U svijetu smo u kojem je imperativ maksimizacija profita, što u načelu uništava naš okoliš, a nezaposlenost raste, posebno u Europi, i moramo pronaći alternativna rješenja. Na prijelaznoj smo točki, to je dobar trenutak za pronalaženje novih alata: sada će zadruge i štedionice imati veliku ulogu jer će pomagati realnoj ekonomiji – istaknuo je na okruglom stolu o ulozi zadružnih banaka u organizaciji Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća (EESC) Fabio Salviato, čelnik Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA), osnivač talijanske Bance Popolare Etice.
Pojedinac u središtu
FEBEA, čiji je član i hrvatska Ebanka u osnivanju, raspolaže imovinom većom od 30 mlrd. eura i surađuje s europskim fondovima kako bi povećali sredstva namijenjena poljoprivredi, obnovljivoj energiji, odgovornom turizmu, mikrokreditiranju, gdje je i najviše djelatnosti koje se svrstavaju u socijalno poduzetništvo.
– U ovom trenutku bankarski sustav ne podupire nove mlade tvrtke, tu FEBEA vidi svoju ulogu. Nadam se da ćemo u sljedećih pola godine čuti da se u Hrvatskoj, Portugalu i Austriji otvaraju etične banke, da ova ideja zaživjela – kaže Salviato. Carlos Trias Pinto, predsjednik sekcije potrošača u EESC-u, napominje da je u štednim zadrugama pojedinac u središtu pozornosti i tako gospodarstvo može biti održivo.
– Mit je da je bankarski sustav učinkovit ako je koncentriran, učinkovitiji je ako financira različite dijelove sustava – ističe Pinto i dodaje da se pokazalo kako su štedionice, kreditne zadruge i etične banke u krizi održive.
Natječaji kreću
Da bi hrvatski projekti mogli iskoristiti inicijativu EuSEF-a (Europski fond socijalnog poduzetništva), koji nudi udvostručavanje iznosa, prikupi li se najmanje 7,5 mil. eura za društvene projekte na nacionalnoj razini, smatra Goran Jeras, osnivač ebanke, čija bi dokumentacija za predavanje zahtjeva za licenciju trebala biti gotovo do kraja rujna.
– Trenutačno smo u razgovorima s institucijama u Hrvatskoj koje imaju već rezervirana sredstva za takve svrhe, nudimo im kanal različit od klasičnih banaka. Posrijedi je konzorcij šest ministarstava koja bi, budu li dovoljno operativna, natječaje mogla raspisati i do kraja godine. Predviđeno je oko milijun kuna po projektu, ali i niži iznosi za manje projekte – otkriva Jeras te napominje da puno poduzetnika u Hrvatskoj već radi po kriterijima društvenog poduzetništva a da toga nisu svjesni: mali tradicionalni obrti, poduzeća u vlasništvu zaposlenika, oni koji viškom novca financiraju kulturne djelatnosti, sportske klubove...
Ebanka neće imati poslovnice, radit će na terenu, u poslovnim prostorima zadrugara, vlasnika banke: OPG-ova, startupova, obrtnika...
Od novih projekata nemaju namjeru tražiti sudjelovanje sa 30 do 40% vlastitih sredstava, tvrde da će biti dovoljna dobra ideja koja nosi ekonomske benefite za zajednicu. Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koje je izradilo strategiju razvoja društvenog poduzetništva, potvrdila je da bi već u studenom mogao biti otvoren natječaj za nepovratnih 30 mil. kn za društvene poduzetnike.
>> Klasične banke sve više zanima solidarnost
>> Bit ćemo prava razvojna banka: dijelit ćemo kredite uz kamatu od najviše 4 posto
Sada u Hrvatskoj da bi dobio u banci kredit 30 tisuca kuna za obrt ili firmu ako radis manje od dvije godine treba ti potvrda da ti rodbina do 7 koljena nije nikad ostala nikom duzna i da svi skupa imate imovine bar 1 milion eura i da ti se svi do 4 koljena potpisu na mjenicu..i to sve sredis onda ti oni nakon pola godine uduplaju ratu..