PROMO

Bez novca EU nema značajnijeg razvoja niti novih radnih mjesta

Regionalni dani EU fondova održani su u Križevcima
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
1/6
14.11.2018.
u 10:51

Specifičnost je Križevaca što u europskim projektima participira i znatan broj nevladinih udruga, a udruge se često spominju kao važan partner gradskih vlasti.

Još jedni Regionalni dani EU fondova održani su u Križevcima, gradu koji se pokazao iznimno uspješnim u privlačenju sredstava iz EU.

Prvo su u petak održane besplatne edukacije za brojnu zainteresiranu publiku, te u subotu Sajam EU fondova, a obje su prilike iskorištene da se sve zainteresirane informira o mogućnostima EU fondova te predstave poduzetnici iz križevačkog kraja koji su realizirali svoje ideje i razvili projekte zahvaljujući potpori fondova Europske unije.

Na zanimljivoj panel diskusiji pod nazivom Razvoj Križevaca kroz fondove EU, održanoj u dvorani Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, a koji je također podignut uz znatnu pomoć sredstava EU, sudjelovali su lokalni poduzetnici s iskustvom korištenja europskih fondova: Franjo Babić, , predsjednik uprave Tvornice pogrebne opreme d.o.o., Nadica Zemun, vlasnica obrta Korner, te predsjednik LAG-a Prigorje, Matija Mikulčić i Ivan Biškup, križevački pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije, EU fondove i javnu nabavu.

Turistički informativni centar
Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Poduzetnica Nadica Zemun opisala je kako je nekoć uvozila frizersku opremu, a onda se odlučila proizvoditi, između ostalog i zato da zadrži svoju djecu u Hrvatskoj. „Kad sam čula za priliku financiranja iz EU fondova, nisam se dvoumila i sada radim frizerske ogrtače, radne kute za frizerke i kozmetičarke. Idem na kvalitetu i kreativnost, a adrenalin me tjera da idem dalje jer vidim da su kupci jako zadovoljni. Pogriješila sam jedino u tome jer sam u neke stvari ulagala vlastiti novac, a mogla sam i to dobiti iz EU fondova. Jedva čekam novi natječaj!“, rekla je Nadica Zemun.

Franjo Babić opisao je svoje iskustvo iz LAG Prigorje, koji je 2015. počeo dobivati novac iz europskih fondova ruralnog razvoja. „Ove smo godine raspisali natječaj za male poljoprivredne proizvođače i iznenadili se velikim odazivom, jer interes je bio dvostruko veći nego što je bilo novca. Radimo na stvaranju kratkog opskrbnog lanca i ta je inicijativa pred formaliziranjem. Želimo da lokalni proizvodi budu što dostupniji potrošačima, jer kupac poznaje te proizvođače i onda zna što jede, a proizvođač dobiva dobru cijenu za svoje proizvode. Na jednom mjestu će se nuditi šira paleta lokalnih proizvoda. Izrađena je studija kakav oblik lanaca je adekvatan za naše područje“, rekao je Babić. LAG Prigorje sada sprema natječaj za mlade, računa se na programe ruralnog razvoja, socijalne fondove i fondove prekogranične suradnje, čime se šire izvori financiranja.

Matija Mikulčić (Tvornica pogrebne opreme) rekao je kako je ta tvrtka u četiri godine povukla dva milijuna kuna državnih poticaja i od europskih fondova, a sve je uloženo u proizvodnju. „Ta kapitalna ulaganja su nam znatno pomagala, pokriju nam od 40 do 90 posto projekta, znatno smo povećali prihode i broj zaposlenih. Procedura nije komplicirana, a i pročelnik Biškup nam je puno pomogao. Najbitnije je sva pravila točno čitati, neki projekti su nam bili odbijeni zbog benignih razloga“, upozorio je Mikulčić.

Paneli prve solarne elektrane u vlasništvu građana na krovu Razvojnog centra
Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Uslijedila su stručna predavanja pod nazivom EU fondovi kao mogućnost financiranja, a održana je i interaktivna radionica Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova za male i srednje poduzetnike, koju je vodio Antonio Surjan Žanko. „Redovito pratite aktualne i najavljene natječaje. Razmislite koliko bi vaša tvrtka mogla napredovati s dobivanjem bespovratnih sredstava. Bitna je financijska održivost projekata, koju morate dokazati. Ako prođete, koliko tražite toliko ćete i dobiti, za razliku od nacionalnih fondova gdje ponekad dobijete samo dio traženog novca. Osim toga, kod fondova EU sve je transparentno. Nemojte odustajati, jer Europski socijalni fond daje i po 100 posto novca za neke projekte. Sad je zlatno doba europskih fondova u Hrvatskoj, neće vam nikada biti toliko novaca na raspolaganju, iskoristite to!“, poručio je predavač.

Okupljenima se obratio i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. „Obilazimo Hrvatsku i sve njene županije kako bi građanima prezentirali brojne prilike koje europski fondovi nude. Ti fondovi u velikom postotku sudjeluju u javnim investicijama u RH i bez njih nema značajnijeg razvoja i rasta niti otvaranja novih radnih mjesta. Želimo ohrabriti sve one koji razmišlljaju o EU projektima“, napomenuo je Žunac.

Nova prilika za predstavljanje poduzetnika koji su uspjeli zahvaljujući fondovima EU bila je u subotu, na sajmu EU fondova.

„Nama je iznimno drago što smo domaćini ove informativno-edukativne manifestacije, a naš grad, s izvornim proračunom od 65 milijuna kuna, u zadnjih desetak godina povukao čak 90 milijuna kuna! Uz to, određenu su svotu povukli i još neki proračunski korisnici kroz svoje projekte i preko svog računa, pa nije vidljivo u gradskom proračunu. To nam je dalo značajnu priliku za razvoj grada, a sada želimo uključiti što više naših poduzetnika i obrtnika jer se pokazalo da su fondovi EU jako dobra prilika za rast i razvoj“, rekao nam je gradonačelnik Križevaca Mario Rajn u subotu, prilikom otvaranja sajma EU fondova, održanog u sklopu križevačkog obrtničkog sajma.

Razvojni centar i tehnološki park u Križevcima prostire se na ukupno 8490 kvadratnih metara
Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Namjera je gradskih vlasti da oni koji su već dobili novac iz EU podijele ta iskustva i motiviraju one koji su, kako kaže Rajn, „dosad zazirali, strahovali ili mislili da je jako teško doći do tog novca. Naša je namjera uključenje što većeg broja građana u participaciju, a ovakve su manifestacije dobra prilika za direktno informiranje. Bitno je da se zainteresiranima stalno prenose iskustava, primjerice objasniti što je dobro istaknuti u nekom projektnom prijedlogu“.

Specifičnost je Križevaca što u europskim projektima participira i znatan broj nevladinih udruga, a udruge se često spominju kao važan partner gradskih vlasti. „To nije toliko neobično jer smo i moj zamjenik i ja došli iz lokalnih udruga Point i Kvark, kroz koje smo se u zadnjih 10-ak godina afirmirali u društvenom životu našeg grada. Zato imamo dragocjeno iskustvo iz nevladinog sektora, a kako poznajemo mehanizam financiranja udruga sada možemo puno finije filtrirati projekte, što ima itekakvog učinka, jer onda takvi projekti bez problema prolaze na natječajima za EU fondove. Godine koje dolaze nude niz prilika za poduzetnike, ali i za nevladine organizacije. Ponosimo se našom kulturom tradicijom, pivom i čokoladom Hedona, koju proizvodi Udruga invalida Križevci. Želimo da se i nevladine udruge aktiviraju, povuku sredstva i zaposle ljude“, poručio je Rajn, kojem koristi i što, uz staž u udrugama, ima i profesionalno iskustvo u gospodarstvu.

Otvorenju sajma nazočio je i Darko Koren, župan koprivničko-križevački. „Željeli smo u sklopu sajma ukazati na činjenicu koliko je važno korištenje EU fondova. Prijenos informacija o fondovima je izuzetno bitan“, podsjetio je župan.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije