Digitalizacija je budućnost? Ne, ona je danas već – prošlost. I sadašnjost, dakako. Kako bi tu tranziciju, iz analognog u digitalno, što lakše prošli, Večernji list već godinama diljem naše zemlje i u javnom prostoru, pokušava susjedima, čitateljima i svim građanima približiti tehnologiju, da su s njome na – ti. Na Visokom učilištu Algebra okupili smo domaće autoritete digitalizacije, na panel-diskusiji s temom – "Digitalizacija – izazovi i rješenja".
Mnogi nemaju e-recepte...
– Izazovi su bili u prošlosti, izazovi su pred nama, a važno je vidjeti koji su točno, jer postoji tehnologija koja nam može puno toga riješiti u budućnosti, za nas u tome, svakako ima nade – govori Ivan Lupić, direktor razvoja poslovanja u području digitalnog društva u Ericssonu Nikoli Tesli.
Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre na istom je kursu, smatra kako nam tehnologija pomaže iako smo katkad skeptični.
– Živimo u puno boljim vremenima nego ikad, usprkos tome što bijesne ratovi. Ali, ratovi ionako dolaze iz nekih drugih pobuda koje nisu stvorene tehnologijom. Sve dok mi na Zemlji ne pronađemo nekog zajedničkog neprijatelja, tako će, nažalost, i ostati... No, tehnologija nam pomaže u zdravstvu, znamo kako se životni vijek produžio, pa ljudi u mojim godinama, koji se bliže pragu pedesetih, više nisu u – dubokoj starosti kao nekad. A o dostupnosti znanja da ne govorimo, tko želi učiti, može što god poželi. Evo, sad se možemo uključiti u predavanja i slušati profesore s Harvarda, i to na mobilnom telefonu. Naravno da će uvijek biti onih koji će vjerovati kako je Zemlja ravna ploča ili da je u cjepivo ugrađen 5G čip, ali tako je oduvijek bilo. Važno je što i poljoprivreda napreduje, gladi je ipak sve manje, sve manje je pothranjenih i broj siromašnih opada. Tehnologija u svemu tome, dakako, pomaže... – kaže Balen.
Saša Bilić, predsjednik uprave APIS IT-a, ističe što je prednost domaće industrije koja se brine o digitalizaciji.
– Rijetki smo u Europskoj uniji čiji se podaci građana, konkretno, čuvaju na teritoriju zemlje. Brigu o tim podacima vode – hrvatski stručnjaci. Uostalom, ako gledamo državne službe, unatrag tri godine sustav je zabilježio 100 milijuna raznih transakcija, a toliko bi, da nema digitalizacije, neki državni službenik posezao za papirom, a građanin išao od šaltera do šaltera. Napredujemo velikom brzinom i takvih će servisa biti sve više i više, a naš će život digitalizacijom postajati jednostavniji, a državna tijela – učinkovitija – kazao je Bilić.
Leo Lokas, direktor Sektora razvoja poslovanja AKD-a dodaje:
– Tehnologija je u svim industrijama donijela napredak gledamo li unatrag 50 ili 100 godina. Kako god, tehnologija je sve promjene – ubrzala. Dakako da su ljudi neskloni promjenama, ali tehnologija je ta koja će nam donijeti bolji svijet, ali ako ćemo kvalitetno promišljati koje su naše potrebe i kako riješiti probleme – kazao je Lokas.
Ericsson Nikola Tesla, primjerice, pridonijelo je digitalnim rješenjima u zdravstvu na koje smo svi već navikli.
– Mi smo prvenstveno ICT tvrtka koja radi softver, kako bismo pomogli onome kome taj softver treba. Konkretno, više od 20 godina radimo na informatizaciji zdravstva, ne samo kod nas već i u drugim zemljama Europe i Srednje Azije, radili smo informatizacije sustava cijelih zemalja. Kad se već uspoređujemo s drugima, mnoge zemlje nemaju ono što ima Hrvatska: e-recepte, e-uputnice ili sveti gral, odnosno e-karton – kazao je Lupić iz Ericssona.
Digitalni identitet goruća je tema EU komisije, države članice imaju 24 mjeseca da osiguraju digitalni novčanik. Ivan Lokas, direktor Sektora razvoja poslovanja AKD-a objasnio je što se tu radi.
– Digitalni identitet je goruća tema, nulta točka u digitalnom svijetu. Nešto slično GDPR-u. Tim se direktivama želi urediti propušteno, odnosno da digitalni potpis ima i pravnu snagu. Cilj je da se s klasičnih dokumenata, koji je prihvatljiv oduvijek velikom broju stanovnika, stvara elektronički identitet. Primjer je aplikacija Certilia, koja omogućuje elektroničku identifikaciju i potpisivanje dokumenata s pravnom snagom jednakom vlastoručnom potpisu. Donedavno smo imali svi novčanike prepune, nažalost ne novca, već debele novčanike pune kartica, a ideja je da su sve te kartice pohranjene u mobitelu. Naravno, i novčanik, ali i mobitel, može se izgubiti, ali i tu postoje rješenja. Na takvoj aplikaciji, imat ćete pohranjenu i zdravstvenu karticu, ali uskoro i onu – studentsku. Sve što korisniku pripada, automatski će se tamo pojaviti. Da dokumenti, koji su već negdje "spušteni", odnosno izdani, osvanu i u toj – aplikaciji. Ideja je, među ostalim, i zbog toga što je previše podataka odlazi iz EU, Facebook i Google su američke kompanije, elektronički uređaji su većinom iz Kine, pa svi ti podaci odlaze tamo... Na kraju, s tim dokumentima i Španjolac će moći koristiti u Zadru, odnosno Zadranin u – Malagi.
A kako to približiti našim starijima?
– Moramo biti svjesni kako nikad neće svi biti zainteresirani za digitalizaciju i u toj priči nema mjesta za mač i rezanje, odnosno nametanja. Jer prava selekcija dolazi upravo iz – mogućnosti odabira. Kad se korisnik suoči s onime što sam odabere, potrudit će se. A ako mu što nametnu, to je onda sasvim drugačija priča – dodao je Lokas.
Digitalizaciji je najveća prijetnja – sigurnost. O tome kako u eri brzog tehnološkog razvoja osigurati kibernetičku sigurnost i privatnost podataka, govorio je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a.
– Najveći smo partner države u smislu digitalizacije javnih usluga, puno se ulaže u zaštitu, ali ipak je čovjek taj koji mora znati što radi, treba razviti svijest, a konačno i spriječiti da kome daje svoje korisničke podatke, username, password itd. I mi u samoj organizaciji često radimo male testove, namjerno zaposlenicima šaljemo kontrolirani "malware" ne bismo li vidjeli tko će nasjesti na foru. I sve je manje onih koji to čine. Svakodnevno, dakako, imamo napade na našu infrastrukturu, ali se branimo. Uostalom, niste čitali u novinama da se to dogodilo. Neminovni su takvi napadi, ali i na to mislimo – kazao je Bilić.
Nije problem ni za starije
Koliko studentima pomaže digitalizacija, objasnio je Hrvoje Josip Balen iz Algebre.
– Nismo zaboravili na – analogno. Dapače, studenti dizajna ili 3D oblikovanja prve dvije godine crtaju – rukom. Uče. A tek poslije otvaraju laptop. Ne treba skakati naglavačke, sve ima svoj red, treba prvo naučiti osnovne stvari, a onda koristiti prednosti tehnologije. Za mlade, ionako, nije problem. A ni za nas starije, za one koji se želimo razvijati u tehnološkom smjeru, ići u korak s vremenom...
