Njemačka situacija s ne baš niskim cijenama punjenja električnih automobila – na koju je upozorio njemački institut za analizu tržišta Statista – polako se počela prelijevati na hrvatsko tržište. Naime, kod nas je punjenje električnih automobila na javnim punionicama dosad većinom bilo besplatno jer mreža punionica nije bila izgrađena pa se takva manjkava usluga i nije mogla naplaćivati.
U takvim okolnostima posjedovanje električnog automobila, bez obzira na njegovu visoku početnu cijenu, relativno bi se brzo isplatilo, pogotovo ako je kupac vozila još uspio dobiti državni poticaj pri kupnji ‘strujića’. Znalo se, međutim, od samog početka da takva situacija nije održiva jer sve košta – i ishođenje dozvole i postavljanje punionice i njezino održavanje i sama struja. Koliko će stajati punjenje električnog automobila ovisi, pak, o vlasniku punionice.
Na brzom punjaču 75 kn
Zadnja u nizu tvrtki koje su počele naplaćivati punjenje električnih automobla je Tifon, koji zasad na devet benzinskih postaja ima i punionicu za električne automobile. Tifon struju ne naplaćuje po kilovatsatu, već po sesiji punjenja. Pri tome svaka započeta sesija punjenja predstavlja jedno punjenje bez obzira na količinu ulazne snage električne energije ili trajanje sesije punjenja. Koristite li se normalnim, AC punjačem, punjenje će trajati dulje i za njega ćete platiti 54,90 kn. Punjenje na bržem DC punjaču obično traje 25 do 35 minuta te stoji 74,90 kuna. Ovdje će profitirati vozači koji na postaju stignu s praznom baterijom, a imaju vremena pričekati da se ona napuni, jer će za više kWh platiti manje nego što bi ih stajalo da se punjenje obračunava po kWh. Međutim, na gubitku su vozači koji samo trebaju dopuniti bateriju ili nemaju vremena čekati da se baterija napuni do kraja.
– Upravo sam to odradio. Baterija mi je bila na 73 posto, ali stao sam ju dopuniti. Nisam se mogao dugo zadržati, na normalnom punjaču punio sam 30-ak minuta i to sam platio 55 kuna – prepričao nam je u subotu svoje iskustvo Večernjakov novinar Mladen Milčić koji je s električnim Renaultom Zoe zastao u Ravnoj Gori da dopuni bateriju. U njegovu bi slučaju bilo isplativije bateriju dopuniti na nekoj od punionica koje struju naplaćuju po kilovatsatu, a takve su u većini. Primjerice, na HT punionici u Rijeci punjenje na superbrzom punjaču naplaćuje se 2,5 kn/kWh. U Trogiru u Marini “Baotić” punjenje električnog automobila također se plaća po komercijalnoj cijeni od 4 kuna po kWh. Dakle, kad bismo tamo napunili cijelu bateriju od, primjerice, 64 kWh (koliko ima električna Hyundai Kona) platili bismo 256 kuna. S obzirom na cijenu dizelskog goriva te potrošnju dizelaša, tim bismo iznosom laganijom vožnjom iz Splita do Zagreba uspjeli stići i automobilom s dizelskim motorom.
Sve to još jednom dokazuje da je danas, dok su još električni automobili rijetkost i dok većina vlasnika brzih punionica ne naplaćuje struju na svojim punjačima, vožnja električnim automobilima jeftina, ali kad se počne naplaćivati, a pogotovo ako na cestama većina automobila postane električna, cijena struje više neće biti tako niska.
Stoji skoro kao benzin
Možemo se samo nadati da neće dosegnuti njemačke razine, jer po našim tarifama od trenutačno 2,5 kn/kWh, te uzmemo li za mjerodavan rezultat našeg nedavnog testiranja tijekom kojeg smo za prevaljenih 100 km utrošili 12 kWh, to stoji 30 kn odnosno 4,05 eura.
Vratimo se na cijene punjenja električnih automobila u Njemačkoj. Na E.ON-ovim punionicama 100 km dometa stoji 7,95 eura, na New Motionovim punionicama 14,88 eura, na Plugsurfingovim punionicama 16,36 eura, no može se naići i na cijenu od 29 centi po kWh – objavio je njemački institut za analizu tržišta Statista. Istovremeno 100 kilometara u benzinskom automobilu u prosjeku stoji 8,70 eura.
kad (i ako) električna vozila budu češća pojava kod nas, onda će naravno porasti i cijena struje za iste (to se zove zakon ponude i potražnje). Jer nove elektrane se ne grade, dakle uz istu ponudu struje, mora popustiti druga strana jednadžbe