Dundo promet svoj uspjeh može zahvaliti stalnom partneru koji plaća na vrijeme. Tako barem kaže njegov vlasnik Marjan Dunaj koji se ponosi činjenicom da je među 300 kooperanata najbolji partner tvrtke iz Austrije. S njima posluju već 20 godina, a kad imaju previše posla, angažiraju i druge tvrtke iz Hrvatske.
– Borimo se na tržištu kvalitetom robe, poštovanjem rokova i cijenom koja se mora prilagoditi potrebama tržišta – kazao nam je Dunaj. Počeli su prije 30 godina kao mala obrtnička radionica koja je proizvodila prozore i vrata od beneton-profila i aluminija, lake konstrukcije te limene fasade i krovove. Danas rade na poslovima laserskog rezanja lima i zapošljavaju 34 radnika.
Globalna kriza pogodila ih je kao i cijelo tržište, ali su se brzo prilagodili novim uvjetima.
– Tri mjeseca nismo radili petkom jer nam je količina posla bila znatno smanjena – kaže Dunaj, vlasnik tvrtke koji je 30 posto povećao broj ljudi tijekom najveće krize zaposlivši osam novih radnika. A da bi se na tržištu opstalo, mora se biti konkurentan. To uključuje modernizaciju i opremanje najnovijim strojevima, a trošak ulaganja u tehnološki razvoj ne smije se prenijeti na kupca. – Krizu je lakše prebroditi kada poput nas nemate problema s naplatom – priznaje Dunaj. Naime, Dundo Promet zahvaljujući stalnim i odgovornim partnerima u rokovima naplaćuje svoja potraživanja.
Prosjek za naplatu je 31 dan, a svoje obveze plaćaju u roku od 17 dana.
Lani su ostvarili 26,8 milijuna kuna prihoda, što je gotovo 30 posto više nego u rekordnoj 2008. Rekordna je i dobit – više od 4 milijuna kuna – što se odrazilo i na zaposlene kojima je u prošloj godini plaća narasla gotovo 1000 kuna. Ponose se i ekološkom osviještenosti te pomaganjem lokalnoj samoupravi i zajednici.
CE-ZA-R: Radnici se u krizi odriču, a uprava im to u dobrim poslovnim godinama vraća
Tvrtka CE-Z-AR dio je Cios grupe, a u godinu dana povećala je prihode za 554,5 milijuna kuna, odnosno 170,6 posto. Na listi najuspješnijih nalazi se i zbog visoke neto dobiti – sa 81 milijun kuna neto dobiti na 16. je mjestu najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. Direktor tvrtke Petar Pripuz kaže da je najveći dio rasta proizašao iz poslovne odluke da CE-Z-AR postane operativna kompanija cijele grupe, a dio povećanja prihoda posljedica je rasta produktivnosti u tvrtki te činjenice da je cijena otpada narasla.
– Imali smo malo sreće, ali uspjeh moje tvrtke rezultat je svih zaposlenih – kazao je Pripuz. Za uspjeh je po njemu najbitnije imati dobre zaposlenike i kvalitetan dijalog uprave s radnicima. Ističe da ima vrlo lojalne zaposlenike koje želi gurnuti u prvi plan, a njegova tvrtka funkcionira po principu poštenog odnosa zaposlenika i korektnog odnosa uprave koja honorira zaposlenike u dobrim godinama.
– U krizi su zaposlenici korektni i pristaju na odricanja, a mi im to u dobrim godinama vraćamo – kaže Pripuz. U jednom trenutku tijekom krize morali su rezati plaće i odustati od isplate božićnica i drugih prava. Radnici su prihvatili žrtvu i vrijedno s upravom radili na oporavku tvrtke. Danas imaju božićnicu, plaćeni topli obrok i niz materijalnih prava jer su došle dobre godine. Prosječna je plaća u CE-Z-AR-u 6500 kuna i gotovo se udvostručila u odnosu na 2010. Tvrtka nema previše problema u naplati potraživanja. Prosječna im je naplata 47 dana, a svoje obveze podmiruju u roku od 12 dana. Pripuz ističe da je njihova poslovna odluka ne izvlačiti dobit iz tvrtki, nego ulagati u razvoj poslovanja
Vetropack straža: Čarobni štapić ne postoji, ali postoji dobar model-stalno ulagati u ljude i pogone
Vetropack Straža jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Utemeljena je 1860. kao mala šumska staklana u kojoj su se proizvodile boce za punionicu mineralne vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini, a od 1996. u vlasništvu je švicarskog Vetropacka, koji ima i tvornice u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini.
Postrojenje Vetropacka u Humu na Sutli danas je jedna od najboljih tvrtki u zemlji, ali ipak osjećaju krizu pa će im rezultati biti relativno dobri, ali lošiji od planiranog, kaže predsjednik uprave Vetropacka Tihomir Premužak i dodaje da čarobni štapić za uspješno poslovanje ne postoji. – Zato postoje modeli kojih se nastojimo držati: stalno ulažemo u postrojenje i ljude. Bez ne bismo mogli odgovoriti na izazove i u krizi uložiti 22 milijuna eura – kaže Premužak, čija tvrtka, u kojoj radi 610 radnika, godišnje proizvede 245 tisuća tona stakla i ostvaruje više od 700 milijuna kuna prihoda. Oko 70% proizvoda izvoze, i to ponajviše u zemlje bivše Jugoslavije.
Pfizer: Ljudi su ovojtvrtki iznimno važni pa njihove plaće nadmašuju ministarske
U jednoj od najvećih farmaceutskih kompanija na domaćem tržištu priznaju da je kriza utjecala na njihov posao. Početak krize za njih je značio smanjenje broja zaposlenih za četvrtinu, ali od 2010. lagano zapošljavaju. Njihovih 56 zaposlenika pravi su sretnici jer im primanja premašuju ministarske plaće. Prosjek neto plaće im je veći od 20.400 kuna.
Korporacija koja radi u cijelom svijetu drži da u krizi najviše pomaže podizanje kvalitete pa i u Pfizer Croatiji traže svaku moguću priliku za uvođenje inovacija u posao. Zaposlenici su izuzetno bitni Pfizeru u kojem kažu da njihov uspjeh “ovisi o predanosti, angažiranosti i profesionalnosti” njihovih ljudi.
Baotić: Filozofija tvrtke-prodaja automobila početak je, a ne kraj posla
Širenje djelatnosti na servisiranje vozila Baotić je vratilo na stazu rasta.
– Osnovna nam je filozofija da je prodaja auta početak, a ne kraj posla – kaže direktor Boris Juraški. Tvrtka je proširila djelatnost i na registraciju vozila. – Kupci su postali puno zahtjevniji i traže veću kvalitetu usluge, a kod nas dobivaju sve što im treba – kaže Juraški.
Agroproteinka: Trend su hrana, energetika, obnovljivi izvori, a oni ujedinjuju gotovo sve
Zaštita okoliša, proizvodnja hrane, energetika i obnovljivi izvori energije su trend, a mi ujedinjujemo gotovo sve to, kaže Ivica Grlić-Radman, predsjednik uprave Agroproteinke. U planovima tvrtke je usavršavanje kvalitete proizvoda, gradnja bioplinskog postrojenja te tri regionalna sabirališta nusproizvoda životinjskog podrijetla koja se financiraju iz IPARD programa.
– Izvozimo nešto više od 50%, u EU, BiH i na Daleki istok. Budući da na cijenu proizvoda utječe transport, prednost dajemo izvozu u regiju – kaže Grlić-Radman.
Laguna Poreč: Najprofitabilnija hotelska tvrtka nije samo ulagala nego je i promijenila ime
Novo ime 50 godina stare hotelijerske kuće poznate pod imenom Plava laguna jest Laguna Poreč . U većinskom je vlasništvu najbogatije hrvatske obitelji Lukšić, koji su od preuzimanja intenzivno radili na obogaćivanju ponude i ulaganju u hotele.
Tvrtka je prošlu godinu podigla prihode gotovo 8% i bila je najprofitabilnija kompanija sektora. Na temelju 425 milijuna kuna prihoda imali su 62 milijuna kuna neto dobiti. Predsezona je donijela novi rast prihoda u prvoj polovici 2012. pa se može očekivati još bolja godina.
Eko Međimurje: Ekoblok i Ekotherm-dva prepoznatljiva brenda tvrtke iz Čakovca
Tvrtka je nastala na stoljetnoj tradiciji proizvodnje cigle u Međimurju. Bavi se proizvodnjom i prodajom dijelova za građevinske strojeve, opeke, plinske tehnike, pogona za prehrambenu industriju i sl. Kvaliteta opeke najviše je podignuta prije osam godina investicijom od 11 milijuna kuna kada su na tržište plasirani brendovi EKOBLOK i EKOTHERM. Prošle im je godine u kategoriji “Zlatni ključ” dodijeljena nagrada Hrvatskih izvoznika za najbolji izvozni rezultat u Njemačku za 2010. godinu.
Karlovačka pivovara: Proizvodnja na čvrstoj drugoj poziciji na domaćem pivskom tržištu
Manja potrošnja toplinske energije, vode i struje za proizvodnju piva nedavna je novost Karlovačke pivovare, tvrtke koja djeluje u sklopu Heineken kompanije i drži drugu poziciju u proizvodnji piva na domaćem pivskom tržištu.
Neka od važnijih izvoznih tržiša su Austrija, Australija, BiH, Kanada, Švedska, Njemačka... Prema podacima Grupacije proizvođača piva, Karlovačka pivovara prošle je godine povećala svoj tržišni udjel sa 26,1 na 27,5 posto, no detaljnije poslovne rezultate ne otkrivaju.
