Binod Chaudhary, vlasnik i menadžer multinacionalne kompanije CG Corp Global, nepalski milijarder koji je 2013. zasjeo i na Forbesovu listu najbogatijih, sutra će u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) na Zagrebačkom velesajmu govoriti o građenju poslovnog carstva i putu koji je, više od poslovnog uspjeha, obilježila društvena odgovornost – golem je dio svog bogatstva uložio u obnovu Nepala nakon razornog potresa koji je pogodio zemlju. Ekskluzivno za Večernji list govori i o interesu za ulaganja u regiju i Hrvatsku, onome što ga motivira i težnjama koje još nije ostvario.
Najavljujući intervju s vama hrvatskoj javnosti, najlogičniji je uvod da ste poduzetnik, vlasnik kompanije koja se sastoji od 122 tvrtke, milijarder s Forbesove liste i na kraju – motivacijski govornik. Kako biste vi sebe predstavili, po čemu želite biti zapamćeni?
Želim biti zapamćen kao sanjar i čovjek koji riskira.
Otvorili ste tvornicu rezanaca u Srbiji, zainteresirani ste i za ulaganja u Hrvatsku. Koji vas sektori zanimaju? I što vi nama možete dati, osim novca? Koju vrstu know-howa?
Nakon završetka inicijalnog ulaganja u Srbiji, počeli smo istraživati potencijalnu daljnju ekspanziju investicijama u prehrambeni i ugostiteljski sektor. S obzirom na naše iskustvo s robom široke potrošnje, bili bismo zainteresirani za upotpunjavanje sadašnje tvornice Wai Wai dodatnim ulaganjima u ovaj sektor. Također, tražimo pravu priliku u ugostiteljstvu, gdje možemo donijeti svoja znanja o razvoju i vođenju hotela i odmarališta. Posebno tražimo priliku za razvoj i upravljanje holističkim wellness-centrom koji bi bio sličan našem resortu “The Farm at San Benito” na Filipinima. Cilj nam je utemeljiti centar za cjelovito blagostanje i iscjeljivanje prirodnim metodama unutar Europe.
Predstavljaju vas kao filantropa. Pa zanimaju li vas, osim klasičnog biznisa, održivije verzije ulaganja: u obnovljivu energiju, društveno poduzetništvo...?
Zaklada Chaudhary, korporativno krilo društvene odgovornosti u grupaciji CG Corp Global, ima inicijativu pod nazivom Nepal Social Business, gdje se bavimo raznim pitanjima s kojima se Nepal suočava, razvijajući društvena poduzeća. Kroz procese obuke i inkubacije cilj nam je svakom poduzetniku usaditi radnu etiku, vrijednosti i težnje za gospodarskim rastom. Zatim pratimo svaku tvrtku kroz matricu društvenog utjecaja kako bismo osigurali da djeluje na društveno učinkovitiji i etičan način. Neki od tih poslova uključuju tvornicu nutritivno ojačanih kolačića koji pomažu u rješavanju pothranjenosti, proizvodnju torbi za višekratnu upotrebu, ekološki održivih te set od sedam eko-smještajnih jedinica kroz cijelo područje Dolpo treka u Nepalu. Kao rezultat naših napora, obučeno je više od 100 poduzetnika, a 33 projekta prošla su kroz inkubator. Od toga, financirano ih je sedam, od kojih pet na srednjem zapadu i dvije u daleko-zapadnim regijama, koje su među najsiromašnijima i najudaljenijima u Nepalu. CG Corp Global također gradi hidroelektranu i ima viziju tvrtke kao ključnog igrača u pružanju pouzdane i obnovljive energije.
Kakva su vam poslovna iskustva u Srbiji? Jeste li prisutni i u drugim zemljama u regiji? Koje su vam okolnosti najprivlačnije za ulaganje ovdje, ima li nešto što vas odbija?
Ne samo da smo toplu dobrodošlicu dobili od srbijanske vlade od početka ovog projekta nego i od operativne jedinice koja je bila zadužena za gradnju tvornice tjestenine. Odabir Srbije kao prve investicijske destinacije u Europi bila je strateška odluka koja se temelji na poslovnom okruženju zemlje, troškovima i logistici te blizini velikog tržišta Europske unije. Tržište instant-rezanaca u regiji samo raste, a prisutni smo, osim u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Bugarskoj. Ostale zemlje na ovom području trenutačno su u naprednoj fazi razvoja projekata.
Kad imate 122 tvrtke, možete li uopće zapamtiti čime se sve bave, njihova imena? I kako ulažete ili reinvestirate sav taj zarađeni novac?
Svoje biznise tretiram kao svoju djecu; oni su moje bebe. S obzirom na to da je moj otac igrao važnu ulogu u pokretanju posla, to je bilo 45-godišnje putovanje u koje su sada uključeni moji sinovi. Iako sam na čelu tvrtke, zauzeo sam stražnje sjedište i delegirao zaduženja za razne odjele svojim sinovima, Rahulu, Nirvanu i Varunu. I oni pomažu u vođenju biznisa, sklapanju novih poslova i odlukama o investiranju ili reinvestiranju.
Kažu da one koji basnoslovno zarađuju više ne pokreće novac, nego moć. Što vas pokreće? Padne li vam na um nekome povjeriti upravljanje, a vi otići u neku oazu i opušteno uživati ostatak života? Ili možda pokušavate mijenjati svijet – imate za to ponešto resursa...?
Pokreće me moja obitelj, pogotovo sinovi, koji već danas igraju tako važnu ulogu u vođenju posla – počinjem lagano odstupati iz svakodnevnog upravljanja. Iako kažu da većina obiteljskih poduzeća traje tri generacije – to je uobičajeno, vidim da se to stalno događa i svjestan sam toga, no moji su sinovi jednako strastveni i predani ovom poslu kao i ja. Ipak, morali su sami preskočiti letvicu i naučiti kako biti vođe.
Koje su vam najveće prijetnje i rizici u poslovanju? U kojem bi smjeru trebao ići razvoj?
U južnoj i istočnoj Aziji i na Pacifiku vrlo je malo promjena u najvećim ekonomskim rizicima, uključujući visoke stope nezaposlenosti i šokove vezena uz cijene energije. Posljednjih nekoliko godina ništa se nije promijenilo – na te rizike utječe i usporavanje gospodarskog rasta i neizvjesna perspektiva međunarodne trgovine. Također rastu prijetnje od cyber napada od 2017. godine. Iako su cyber napadi povijesno jedan od najvećih rizika u tim regijama, nedavni niz visokoprofilnih napada potaknuo je mnoge rukovoditelje da posvete veću pozornost potencijalnoj šteti koju bi mogli uzrokovati. Da bi se prevladale te prijetnje, mislim da tvrtke moraju ulagati u poboljšanje vještina trenutačne radne snage, istodobno uvodeći kreativna rješenja. Tvrtke također trebaju uzeti vremena kako bi adekvatno procijenile rizike i postavile strategije za smanjenje tog potencijala i ublažavanja njihovih šteta nakon što se dogode.
Suvlasnik ste najveće privatne banke u Nepalu. Kakva vam je poslovna politika u bankarstvu; kako donosite odluke o tome koga kreditirati, a koga ne želite financirati?
Mi zapravo ne držimo najveći udio u Nabil banci. Kao dioničari, ne miješamo se u poslovanje banke; sve odluke reguliraju upravni odbori u skladu s pravilima, propisima i smjernicama Centralne banke Nepala.
Puno ste uložili u obrazovanje žena. No, koliko ste im, recimo, upravljačkih funkcija povjerili u svojim kompanijama?
CG Corp Global vrednuje edukaciju i osnaživanje žena i imamo 19 žena na rukovodećim položajima, uključujući šeficu naše obrazovne vertikale i upraviteljicu zaklade.
Motivacijski ste govornik. Je li i to dio biznisa ili imate intrinzičnu motivaciju za to? Uskoro ćete svoju autobiografiju “Making it Big” izdati i u Hrvatskoj. Esencijalno, o čemu je riječ u njoj?
Razlika između poslovnog čovjeka i poduzetnika je u tome što poslovni čovjek slijedi, dok poduzetnik stvara i vodi. Uvijek sam osjećao da što god radite, morate težiti da učinite nešto veliko. Čvrsto vjerujem u “transformaciju” koja mi je uvijek davala najdublju moguću razinu zadovoljstva. Isto tako, povjerenje i povjerenje moga oca bili su ključna motivacija za uspjeh. “Making it Big” je knjiga o mom putu da postanem prvi i jedini milijarder u Nepalu. Počinje migracijom mog djeda iz Indije u Nepal i nastavlja se otvorenim i iskrenim prikazom uspona i padova mog života: odlukom da raskinem zaruke sa ženom koju sam trebao oženiti, gubitkom kćeri, zaglavljivanjem u građanskom ratu, pronalaskom svog gurua i početkom stvaranja Wai Waija. Također nudim spoznaje o svojim poslovnim mantrama koje su “must read” za svakoga tko želi postati poduzetnik.
Svatko ima neostvarenih želja. Koje su vaše?
Moja je trenutačna želja biti ključni igrač u transformaciji Nepala iz nerazvijene zemlje u zemlju u razvoju, gdje svaki građanin ima pristup kvalitetnom obrazovanju, dobrom zdravlju i održivom ekosustavu kako bi mogli težiti da žive siguran, zdrav i produktivan život.
u merici 3 parazita - Bezos, Gates i Buffet - imaju vise bogatstva no 165 milijuna Amerikanaca. 47 judi sa Forbsobe lazne liste najbogatijijeh ima vise bogatstva no 4 milijarde judi. to vam je kapitalizam - izrabljivacka, lopovska, parazitska ideologija akumuliranja bogatsva i pustosenja i iskoristavanja kako judi tako i prirodnijeh resursa. kapitalisticki paraziti su ovaj svit doveli do propasti, kako kulturne i duhovne tako i prirodne svojijem pustosenjem prirode i akumuliranjem tako opustosenog bogatstva.