Najbrži internet u svijetu je u – Australiji. Tamošnji znanstvenici tvrde da su izmjerili brzinu kojom se u manje od sekunde može skinuti više od tisuću filmova u visokoj rezoluciji. Skupina znanstvenika sa sveučilišta Monash, Swinburne i RMIT izmjerila je brzinu od čak 44,2 Tbps, terabita u sekundi.
Problem je raspršenost ljudi
Kao i u brojnim drugim zemljama, i u Australiji brzina interneta varira od točke do točke, prema prosječnoj brzini kojom surfaju tamošnji korisnici, ta je zemlja na 64. mjestu svjetske ljestvice iako je po BDP-u 13. na svijetu. Ta se činjenica tumači raspršenošću stanovništva na velikoj površini te države kontinenta zbog čega je teško održavati brzinu te je skupo dovođenje interneta do najudaljenijih točaka. Znanstvenici kažu kako su napravili uređaj koji zamjenjuje čak 80 lasera kakvi se danas nalaze u opremi teleoperatora. Taj mikročešalj, kako se sklop koji je manji od novčića zove, ugrađen je u postojeću opremu.
Rezultat je te promjene bila najveća količina prenesenih podataka putem jednog optičkog čipa kakav se inače koristi u sustavima temeljenim na optičkim vlaknima kakvi se danas koriste u svijetu. K tome, mjerenje se nije radilo u kakvom laboratoriju, već na postojećoj infrastrukturi koja je u upotrebi. Australski se znanstvenici nadaju da je njihov uspjeli test prikaz onoga što bi internet mogao biti u možda ne tako dalekoj budućnosti. No takva brzina daleko nadilazi bilo kakve potrebe prosječnog korisnika, pa i onog malo ozbiljnijeg, bilo gdje u svijetu, pa je tako sadašnja primjena moguća u nekim industrijama koje bi takva brzina mogla i temeljito transformirati.
Jer, ako već takva brzina još nema svrhe za krajnjeg korisnika zato što su za sada usluge koje bi u potpunosti iskoristile takvu mogućnost vrlo rijetke, ipak nije niti tako daleko jer današnji način života sve više i više opterećuje postojeću infrastrukturu. Tako brz internet možda bi olakšao situaciju. Tako nešto smo, primjerice, vidjeli nedavno, za trajanja pandemije, kada je internetska infrastruktura došla pod toliki pritisak da su neke platforme poput Netflixa čak i smanjivale kvalitetu svoje usluge kako bi ona ipak ostala stabilnom. Takvo opterećenje moglo bi biti i normalno već za nekoliko godina jer broj korisnika interneta konstantno raste, a ovaj pokus pokazuje i da je postojeća mreža dovoljna za takva opterećenja. I svi oni koriste društvene mreže, streamaju ili naprosto rade.
Hrvatska na 72. mjestu
No sadašnja infrastruktura, optički kabeli poglavito, ipak bi ostali temeljem jer se ovim testiranjem, dakle, pokazalo da mogu osigurati propusnost za tako visoke brzine. A kod takvih brzina ne bi bilo potrebno da Netflix smanjuje svoju kvalitetu, već bi se u tom slučaju mogao podnijeti i porast broja povezanih samovozećih automobila i drugih oblika prijevoza, dobile bi se nove mogućnosti u medicini, obrazovanju, financijama, online poslovanju, ali i bolja osobna povezanost među ljudima koji su možda i desecima kilometara udaljeni jedni od drugih. Australski mikročešalj mogao bi biti rješenje za rastuću potrebu za internetom u svijetu ne tako daleke budućnosti, pogotovo uspije li se u namjeri da se ovaj sklop prilagodi na način da je primjenjiv bilo gdje u optičkoj mreži a da bude vrlo jeftin. Australski znanstvenici tvrde kako je tako nešto vrlo moguće.
Trenutačno, prema speedtest.net, najbrži internet u svijetu uživaju korisnici u Singapuru gdje je prosječna brzina 198.48 Mbps, slijede Hong Kong sa 176.70 pa Tajland 159.87. Švicarska je na četvrtom mjestu s brzinom od 152.06 a onda, možda iznenađujuće, Rumunjska sa 151.87 Mbps. Što se nas tiče, mi smo na 72. mjestu s brzinom od 35.26 Mbps, od zemalja u regiji ispred nas je Slovenija sa 68.34, Srbija sa 56.89, Crna Gora sa 47.57 Kosovo sa 43.53, iza nas samo Bosna i Hercegovina te Makedonija. Puno smo bolji u mobilnom internetu koji je u nas prosječne brzine 53.72 Mbps čime smo čak 14. na svijetu, bolji od svih zemalja regije. Rad je o ovom eksperimentu već i objavljen u znanstvenom časopisu Nature Communications.
