Prodaja električnih automobila u Hrvatskoj i dalje je na niskim razinama. Percepcija je javnosti da se prodaja 'strujića' većinom svodi na razdoblje davanja državnih poticaja, no prodajne brojke nisu previše odstupale ni lani, kad su poticaji izostali. Konkretno, lani poticaja nije bilo pa je u Hrvatskoj, po podacima Promocije plus, novoregistrirano 1618 odnosno 2,9 posto električnih automobila. Ipak, moramo znati da je dobar dio električnih automobila registriranih u prvim mjesecima prošle godine zapravo rezultat prodaje potaknute državnim subvencijama iz 2022. Lani je tu najviše tržila Tesla, koja je u 2023. godini u Hrvatskoj prodala 429 novih električnih automobila. Na drugom je mjestu u sektoru električara bio Volkswagen s 226 registracija, treći je bio Renault koji je prodao 163 auta na struju. Najtraženiji je bio Teslin Model Y koji je prodan u 236 primjeraka, a registrirane su i dvije Rimčeve Nevere – od toga jedna na privatnu osobu, pretpostavlja se da je to automobil Mate Rimca. Inače, prošle je godine u Hrvatskoj električno vozilo kupila 581 fizička osoba te 1037 pravnih, odnosno gotovo 36% električara registrirano je na privatne kupce, a 64% njih vodi se na tvrtke. Godinu ranije u našoj su zemlji prodana 1374 nova električna auta, a tijekom 2021. zabilježene su 1373 registracije – jedna manje nego 2022. Iako su pojedinačne brojke rasle, u postocima smo nešto pali, jer je 2021. udio električnih modela u novim automobilima bio tri posto, a u 2022. je iznosio 3,2%. Tijekom 2022. godine fizički su kupci registrirali 578 električnih vozila, a pravni njih 796. Godinu dana ranije među kupcima vozila na struju bilo je više fizičkih - 715 građana kupilo je električni automobil, uz 658 primjeraka novoregistriranih na tvrtke.
VEZANI ČLANCI:
Pogledamo li globalno, 31 zemlja diljem svijeta prešla je prekretnicu, odnosno 5-postotni tržišni udio zauzeli su električni modeli, što Bloombergovi analitičari smatraju znakom da je nova tehnologija – u ovom slučaju električni pogon automobila – postala prihvatljiva dovoljnom broju ljudi da se može reći kako će biti i masovnije prihvaćena. Taj svojevrsni prag masovne prihvaćenosti prijelomna je točka nakon koje se može očekivati intenzivniji rast prodaje električnih vozila. Da zaista i ide u tom smjeru, vidljivo je po podacima iz zemalja u kojima se taj scenarij već odigrao. Među tim su zemljama i Austrija, Italija, Slovenija, Grčka, Portugal, Španjolska, Francuska, Njemačka, Turska, Mađarska, Rumunjska. Slovenija već bilježi 10,7-postotni udio električara na tržištu novih automobila (podaci s kraja 2022.). U Austriji je to više od 23 posto, više od 20% je u Francuskoj i Portugalu, a preko deset posto je u Rumunjskoj i Turskoj. Rekorder je Norveška s gotovo 80% strujića među novoregistriranim vozilima, slijedi Island s gotovo 60 posto. Prodajne brojke za, primjerice, Norvešku, Dansku, Island, Irsku, Nizozemsku, Kinu… pokazuju da nakon što u jednoj godini električni automobili dođu do udjela u prodaji od 5%, već u naredne četiri godine dolaze do 25%. U periodu od desetak godina može se očekivati da će dominirati tržištem. Analitičari ukazuju da je u svakoj od promatranih zemalja udio električnih automobila s pet posto skočio na 15% u najviše tri godine.
Hrvatska je još daleko od toga, mi se prekretnici još nismo ni približili. Lani smo zabilježili već spomenutih 2,9% novih registracija električnih vozila. Naše tržište još nije spremno za ukidanje poticaja, barem ne želimo li veću prodaju električnih automobila, jer njihovo ukidanje neminovno znači i blažu krivulju rasta u tom sektoru. Prodaja električnih automobila u Europi već je lani usporila, a taj se trend nastavio i ove godine. Nije zamrla, no nepobitno je na usporen rast prodaje električnih automobila – usprkos razgranatijoj mreži punionica i sad već velikom broju različitih modela na tržištu – utjecalo smanjivanje ili ukidanje državnih poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila u nekim zemljama. Dobar primjer za to svakako je Njemačka, u kojoj su krajem prošle godine ukinuti poticaji za kupnju električnih vozila – najprije za pravne, a potom i za privatne osobe. Odmah je zabilježen i pad prodaje električnih automobila na njemačkom tržištu, a ako su takva kretanja u najsnažnijoj europskoj ekonomskoj sili, ništa se drugo ne može očekivati ni u 'slabijim' zemljama. Ukidanje poticaja u Njemačkoj bi moglo – predviđaju analitičari – ove godine smanjiti prodaju 'strujića' za 100 do 200 tisuća vozila. Podsjetimo, lani se, do ukidanja poticaja, pri kupnji automobila vrijednosti do 40.000 eura u Njemačkoj moglo dobiti 4500 eura subvencije, odnosno 3000 eura ako je automobil koštao između 40 i 65 tisuća eura. Hrvatski poticaji od 9000 eura duplo su veći, a i kod nas je od ove godine postavljena cjenovna granica od 50.000 eura. Javni natječaj još nije raspisan, očekujemo da to bude ovih dana, pa će biti poznato i više detalja. Zasad se zna da je za novi krug poticaja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 15 milijuna eura. Za električne mopede i motocikle moći će se dobiti do 2500 eura, za plug-in hibride do 5000 eura, a za električne automobile do 9000 eura poticaja. Uvjet će biti da poticaj ne prelazi 40% cijene vozila, ali i da cijena automobila ne bude veća od 50.000 eura. I s tim novouvedenim limitom velik će se broj električnih modela moći kupiti uz državnu potporu, a uvoznici nekih marki već su, u iščekivanju javnog poziva, snizili cijene svojih električara kako bi bili zanimljiviji vozačima koji čekaju poticaje.
Još se gura tehnologija propala još prije 120 godina? Ah te agende.