sastavi iz krhotina informacija u plastu sijena koja obiluju neobuzdanom maštom onih kojima je povlaštena informacija uskraćena.
Samozatajni dio para
Steve Jobs osobno stoji iza takve medijske strategije. On jednostavno ne podnosi da se Appleove ideje kradu, osobito da te krađe budu izvedene s malo ili nimalo stila. A do stila je Appleu jako stalo.
Osim Jobsa, koji je sam sebe zadužio kao “fantazista” novih proizvoda, u njegove se ideje fantastično uklapa tihi industrijski dizajner Jonathan Ive. Upravo su Jobs i Ive dobitni tandem, poput Lennona i McCartneya ili, ako baš hoćete, Iljfa i Petrova.
Jonathan Ive u Apple je došao još 1992., ali Steve Jobs ga je otkrio tek 1997., otkad je glavni dizajner svih proizvoda. Inženjeri mogu ustrajati na funkcionalnosti, ali će ipak morati promijeniti raspored elemenata na tiskanoj pločici ako Ive poželi da su neki priključci na posve drugoj strani. S obzirom na to da je šutljiv i sve samo ne nagao, Steve Jobs će obaviti glasan dio posla uvjeravanja osoblja da je otpor takvim idejama uzaludan.
A po mnogo čemu se može zaključiti da je iPad Appleu dugoročno posebno važan. Javnost zapravo nije znala koje točno razmjere inovacije očekivati od predstavljanja, ali je samo nekoliko dana poslije postalo jasno da je iPad možda i važniji od iPoda ili iPhonea. Uređaj je koncipiran tako da se njime glatko i bez nepotrebnih frustracija tipa “a kako ću ovo postići?” služi mnogo šira baza korisnika od onih koji se danas služe računalima.
U srijedu je predstavljen iPad, računalo koje otvara posve nov tip uređaja za osobno korištenje interneta. Cijenama od 500 do 800 dolara ugrozit će i tržište netbooka i laptopa. To mu je valjda i dugoročni cilj: računala će ostati samo onima koji njima zarađuju za život. Zabava, kultura, obaviještenost – to treba prepustiti iPadu. Zato je on osuđen na uspjeh jer je i brižljivo pripremljen okoliš: osim glazbe, filmova i programa, sada će se iz iBookstorea vlasnicima iPada nuditi knjige, novine, udžbenici. Ekskluzivnost npr. Amazonova Kindlea već je probušio iPhone na kojemu se samo aktiviranjem aplikacije za iPhone Kindleov format knjiga i novina može čitati. A aplikacije za iPhone rade na iPadu, Postojeće se lako prilagođavaju većem ekranu. Softveraši žele prodati još svojega znanja, a i Amazon više želi prodavati knjige nego vlastiti gadget. Svi sretni, iPad je dobitnik jer ako danas i ne čita sve, sutra hoće.
A kritičari?
Oni su graktali i na iPod i na iPhone. I prošli su kao skeptični zaposlenici u Appleu.
Navigacijski uređaj s najvećim ekranom
Na zaslonu dijagonale 24 centimetra može se napraviti mnogo toga. Jedna je od fascinantnih činjenica to što je iPad, uza sve što jest, i navigacijski uređaj s neusporedivo najvećim ekranom. A nije i najskuplji, iako je sigurno najsposobniji! Proizvođače automobila mami da za njega ugrade pripremu, kao dosad za iPod i iPhone. Tehnički, spajanje je identično. Osim Detroita i softveraša, iPad će nesumnjivo pratiti i golema industrija raznih dodataka.
{fw4k_gallery}
Nije da kudim ali 16GB u odnosu na recimo 130 GB prosječnog notebooka ...sucks. Ustvari sam ljut na Jobsa jer je izbacio bilo što, samo da se čuje.Trebao je to propisno napraviti pa onda...nek se zna