Hoće li se ACI dokapitalizirati tijekom 2015. godine ili će se privatizirati uz pomoć strateškog partnera te hoće li to uopće biti moguće provesti ovisi o županijskim državnim odvjetništvima, jer čak 20 od 21 marine nema riješenu imovinsko-pravnu situaciju. Riješi li problem, Vlada će imati slatke brige jer su za ACI zainteresirane dvije jake tvrtke: turska Dogus grupa i hrvatska Adris grupa.
Kvalitetni ponuđači
– Nismo znali u kojoj je situaciji ACI, ali sad smo svjesni da ćemo tek za pet mjeseci moći razgovarati o potencijalnom modelu za tu tvrtku – rekao nam je izvor blizak Vladi, koja je planirala zadržati 25 posto plus jednu dionicu. U Banskim dvorima nadaju se da će ŽDO-i završiti posao u idućih pola godine pa bi se za ACI strateški partner mogao tražiti već iduće godine. Odluka o modelu pokazat će i smjer prema kojem naginje Vlada u odabiru između dva trenutačna kandidata. Ako se ide na dokapitalizaciju, kaže nam izvor blizak Vladi, jasno je da će u njoj sudjelovati postojeći dioničari.
Oba kandidata su kvalitetna – turska Dogus grupa ima podršku Europske banke za obnovu i razvoj, a rovinjska Adris grupa ima novac na raspolaganju i želi ga investirati u jačanje svoje pozicije u turističkom sektoru. Obje tvrtke priznaju jak interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji, ali turska Dogus grupa, kao i od početka, poručuje da neće ulaziti u igru ako za to ne dobije podršku Vlade. Turci se ne namjeravaju nametati niti na neprijateljski način preuzimati kontrolni paket u ACI-ju, ali ne treba zanemariti činjenicu da u nautičkoj tvrtki već drže 10,87 posto dionica i poziciju drugog najvećeg dioničara. Riječ je o konglomeratu koji u Turskoj ima treću najveću građevinsku tvrtku, drugu najjaču bankarsku grupu, hotelski lanac, ali i, što je u ovom slučaju puno važnije, iznimno jak restoranski biznis te deset nautičkih marina koje ukupno imaju 8500 vezova. To je tek početak, jer u sklopu tvrtke D-Marine namjeravaju kupiti 50-ak marina od Jadrana do Turske. ACI-jeva 21 marina sa 6079 vezova dobro bi se uklopila u te planove.
Dobar odjek
S druge strane, proširenje Adrisa na nautički biznis logičan je nastavak širenja prema turizmu. U osam godina Adrisova tvrtka Maistra uložila je 2,2 milijarde kuna u podizanje kvalitete ponude, a na raspolaganju ima još tri milijarde kuna za nove investicije. Iako nema iskustvo u nautičkom biznisu, Adris je kvalitetan partner, a plus mu je i činjenica da bi prepuštanje nautičkog biznisa hrvatskoj tvrtki u dijelu javnosti dobro odjeknulo.
– Točno je da Adris u svojoj strategiji razmatra takvu mogućnost, to više što je posrijedi posao koji je podudaran Adrisovim ulaganjima u turizam i zdravu hranu – poručili su iz Adrisa.
Iako ne postoji ni odluka o iznosu potencijalne dokapitalizacije, a marine koje nemaju riješeno imovinsko pitanje ne vrijede ni kune, ACI-jev potencijal prepoznaje i tržište kapitala. Dionicom ACI-ja trguje se po cijeni od 5560 kuna pa državni dio vrijedi 459,84 milijuna kuna.
Država bi dakle za 50 posto ACI-ja mogla dobiti 300 milijuna kuna na tržištu kapitala, a uz premiju uobičajenu za transakcije koje uključuju većinski paket, cijena bi se mogla popeti i na više od 350 milijuna kuna. Za ACI je ipak najvažnije osigurati nove investicije jer su koncesije uvjetovane novim ulaganjima, a procjenjuje se da je za njih potrebno i do dvije milijarde kuna.
– Tehnički “due diligence” je pri kraju, a savjetujemo se o mogućim modelima dokapitalizacije. Završavamo i plan razvoja. Puno ćemo više znati krajem listopada – kaže pak predsjednica uprave ACI-ja Doris Peručić. Svim je marinama koncesija produljena do 2030., dok u Slanom imaju koncesiju do 2027., što je jedan od poslova koji je odrađen u pripremi za proces promjene vlasnika.
>> Nitko ne želi uložiti novac dok se ne riješe imovinski odnosi
>> U prvoj polovici 2013. ACI ostvario 85 mil. kn ukupnih prihoda
Definitivno bi glasovala za opciju dokapitalizacije od strane ADRIS-a , mogucnost preuzimanja od strane gradova (gdje je to moguce a uz povlacenje sredstava iz EU fondova uz koje bi se dodatno investiralo i gradilo kao u Slanome kod Dubrovnika) Definitivno bi bila protiv pustanja Turaka da na mala vrata ulaze u prostore na koje ne polazu povjesna prava samo oni s istoka sto crtaju "crne "karte svoje nove mega vijerske drzave.