Od terorističkih napada do prebukiranih hotela, od nemira na ulicama do punih plaža, od dužničke krize do rušenja turističkih rekorda, od redova pred trgovinama i bankomatima do gužvi na znamenitostima i atrakcijama... Put od pada na dno zbog teških vanjskopolitičkih situacija i krize unutar države pa do velikog povratka na stare staze slave prošle su dvije turističke velesile na Mediteranu – Grčka i Turska.
Strelovit rast koji sada doživljavaju bio je jedna od glavnih tema na ITB Berlinu, prošlog tjedna održanom najvećem sajmu turizma na svijetu. Pažljivo je to pratila Hrvatska jer, iako se kaže da je konkurencija zdrava, činjenica je da s njome treba podijeliti dio kolača. A apetit Grčke i Turske sve je samo ne malen.
Povratak posrnulih divova
Omiljena mediteranska destinacija Grčka pad je prvi put zabilježila 2012. godine. Iako se dugo nagađalo da će do njega doći zbog kaosa u toj zemlji koja je bila na rubu bankrota, svejedno je to bio šok i težak udarac za državu kojoj petina BDP-a ovisi o turizmu. Stanje je bilo još koliko-toliko izdrživo na otocima, no Atena je tada, primjerice, bilježila smanjenje broja noćenja za 50 posto. Iako je pad bio nagao, Grčkoj su trebale godine da se vrati na turističku scenu Europe, no brojke jasno pokazuju da je u tome uspjela. Grci su već 2015. godine premašili broj od 25 milijuna turista, a lani su se mogli pohvaliti i probijanjem rekorda od 30 milijuna gostiju. Pritom se sigurno približavaju iznosu od 15 milijardi eura zarade, a zadnjih je nekoliko godina grčki turizam rastao dvostruko više nego što je rasla globalna svjetska turistička industrija. I ne planira stati, a ambiciozne brojke za 2018. godinu samouvjereno je najavila i grčka ministrica turizma Elena Kountoura.
Ništa manje optimističan nije ni Numan Kurtulmuş, turski ministar kulture i turizma, koji je rekao da će njegova zemlja u 2018. godini zaraditi čak 30 milijardi dolara. Što se tiče broja posjetitelja, trenutačno ih imaju oko 40 milijuna, a turski je cilj do 2023. godine dosegnuti broj od 50 milijuna. Sada se Turska približava svojoj rekordnoj 2014. godini kada je doživjela procvat koji je prekinut 2016. zbog nemira i straha od terorizma. Tada su Turci brojili svega 25 milijuna gostiju, a posljednji čavao u lijes posrnulog turskog turizma bio je bombaški napad na istanbulsku zračnu luku. Čak su i Nijemci kao najvjerniji gosti počeli Tursku zaobilaziti u širokom luku, a prestali su stizati i Rusi zbog narušenih odnosa između dvije države. Od početka 1990-ih Turska nije imala tako loše brojke u turizmu kao te 2016. i zapravo je malo tko vjerovao da će se brzo oporaviti. Izglednije su bile prognoze da će turski turizam, poput egipatskog i tuniškog, ostati na koljenima još neko vrijeme. Međutim, već se u 2017. dogodio skok od nevjerojatnih 40 posto, što bi značilo da se Turska oporavila u samo godinu dana te sada još optimističnije ide u nove pobjede. Trijumf je to koji, kao i onaj grčki, daje Hrvatskoj razlog da bude na oprezu. Posebice ako se uzme u obzir činjenica da se hrvatski turistički bum zadnjih nekoliko godina nije slučajno poklopio s padom Grčke i Turske. Hrvatska je tu dobila priliku, no postavlja se pitanje je li je dobro iskoristila. Pritom se ne misli na to je li uspjela trenutačno privući turiste i poslužiti kao zamjena, nego je li se u tom razdoblju uspjela etablirati na tržištu te zauzeti svoje mjesto na europskoj turističkoj sceni.
Dodatno brendiranje
– Činjenica je da rastu Grčka i Turska, pa čak i Tunis i Egipat iako su daleko od onoga što su nekada bili. No mi trebamo biti svjesni njihova rasta i toga da će privući dio turista s europskog tržišta koji bi inače došli u Hrvatsku. Zato se mi moramo otvarati dalekim tržištima kako bismo kompenzirali te brojke i mislim da smo na dobrom putu – rekao nam je direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić te zaključio kako je Hrvatska i dalje poželjna i atraktivna hit-destinacija.
– Hrvatska se pozicionirala i ima stabilnu poziciju na globalnom turističkom tržištu, prije svega zato što je prepoznata kao destinacija koja nudi kvalitetu i dobru vrijednost za novac. Treba uzeti u obzir i da smo u zadnjih desetak godina napravili velik iskorak u kvaliteti smještaja, gastroponude, turističkoj infrastrukturi u cijelosti... – zaključio je Staničić s kojim se složio i ministar turizma Gari Cappelli koji je poručio kako se Hrvatska uspjela osloboditi starih epiteta.
– Hrvatska je proizišla iz jugoslavenskog turizma koji se smatrao jeftinim i masovnim. Trebale su nam godine da se stabiliziramo i nađemo svoju poziciju i nišu, no to smo uspjeli što dokazuje stalni turistički rast. Ne prepoznaju nas više samo europske zemlje, nego i Daleki istok, Amerika... – istaknuo je Cappelli i najavio rast u turizmu ove godine za pet do sedam posto. Hrvatska se tako približava broju od 20 milijuna turista te zaradi od 10 milijardi eura. A kako bi ti brojevi nastavili rasti, Ministarstvo turizma i Turistička zajednica nastavljaju provoditi niz mjera poput suradnje s globalnim medijskim kućama na polju promocije, uvođenja novih avionskih linija, povećanja turističkog prometa u Slavoniji, više hotelskog smještaja, širenja turističke sezone...
– Smatram da u budućnosti treba dati puno veći naglasak na dodatno brendiranje ne samo hrvatskog turizma nego zemlje općenito. Hrvatska treba postati poznata zemlja sa svim svojim atributima – zaključio je Kristjan Staničić, dok je ministar Cappelli ustvrdio kako Hrvatska treba njegovati svoje posebnosti po kojima se razlikuje od konkurencije. Tako je, primjerice, Hrvatska uzor u obiteljskom smještaju, dok on nije opcija u Turskoj gdje gosti inzistiraju isključivo na hotelima. Ipak, ni hrvatska konkurencija ne miruje te su tako i Turska i Grčka donijele niz mjera kako bi bile još uspješnije, a one su zapravo veoma slične hrvatskima. Tako su i Grčka i Turska uvele strategiju za produljenje turističke sezone, počeli su se otvarati tržištima na Bliskom istoku, Aziji, Rusiji i SAD-u te se odlučili za jačanje vjerskog, gastronomskog, sportskog, zdravstvenog i kongresnog turizma. Slične mjere, dva turistička diva i Hrvatska koja uz njih mora na životu održati granu o kojoj joj ovisi gospodarstvo. Ogroman izazov, ali i ulog.
U Hrvatskoj je sve jako loše organizirano a dosta skupo. Avio veze u kombinaciji sa hotelom je nula.