Predstavnici hrvatske IT tvrtke InfoCumulus potpisali su u Bakuu ugovor o izvedbi CRM rješenja za upravljanje odnosima s klijentima u drugom po veličini azerbajdžanskom mobilnom operatoru, Azerfonu.
Kreativnost i nove ideje
– Posao je dobiven na međunarodnom natječaju. Vjerujem da je ovo tek početak našeg proboja na vrlo perspektivno azerbajdžansko tržište, izjavio je prigodom potpisivanja ugovora Sven Marušić, direktor tvrtke.
Događa se to pet godina nakon što je jedna druga hrvatska tvrtka, Bruketa&Žinić OM, 2009. također pobijedila na natječaju Azerfona. Posao su isprva vodili iz Zagreba, no azerski su partneri tražili da dođu u Baku. Nakon dvije godine suradnje i ozbiljnih priprema, to se i dogodilo – zagrebačka reklamna agencija otvorila je 2011. svoj ured u azerskoj prijestolnici.
– U Azerbajdžanu smo se dobro pozicionirali – zapošljavamo 13 ljudi, od toga dvoje iz Hrvatske, jedan kolega je došao iz naše podružnice u Beogradu, a ostalo su domaći suradnici. Bruketa&Žinić OM jedina je hrvatska tvrtka koja ima ured i registrirana je u Azerbajdžanu, ostale tvrtke rade po projektima, rekla nam je Helena Rosandić, koja već tri godine vodi ured u Bakuu. Prilikom otvaranja tog ureda, iz agencije je bilo najavljeno da će, osim servisiranja klijenata na dinamičnom azerbajdžanskom tržištu, “povezivati gospodarske i kulturne subjekte dviju zemalja”.
Što bi Hrvati mogli ponuditi Azerima?
– Jedino pamet jer sve drugo već je pokriveno. Primjerice, mi smo jako ponosni na svoje građevinare, no u Azerbajdžan su već došli igrači s kojima se jako teško mjeriti. Kreativnost i nove ideje jedini su način da se hrvatska tvrtka probije na tom dinamičnom tržištu, ističe naša sugovornica.
Iako su stope rasta BDP-a dvoznamenkaste i zemlja se jako brzo razvija, procedura još zna biti vrlo zahtjevna.
– U tamošnjim se bankama još izdaju čekovi, uvijek treba puno potpisa i pečata na raznim formularima, još nema internet bankarstva, napominje Helena Rosandić. Na pitanje koliko se Baku promijenio od prvog dolaska, odgovara “jako puno se gradi i već sada je vizura grada znatno drugačija nego kad sam došla”. A koliko se još vidi da je Baku bio dijelom Sovjetskog Saveza?
– Zemlja je pod velikim utjecajem EU, glavni koncesionar za naftu je British Petroleum. Sovjetsko se naslijeđe očituje u tome što je Azerbajdžan i danas svjetovna zemlja, a srednji i viši slojevi govore ruski. Taj jezik doduše više nema službeni status i uči se samo u posebnim, ruskim školama, no i dalje se tretira kao domaći. U biznisu se ruski koristi ravnopravno s engleskim i azerskim, tamo je normalno da govorite tri jezika, ističe Helena Rosandić.
U poslovnoj kulturi iznimno je važan osobni kontakt pa je moguće da ne dobijete odgovor na e-mail ako ste ga uputili osobi koju osobno ne poznajete. Preporuke su jako bitne za poslovanje, naglašava naša sugovornica.
Kaže da u Bakuu postoji malena hrvatska kolonija, između 20 i 30 ljudi, koji uglavnom rade za zapadne naftne kompanije. Možda se ta zajednica dodatno poveća. Zagrebačka informatička tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, nakon započetih pregovora prilikom izlaganja na regionalnom tehnološkom sajmu BakuTel 2013. u organizaciji HGK, sklopila je u ožujku 2014. ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za bankarsku uslužnu podršku. Nadalje, Uljanik je 2012. isporučio dva broda za Azerbaijan State Caspian Shipping Company. S obzirom na veliko zadovoljstvo azerbajdžanske strane isporučenim brodovima, Uljanik je u pregovorima za gradnju još 15 brodova u vrijednosti 150 milijuna eura. I Đuro Đaković Specijalna vozila je u pregovorima za izlazak na to tržište, kao i TDR, koji ima tvornicu u Iranu. S Azerbajdžanom su poslovali Dalekovod, Pliva, Končar, Veterina, a Ericsson NT ima otvoren ured u Bakuu. Tvrtka Mini Major radila je na projektu gradnje i opremanja vojne bolnice u Bakuu te na gradnji aerodroma. Ledo je 2012. izvozio sladoled u tu zemlju, a nadaju se nastavku suradnje. Poliklinika K-Centar je vodila konkretne razgovore o mogućnosti ulaganja na području Biograda za jedan medicinsko-rehabilitacijski centar.
Podrška Vlade
U Azerbajdžanu je u mnogim poslovima važna i podrška vlade, tako da je suradnja još življa otkako je 2012. azerbajdžanski ministar ekonomskog razvitka Shahin Mustafayev posjetio Zagreb, gdje se najviše zanimao za projekte ulaganja u energetiku i turizam. Također. hrvatski premijer Zoran Milanović krajem 2013. posjetio je Baku.
