Skoro dvije milijarde kuna bruto dobiti zaradile su banke u Hrvatskoj u ovih pola godine najgore krize globalno i kod nas, otkad je statistike. Njihovi će dioničari, istina, objaviti kako im se dobit gotovo prepolovila; između 3,80 milijardi koliko su, prema podacima HNB-a, zabilježile u prvom polugodištu 2019. i ovogodišnjih 1,98 milijardi pad je od 47,8 posto.
No, to je još uvijek debeli plus, posebno imajući u vidu činjenicu da već mjesecima traju moratoriji na otplatu kredita građana i poduzeća kojima su se zbog krize smanjili ili izostali prihodi, a do kraja prošle godine uredno su podmirivali obveze. U minusu su samo četiri od 20 banaka, uglavnom one koje probleme imaju otprije. Kamatne prihode koji su u proteklom razdoblju pali banke su izdašno nadoknađivale naknadama; iako su privremeno bile ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka, mnoge su poskupile izdatke za vođenje računa i brojne transakcije.
HPB najmanje pao
Najveću dobit ima najveća banka: Zaba je u prvih šest mjeseci zaradila 775,9 milijuna kuna, 42 posto manje nego lani kad je imala bruto dobit 1,34 milijarde kuna.
PBZ-u je dobit pala 43,6 posto, s prošlogodišnjih 850,92 milijuna kuna na 479,8 milijuna, a OTP-u je niža samo 18,8 posto: sa 417,82 milijuna kuna u 2019. smanjila se na 339,3 milijuna kuna. Tek 10,6 posto lošiji rezultat bilježi HPB koji je, u odnosu na lanjska 153 milijuna kuna ove godine zaradio 136,8 milijuna kuna te prestigao Erste banku koja je sa 118,1 milijun kuna peta; njezina je dobit lani iznosila 403,22 milijuna kuna. Addiko banka pala je sa 157,84 na 58,91 milijun kuna, RBA sa 304,16 na 23,66 milijuna.
U minusu od 19,9 milijuna kuna je Imex banka koja je lani imala 2,79 milijuna kuna dobiti, J&T ima minus 6,1 milijun kuna, a lani mu je bio 2,43, dok je Sberbank potonuo s lanjskih 82,46 milijuna kuna dobiti na 5,7 milijuna minusa. U crvenom je još i Samoborska banka sa 1,01 milijun kuna gubitka, dok je lani imala 588 tisuća kuna polugodišnje dobiti.
Od tri stambene štedionice u plusu su dvije; PBZ-ova 5,78 milijuna kuna i Wüstenrot 10,20 milijuna kuna, dok 3,93 milijuna kuna minusa ima Raiffeisen stambena štedionica.
Rastu loši krediti
Ukupna je imovina banaka u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 4,35 posto, sa 411,9 milijardi na 444,3 milijarde kuna. Plasmani su na godišnjoj razini rasli 3,9 posto, a ponešto se počeo „kvariti“ portfelj; udio loših kredita, nakon devet kvartala smanjenja, porastao je u posljednjem kvartalu za 0,11 postotnih bodova, na 5,5 posto, no na godišnjoj razini još uvijek padaju, za 1,75 postotnih bodova. Kod stanovništva je rast loših kredita nešto veći: iznosi 6,47 posto, što je 0,72 postotna boda više na tromjesečnoj razini, a ušli su i u zonu rasta na godišnjoj razini – za 0,01 postotni bod. Banke se i dalje rješavaju loših kredita; u prvom su kvartalu agencijama za naplatu potraživanja prodale 311,3 milijuna kuna kredita, u drugom 60,8 milijuna.
Sve u svemu, situacija je više nego prihvatljiva za financijske institucije, a s obzirom da se hvale visokom kapitaliziranošću, dobro su pripremljene na udar koji dolazi prekidom moratorija na ovršne postupke koji se vremenski poklapa s istekom moratorija na otplatu kredita. Građani će se, bez pomoći države, teško na to pripremiti – većina zaliha nema; više od 40 posto ukupne štednje u bankama ipak drži svega 1,7 posto povlaštenih, a više od 90 posto štednje tek 20 posto građana.
