Kada je u ožujku počela konstrukcijska obnova zgrade starog zatvora u Bjelovaru, objekta jednokatne uglovnice koja je već dulje bila napuštena, izvan funkcije i čekala obnovu, malo tko je mislio da zgrada u srcu grada čuva još poneku tajnu. Riječ je o zgradi koja je ucrtana u najstarijem planu grada Bjelovara iz 1772. godine, a u legendi je upisana kao zgrada pukovnijske tamnice. Zbog toga je danas stara tamnica zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Hrvatske.
Tavanska greda
Prije konstrukcijske obnove vrijedne više od dva milijuna eura nadležne su institucije pripremile svu potrebnu dokumentaciju, objekt je temeljito pregledan, sva je građa odavno iz stare zgrade preseljena u Arhiv, no tavanski je prostor, s obzirom na to da je vjerojatno služio kao skladište, čuvao jednu mučno svjedočanstvo koje je završilo pred sucima na početku 19. stoljeća.
– Riječ je o neuređenom potkrovlju gdje su radnici primijetili neki dokument zataknut za gredu. Dakle, nije riječ o dokumentu koji je bio pohranjen u nekoj kutiji ili na nekom mjestu primjerenom za čuvanje dokumentacije, već je bio zataknut za gredu. Proslijedili su ga nama, a mi smo ga predali Državnom arhivu s obzirom na to da oni skrbe o takvoj vrsti građe. Činjenica je da državni arhivi diljem Hrvatske već nekoliko godina imaju i softverski program, aplikaciju uz pomoć koje mogu čitati takve dokumente – kazao nam je Milan Pezelj, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Bjelovaru.
I upravo je uporabom te vrste umjetne inteligencije u Državnom arhivu u Bjelovaru otkriven sadržaj dokumenta koji je netko htio sakriti. – Riječ je o vrijednom dokumentu iz 1813. godine, naziva Sumarna odluka koja se sastavlja nakon saslušanja i dostavlja apelacijskom sudu. Ovdje je riječ o ispitivanju svjedoka Stevana Radanovića starog 40 godina, rodom iz Deanovca kod Ivanića, oca dvoje djece, koji se nalazio u pritvoru jer je pretukao svoju trudnu ženu koja je nakon toga rodila dijete koje nije preživjelo noć. Radanović je tvrdio da ju je udario po glavi, a ne po tijelu, da je to napravio jer je ona četiri dana izbivala iz kuće te navodi da je prije toga bila bolesna, pokušavajući tako opravdati uzrok smrti novorođenčeta – otkriva Martina Krivić Lekić, ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru za portal Klikni.hr. Dokument je pisan na njemačkoj gotici, što je uobičajeno za to vrijeme, ali njemačka je gotica dodatno otežala čitanje dokumenta, s obzirom na to da bi ga najbolje mogao očitati samo onaj tko poznaje to pismo. Zato je korištenje umjetne inteligencije, odnosno platforme za prepoznavanje znakova rukopisnih tekstova pod nazivom Transkribus, u ovakvim slučajevima od velike pomoći. Činjenica je i da su pronađeni dokumenti često u vrlo lošem stanju.
Pomoć stručnjaka
– S dijelovima koje ova platforma nije mogla raspoznati pomogao nam je kolega povjesničar Juro Bijelić koji nam je prošle godine pomogao organizirati radionicu čitanja njemačke gotice. Nadamo se i ove godine održati nekoliko radionica čitanja njemačke gotice jer se ne možemo osloniti samo na platforme umjetne inteligencije koje su još uvijek u razvoju. Grad Bjelovar bio je vojni komunitet u okviru vojne granice stoga se, kako bismo mogli kvalitetno istraživati prošlost našeg grada, moramo usavršavati u tom smjeru jer imamo dosta gradiva upravo iz tog razdoblja – ističe Krivić Lekić.
Na planu Bjelovara iz 1892. godine ova je zgrada uvrštena u popis zemaljskih zgrada pravosudne uprave kao tamnica, sud i zatvor Križevačke pukovnije, kasnije kotarski sud, stoga i priča priču o načinu života u Bjelovaru u 18. i 19. stoljeću, barem kroz priče koje su dospjele pred tamošnje suce.
VIDEO: Wagnerovci pustili 100 ukrajinskih zarobljenika provodom Uskrsa
