– PDV bi trebalo smanjiti, ali Vlada to neće učiniti jer bi im pukao proračun. Država je jedini subjekt u zemlji koji mora imati koliko je sebi namijenio, a nemaju to ni građani ni gospodarski subjekti – komentira porezni stručnjak Guste Santini ljetni izlet ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji je izjavio da bi se problem suše i poskupljenja hrane mogao ublažiti smanjenjem PDV-a na meso i hranu. Ministar je ostao osamljen u tom stavu, a Vladine projekcije zasad spominju tek neznatno smanjenje zdravstvenog doprinosa od iduće godine, dok se, kad su ostali porezi u pitanju, radi na njihovom povećanju.
Udar na plaće i potrošnju
PDV je među najvećim u Europi, a priprema se i oporezivanje imovine, koje samo zbog nesređenih katastarskih knjiga neće krenuti od 2013. godine.
– Velik porezni dug najvećim je dijelom posljedica prevelike porezne presije – upozorava Santini. Javna objava dužnika zasad je pomogla da se naplati samo jedan posto evidentiranog duga, a Santini smatra da nije moguće ni očekivati više od toga, jer vrijednost poreznog duga od 30 milijardi odgovara veličini novčane mase u zemlji. Drugim riječima, čak i da hoće platiti dug do zadnje lipe, dužnici to ne bi mogli učiniti a da guverner Vujčić ne zaposli tiskare novca i udvostruči količinu kuna u optjecaju. Osim po visini PDV-a, gdje prednjače samo Mađari, Hrvatska je lider i po oporezivanju plaća, odnosno socijalnih doprinosa. Studije OECD-a o visini porezne presije pokazuju da je Amerika jedina država koja je proteklih 50 godina stavila poreze pod kontrolu, mjereno njihovim udjelom u BDP-u. Ostali su ih u pola stoljeća povećali približno 40 posto. Hrvatska nije uključena u tu studiju, ali je domaći Institut za javne financije, koristeći istu metodologiju, izračunao da je do početka krize 2008. porezna presija u Hrvatskoj bila na razini prosjeka OECD-a. Većina je europskih vlada tijekom krize povećavala poreze, kako bi namaknula novac za saniranje dugova i banaka, a Hrvatska je u tome išla korak brže od drugih.
Rejting na ledu
Nakon što je u poreznu obavezu građana uvrstio i visok fiskalni deficit, Adriatic institut je izračunao da hrvatski građani čak 160 dana u godini rade za državu, sve do sredine lipnja. Amerikanci svoj dug državi isplate do sredine travnja, a Britanci do sredine svibnja. Većina europskih zemalja uđe u početak lipnja, ali jedno je pitanje koliko se poreza plaća, a drugo pak što se za to zauzvrat dobije. – Sve što se zbiva vodi prema padu kreditnog rejtinga, što je put u katastrofu jer je posljedica još barem sto tisuća nezaposlenih na burzi rada – kaže Santini.
Tako je to već 20 godina. Budućnost Hrvatske je u Americi ili bilo gdje van Hrvatske