Elektromobilnost više nije nova, nije apstraktna. Ona je ovdje i treba joj se prilagoditi onako kako to zahtijevaju potrebe tog dijela tržišta, odnosno naviknuti se na pravila koja su, zapravo, već jasno postavljena. Dobro znamo da se kod nas neki novi trendovi ponekad malo sporije realiziraju, a tako je i kad govorimo o novim vozilima koja za pogon više ne koriste neki od motora s unutarnjim sagorijevanjem, već elektromotore. Sukladno tome, njima nije potreban odlazak na benzinsku postaju, već vozači traže adekvatan priključak na kojem mogu električnom energijom napuniti baterije svog električnog vozila.
Iako mnogi proizvođači automobila predviđaju da bi se više od 60 posto punjenja trebalo odvijati kod kuće, a tek u rjeđim situacijama, kad nam je stvarno nužno u kraćem vremenu dobiti što više energije u bateriji (tijekom duljih putovanja), koristiti neku od javnih punionica, to baš i nije tako. Barem kad govorimo o Hrvatskoj. Još uvijek jako velik broj korisnika električnih vozila koristi isključivo javne punionice, a mnogi od njih to rade i na krivi način. Poznato je kako brže punjenje, a to je od 11 kW pa i do nekoliko stotina kW, ostavlja danak na trajnosti baterija. Izuzmemo li taj segment, i dalje je velik broj vozača koji gledaju samo sebe i ne misle na ostale korisnike. Tako su česte situacije da se vozilo napuni, a onda ostane i po nekoliko sati priključeno na punionicu jer si je netko tako riješio problem parkiranja. Zbog toga, ali i ostalih situacija koje se događaju u svakodnevnom korištenju punionica, provjerili smo u ELEN-u, dijelu Hrvatske elektroprivrede, kakvo je stanje na terenu te kako se može doskočiti navedenim problemima.
Od 1. srpnja nešto se izmijenio način korištenja ELEN punionica pa se sada za njihovo korištenje treba koristiti mobilna aplikacija. Dobra je stvar što se još uvijek sva punjenja odvijaju bez naplate. Trenutačno testiraju sve mogućnosti sustava, ispravljaju bugove, osluškuju mišljenja korisnika te prikupljaju vrijedna iskustva. Sukladno tome, uskoro možemo očekivati i početak naplate korištenja punionica. Pripremaju se i modeli naplate samog korištenja punionice, odnosno električne energije te svojevrsno kažnjavanje neodgovornih vozača. Naime, u pripremi je i naplata prekovremenog zauzimanja priključka, nakon završetka procesa punjenja. To je dakako i potrebno jer neodgovorni korisnici punionica tako oduzimaju mogućnost punjenja ostalim vozačima. Ujedno, kad počne naplata, time će ugrožavati i prihod vlasnika punionica, što je u ovom slučaju Hrvatska elektroprivreda.
Infrastruktura s vozilima komunicira dvosmjerno, prateći standarde i naredbe iz tzv. protokola OCPP (Open Charge Point Protocol), koji je standardizirao korištenje punionice i omogućio svim korisnicima korištenje opreme svih pružatelja te usluge. HEP-u, kao pružateljima usluge punjenja, omogućeno je daljinsko praćenje i upravljanje infrastrukturom, a jedna od korisničkih funkcionalnosti je i korištenje zaključavanja vozila (najčešće pritiskom tipke na beskontaktnom ključu) za zaključavanje konektora i kabela u njemu. Daljinsko otključavanje konektora tema je o kojoj se puno raspravlja pa tako i o tome kako i koliko naplaćivati prekovremeno zauzimanje priključka nakon završetka sesije punjenja. U zakonskoj regulativi uskoro bi trebalo biti propisano kažnjavanje i korisnika vozila pokretanih motorom s unutarnjim sagorijevanjem koji se parkiraju na mjestima rezerviranim za punjenje električnih vozila.
Imate li problema s vandalizmom, stradavaju li vam punionice, pitali smo u HEP-u.
– Apsolutno! S obzirom na to da se još uvijek radi o projektu koji je u završnoj fazi razvoja, investicije su visoke, a operativni troškovi pogona i održavanja punionica daleko od optimalnih. Tome treba pribrojiti i vandalizam, odnosno udarce teretnim vozilima, ispuštanje i udaranje plastičnih konektora u asfalt, neovlašteno pritiskanje sigurnosnog isklopa, natezanje kabela punionice… Takvo, prije svega nestručno, neovlašteno i nemarno korištenje opreme nikako nije pokriveno svim našim garantnim klauzulama. Iznenađujuće je velik broj takvih slučajeva koji uzrokuju dugotrajnu nabavu i dopremu potrebnih rezervnih dijelova. Inače, samo održavanje ELEN punionica podijeljeno je na nekoliko razina. Prvu razinu predstavlja služba za korisnike koja daljinski pokušava napraviti određene resete, zatim slijedi interventno održavanje i provjere jednostavnijih sklopnih problema u samoj punionici te, naposljetku, otklanjanje konkretnijih hardverskih ili softverskih kvarova. Iz svega toga jasno je koliko je pružanje usluge e-mobilnosti u najmanju ruku jako izazovan posao – istaknuo je Domagoj Puzak iz Tima za e-mobilnost HEP grupe.
Nakon što uslijedi komercijalizacija doći će do cijelog niza novih parametara kojima će se omogućiti daljnje optimalno razvijanje projekta. Kao vodeći, ali ne i jedini pružatelj usluge punjenja električnih vozila na hrvatskom tržištu, HEP nastavlja analizirati stanje tržišta i regionalne potrebe te će se, sukladno tome, povećavati broj punionica i priključaka na određenim frekventnim lokacijama. Također, povećavat će snagu na postojećoj modularnoj infrastrukturi.
