Jadran galenski laboratorij uskoro završava veliku investiciju Pharma Valley, nastavlja s akvizicijama i širenjem tržišta te čeka poziv za dubinsko snimanje u Imunološkom zavodu. Čelnik JGL-a Ivo Usmiani kaže da su im fokus velika i brzorastuća tržišta, a cilj im je postati globalni lider u području nazalnih dekongestiva. Uspijevaju promišljenim upravljanjem, a ove godine je to bio velik izazov zbog ruske krize, dok država, bez obzira na strategiju, ne daje potrebnu važnost farmaceutskoj industriji.
Poslovanje vam je stabilno i rastete. No ipak, situacija na tržištima Rusije i Ukrajine i pad cijena lijekova poremetili su planove?
Tvrtka je, bez obzira na šest godina krize u Hrvatskoj, zaključno s 2013. udvostručila ukupne prihode. Lani je izvoz u strukturi ukupnih prihoda dosegao 78 posto, a prvenstveno je ostvaren na našim ključnim tržištima, na području ZND-a. Nažalost, poslovanje je ove godine obilježeno geopolitičkom i gospodarskom krizom na tržištima ZND-a, prvenstveno u Rusiji i Ukrajini, te drastičnim smanjenjem cijena lijekova u Hrvatskoj, što je rezultiralo padom prihoda od sedam posto u 11 mjeseci u odnosu na lani. Ipak, prodaja na tržištu Rusije raste osam posto u odnosu na lani. U Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu i dalje smo među 50 najvećih kompanija po prihodu. Prema procjenama, dogodine očekujemo rast prihoda od 10 posto. Nadam se da će biti dovoljno mudrosti u potezima europskih i naših političara da zaštite europske, pa tako i hrvatske ekonomske interese.
I pad vrijednosti rublja i grivne loše se odrazio?
Ruski rubalj je, pod pritiskom pada cijena nafte, od početka godine devalvirao 30 posto, dok je vrijednost ukrajinske grivne, zbog sukoba u regiji, pala 60 posto. Razmatramo nova zaduženja u ruskim rubljima s ciljem prirodnog “hedginga” naših ruskih potraživanja.
Osim ZND-a, koja su vam još tržišta važna?
Ciljevi prodaje za cijelo područje ZND-a u ovoj godini dosežu 60 milijuna eura izvoza. Naša druga strateška regija je jugoistočna Europa gdje smo prisutni kroz tvrtke kćeri i predstavništva. U New Yorku smo registrirali tvrtku JGL North America LLC, a nedavno smo izvezli prve količine proizvoda i na tržišta Indonezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a imamo ugovore za JAR i Nigeriju. Stoga će se JGL u budućnosti intenzivno fokusirati na velika i brzorastuća tržišta i ključne regije svijeta - Bliski istok, zapadnu Europu, SAD, Južnu Ameriku, Kinu i Vijetnam. Za četiri poslovne godine mogli bismo biti prisutni na tržištima više od 50 zemalja.
Imali ste i akvizicija, a iskazali ste i interes za Imunološki zavod?
Akvizicijom BG Pharme u stečaju i daljnjim ulaganjem od dva milijuna eura u tijeku smo širenja poslovanja, pokretanja proizvodnje i širenja portfelja Rx i OTC proizvoda u Srbiji kroz novu tvrtku JGL Beograd Sopot. Činjenica je da smo na vrhuncu investicija te smo prvenstveno posvećeni realizaciji triju strateških projekata - Pharma Valley, Adrialab i JGL Beograd Sopot, pa nemamo previše prostora, niti interesa, za dodatna ulaganja. No, i dalje očekujemo poziv Vlade i omogućavanje dubinskog snimanja Imunološkog zavoda. Navedena stručna analiza, kao i natječaj koji će definirati vlasničku strukturu i vrijednost kompanije nužan su preduvjet za naše daljnje odluke i korake.
Foto: Nel Pavletić/PIXSELL
Projekt Pharma Valley je pri kraju?
Ukupna vrijednost investicije je 361 milijun kuna. Planiramo da će građevinski dio biti gotov potkraj godine, a dio koji je povezan s opremom, kvalifikacijom i validacijom, tijekom ožujka 2015. Riječ je o našoj dosad najvećoj investiciji, koja u velikoj mjeri određuje budućnost tvrtke. Pharma Valley ima dva ključna cilja - osigurati uvjete i kapacitete u proizvodnji, razvoju i skladištenju za realizaciju dugoročnog plana razvoja tvrtke te objediniti sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednom mjestu. Što se tiče zapošljavanja, s obzirom na to da smo zbog intenzivnih priprema za puštanje u rad nove tvornice u protekle dvije godine zaposlili oko 200 novih ljudi, stope novozaposlenih u budućnosti će biti usklađene s etapama realizacije projekta i potrebama koje proizlaze iz planova prodaje, posebice daljnjeg rasta izvoza.
Spominjete fokusiranje na oftalmološki i program nazalnih dekongestiva. Je li to segment poslovanja koji bilježi najveći rast?
Terapijski i tehnološki fokusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova za osjetila, a naša je vizija globalno liderstvo u području nazalnih dekongestiva. Unutar naše linije Aqua Maris danas je 15 proizvoda, držimo 8% svjetskog tržišta u segmentu „nasal salin“ i globalni smo lider u segmentu slanih otopina za higijenu nosa. S više od 100 milijuna prodanih proizvoda, Aqua Maris je jedan od najvećih hrvatskih izvoznih brendova.
Farmaceutska industrija stavljena je na vrh u strategiji zemlje. Osjeća li se potpora države?
Hrvatska ima jako dobro razvijenu farmaceutsku industriju koja je snažno izvozno orijentirana i zaslužuje da je se tretira kao stratešku industriju. Unatoč krizi, i dalje je sposobna investirati, povećavati izvoz i zapošljavati, usklađena je s normama EU, ima potrebne certifikate te može konkurirati na najzahtjevnijim tržištima. Nažalost, tržišni pokazatelji to ne potkrepljuju, domaći proizvođači lijekova kontinuirano padaju na domaćem tržištu u tržišnim udjelima, generičko propisivanje u Hrvatskoj se ne potiče, pod stalnim smo pritiskom smanjenja cijena lijekova koji su 30 posto niži od cijena u EU, produljenim rokovima plaćanja iznad 200 dana i troškovima financiranja takvog sustava. Svi su trendovi suprotni od racionalnih i nužan je snažan zaokret u odnosu na sadašnju politiku upravljanja zdravstvenim sustavom.
Primjerice, naš betablokator Lybrol košta samo četiri kune, što je samo 23% cijene u Češkoj, Italiji i Sloveniji. Ako je farmaceutski sektor od strateške važnosti za Hrvatsku, onda treba promijeniti i način razmišljanja o rješavanju problema u zdravstvu, odnosno uštede ne provoditi gotovo isključivo smanjenjem cijena generičkih lijekova, što u najvećoj mjeri pogađa hrvatske proizvođače. Bez stabilnih uvjeta poslovanja, redovitog plaćanja isporučenih lijekova, bez fiskalnih poticaja koji privlače i motiviraju investitore, bez poticajnih mjera koje su vezane uz školovanje kadrova koje ta industrija treba, nema koncentriranja sektora na dugoročni rast.
