Slično kao i u Hrvatskoj, gdje Vlada najprije prihvati prvi štedljiviji proračun u povijesti države, ali taj proračun može postati stvarnost tek ako se sa sindikatima dogovore rezovi, tako i u Španjolskoj veliki program štednje koji je objavio premijer Rajoy neće značiti ništa ako na njega ne pristanu i autonomne regije. Njih šest od ukupno 17 odbacilo je premijerov plan, a list El Mundo upravo u tome razilaženju vidi razlog zbog kojeg kamate koje Španjolska plaća na zaduživanje nisu pale. U uredničkom komentaru El Mundo podsjeća da premijer nema ovlasti ni praktičnih alata kojima bi mogao natjerati regije na nešto što one ne žele.
Prelijevanje krize
I nakon što je Rajoy objavio veliki plan ušteda od čak 65 milijardi eura tijekom dvije godine, prinosi na desetogodišnje španjolske obveznice ostali su na dugoročno neodrživoj razini od 6,6 posto. Agencija Moody’s danas je snizila kreditni rejting Italije na razinu Baa2, samo dvije razine iznad rejtinga popularno zvanog smeće. Moody’s, podsjetimo, Hrvatskoj daje rejting Baa3 (razina između smeća i Italije) s prognozom da će u budućnosti biti negativniji. Kako je rejting Italije snižen s obrazloženjem da prijeti opasnost od prelijevanja krize iz Grčke i Španjolske, moguće je da Moody’s snizi i rejting Hrvatske s obrazloženjem da se kriza prelijeva iz Italije, jednog od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske.
“Rizik od izlaska Grčke iz eurozone je povećan, španjolske banke imat će veće kreditne gubitke nego što se predviđalo, a problemi u financiranju Španjolske kao države veći su nego što se ranije priznavalo”, obrazlaže Moody’s razloge za snižavanje rejtinga Italije. To obrazloženje pokazuje da tržišta nisu impresionirana rezultatima posljednjeg summita EU, na kojem su dogovorene neke revolucionarne mjere.
Banke ne vjeruju
Unatoč tako lošoj vijesti za Italiju, današnja aukcija talijanskih 10-godišnjih obveznica prošla je iznenađujuće dobro. Prodane su uz prinose od 5,82 posto, što je manje nego prošli mjesec (6,19 posto).
Kao i kod kredita za građane, i kod državnih obveznica veća kamata znači veće nepovjerenje u mogućnost naplate duga kad za to dođe čas. Pojednostavljeno, banke su trenutačno sigurnije da će im prosječan njemački umirovljenik biti sposoban za deset godina vratiti kredit (iako postoje realne šanse da će dužnik u to vrijeme već biti pokojni) nego da će Španjolska za deset godina biti sposobna vratiti dug.
Dok se izvlači zarada američki financijski krugovi će rušiti rejting svima osim sebi.