Iskoraci u razvoju umjetne inteligencije mijenjaju svijet na načine kojih još nismo potpuno svjesni. Od robotike, pametnih uređaja, autonomnih strojeva i vozila do sofisticiranih servisa na internetu. Umjetna inteligencija analizira profile korisnika na društvenim mrežama i pomaže kreirati marketinške ponude, ali sutra se to može odnositi i na način putem kojeg će primjerice banke odlučivati kome odobriti kredit, tko će dobiti vozačku dozvolu ili pak tko je sumnjiv da je počinio neki kriminalan čin.
Određene specijalizirane sigurnosne kompanije već koriste mašinsko učenje da bi pretraživale internet i na vrijeme upozorile vlasti na opasne radnje, kriminalce i teroriste.
U Zagrebu je nedavno gostovao Avi Kasztan, suosnivač i direktor izraelske kompanije Sixgill. Njegova tvrtka specijalizirala se za praćenje prijetnji na dark webu, dijelu interneta koji nije podložan tražilicama poput Googlea, a često se koristi za nelegalne aktivnosti poput krijumčarenja droge, dječje pornografije pa i ubojstava i terorizma.
– Razvijamo sustav koji automatski prati i analizira aktivnosti na dark webu. Tako svojim klijentima možemo davati opsežan pregled potencijalnih prijetnji, šteta ili kriminalnih radnji. Štoviše, naš sustav zahvaljujući umjetnoj inteligenciji može uočiti te prijetnje prije nego što se štetne radnje dogode. Naravno, možemo ih pratiti u realnom vremenu kad se odvijaju ili naknadno izvršiti forenziku što se dogodilo i prikupiti sve okolnosti – otkriva nam Kasztan.
A njegovi su klijenti vladine agencije, mahom tajne službe i policije. Njihova je zajednička misija postići bolju sigurnost na internetu, ali i iskoristiti internet za sprečavanje kriminala i brže analiziranje informacija potrebnih policiji kako bi uhvatili kriminalce prije nego uspiju izvršiti svoj napad.
Za Večernji list objasnio je kako njihov sustav funkcionira:
– Dark web je nešto poput društvene mreže, s vrlo specifičnim korisnicima. Mi učimo modus operandi osoba koje tamo operiraju. Upoznajemo ih, znamo kako se korisnici ponašaju i što čine na dark webu, dakako anonimno jer je riječ o šifriranim podacima. Ono što radimo puno je više od puke pretrage osjetljivih ključnih riječi. Jedan od izazova u otkrivanju prijetnji s dark weba je pretraživanje. Na dark webu nemate Google. Zato mi stvaramo tehnologiju koja može pronaći online mjesta gdje se odvijaju sumnjive radnje. Zatim razvijamo drugu tehnologiju koja izvlači cjelovite podatke koji se potom gomilaju u velike baze podataka, to je ono što nazivamo big datom. No, ne možete samo podijeliti velike količine podataka s klijentima, tako biste samo bombardirali i preopteretili njihove računalne resurse. To je primjer terorističkog napada 11. rujna na Ameriku – čak da im daš prave podatke, potrebno je vrijeme za analizu, a ako ih ne stigneš na vrijeme obraditi, nećeš imati nikakvu korist. Naš je pristup posve drukčiji.
Mi ne pratimo samo podatke, nego i ljude. U određenim situacijama svi mi možemo se ponašati drukčije, neracionalno. I upravo takva ponašanja tražimo, analiziramo te profiliramo korisnike. Tražimo sumnjive uzorke i to radimo iznimno brzo jer softver to radi automatski.
Kasztan kaže da se svijet cyber sigurnosti mijenja. Da više nije osnovna paradigma podignuti čim jači zaštitni zid. Jer, očito hakeri nekako uvijek nađu način da probiju zaštite. Sada sigurnosne tvrtke nastoje biti proaktivnije te nastoje pronaći i neutralizirati prijetnje prije nego što uđu u završnu fazu.
Priznaje da mu nije drago čuti da se često čini da su kriminalci i hakeri pametniji i sposobniji od sigurnosnih službi.
– Mi moramo biti uspješni svaki put, baš sto posto, jer u protivnom nismo obavili svoj posao, ali hakerima je dovoljno da jednom uspiju. Dakle, nismo u simetričnom položaju. Drugo, što ako američka vlada želi postići dogovor s hrvatskom, tada se moraju uključiti službeni protokoli, odvjetnici, vlade, parlamenti, a to može potrajati i godinama. Hakeri nemaju takvih zapreka, oni se odmah dogovore bez obzira na granice i zakone. Dok god to bude tako, bit će teže raditi na cyber sigurnosti.
Kasztan zagovara bolju suradnju tajnih agencija i policija drugih država. Naime, ističe da se hakeri i kriminalci udružuju i dijele znanja u privatnim anonimnim uvjetima dark weba te su tako kreativniji i brže rješavaju tehnološke zapreke. Također, iako se dark web često povezuje s nelegalnim aktivnostima, treba dijeliti loše od dobrih korisnika. Mnogi dark web koriste za posve legalne stvari, nekima je to i jedini kanal slobodnog izražavanja bez posljedica od krutih autoritarnih režima u kojima vlada cenzura i strahovlada.
Jedno je sigurno, a to je da je internet veliko bojište tajnih službi i kriminalaca te da je u tijeku utrka za čim boljim razumijevanjem i iskorištavanjem potencijala umjetne inteligencije.
vec neznam koji put pricate o umjetnoj inteligenciji koja nece postojati jos tko zna koliko god..to su samo programi a ne umjetna int..hahaha