Sjedište Unilinea, sedme po veličini kompanije u hrvatskom turističkom sektoru otprije nekoliko dana u novoj je modernoj zgradi u Puli od 2500 kvadrata i pet etaža. Tvrtki s 200 zaposlenih, koja godišnje ‘hendla’ 380.000 gostiju, a pionirski se odvažila otvoriti ured u Kini i Južnoj Koreji, očito, ide dobro. Sa suvlasnikom i predsjednikom uprave Unilinea Borisom Žgombom razgovaramo o turističkim aktualnostima, ali i neizbježnoj mijeni koja je pred agencijama i turizmu u cjelini.
Nova poslovna zgrada simbolično označava i ulazak u novu razvojnu fazu vaše kompanije. Na što će se Uniline fokusirati u budućnosti?
Da, time je definitivno simbolički otvorena i nova faza s novom vizijom, misijom i brend idejom. Pozicioniramo se kao vodeća content turistička kompanija u osmišljavanju i ponudi inovativnih doživljaja jugoistočne Europe. Pri tom ih želimo kreirati s korisnicima i dobavljačima u održivom okruženju. Iz toga je proizašla i nova brend ideja: Emotions We Share! Ukratko, naš fokus je usredotočen na goste 21. stoljeća, koji traže empatičan i emotivan pristup te atraktivne turističke doživljaje u vidu vjerodostojnih priča. To sad trebamo živjeti i isporučivati u dnevnom ritmu, što će biti veliki izazov.
Kakva je budućnost agencijskog biznisa s obzirom na internet i činjenicu da mnogi turisti izbjegavaju posrednike?
Novi tehnološki procesi su doveli do smanjivanja broja posrednika u turističkom lancu. Prvo se to moglo vidjeti u industrijskoj proizvodnji, sada i u tercijarnom sektoru odnosno u području pružanja usluga. Upućeni smo da u novom okruženju tražimo novi sadržaj. To su upravo spomenuti inovativni turistički proizvodi kojima u biti vi sami kreirate nove potrebe potrošača. U tom slučaju vas se ne može tako lako izbjeći jer ste, slikovito rečeno, u cijelosti vlasnik doživljaja – kreator, producent i distributer. Proizvodnja doživljaja je, koliko vidimo, danas na lokalnoj, a prodaja sve više na globalnoj razini. Ako to na vrijeme shvatite i adekvatno se postavite, nećete pogriješiti.
Kakva su iskustva s uredima u Šangaju i Seulu? Jesu li ta tržišta uistinu budućnost hrvatskog turizma?
Daleka azijska tržišta su budućnost i svjetskog i hrvatskog turizma. Kao što svjetski turistički stručnjaci predviđaju, u razdoblju od 2025. do 2030. od petoro turista u svjetskom turističkom prometu, dvoje će dolaziti iz Azije. Spoznavši to, odlučili smo se za svoj azijski iskorak. S obzirom na dosadašnje rezultate, nismo pogriješili. Nastavit ćemo u tom smjeru još intenzivnije i temeljitije raditi. Prije svega proširujući kanale prodaje na tim tržištima, ali i radeći s ostalim dionicima na stvaranju nužnih logističkih preduvjeta, primjerice većeg broja charter letova prema Hrvatskoj. Ništa neće doći samo po sebi.
To s u gosti nešto drugačijih navika. Jesu li naši domaćini spremni za njih?
Djelomično. Tu još treba temeljito raditi. Od oznaka i signalizacije u hotelima i na važnim destinacijskim točkama na adekvatnim jezicima i pismu, pripreme primjerene hrane i pića, do poznavanja elementarnih običaja u svakodnevnom komuniciranju. U prvom koraku sve one koji žele poslovati s gostima s ovih tržišta treba kvalitetno educirati. Bez toga zatvorit ćemo sami sebi potencijalnu zlatnu slavinu.
Hoće li sezona uistinu biti dobra kako nas uvjeravaju turističke vlasti?
Ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, optimisti smo s – pokrićem. Idemo u susret još jednoj rekordnoj, ne samo turističkoj sezoni, već turističkoj godini u cjelini. Ali, već sada treba početi pripremati 2019.
Aktivni smo i u Srbiji, to je potentno tržište
Svojedobno ste, u vrijeme ministra Bajsa, sudjelovali u nastojanjima da se snažnije animira srpsko tržište, odakle godišnje u inozemstvo putuje 900.000 ljudi, od čega u Hrvatsku, u komercijalni smještaj, tek 92.000. Slične aktivnosti naših tuirstičkih vlasti posljednjih godina izostaju, je li vam žao?
Mi smo u Unilineu po tom pitanju odavno prešli s riječi na djela. Kao što je dijelu javnosti vjerojatno već poznato, imamo svoju kompaniju i u Srbiji gdje aktivno djelujemo. Riječ je o potentnom tržištu na kojem treba strpljivo i dugotrajno raditi s jasnim porukama i fokusima. Ništa ne ide preko noći.
