Slovenija se također pridružila grupi zemalja koje su kreditne agencije kaznile smanjivanjem rejtinga. Umjesto trećeg najviše Aa2 stupnja, Moody's je spustio Sloveniju za jedan stupanj, na Aa3, "zbog poteškoća u poduzetničkom i financijskom sektoru te zbog nesigurnosti u sposobnost vlade da ukroti rastući dug".
Još jedan pad
Iz agencije su poručili kako bi ocjenu mogli sniziti i dodatno jer se od Slovenije očekuje da dokapitalizira Novu Ljubljansku banku, koja se našla među 16 europskih banaka koje nisu prošle na ljetošnjem stresnom testu. Nije lako danas doći do kapitala, analitičar Deutsche banke kaže da će do kraja godine europske banke trebati oko 250 milijardi dolara dodatnog kapitala i zaduženja, a njegova je procjena da neće uspjeti prikupiti ni 50 milijardi dolara. To automatski znači da će se kriza bankarskog sektora dodatno produbljivati te da će razdoblje nesigurnosti u eurozoni potrajati mjesecima.
Prva posljedica pada rejtinga bit će rast cijene slovenskog zaduživanja, a raspletu krize nije pridonio ni pad slovenske vlade. Kriza u eurozoni nije prošla bez posljedica ni za Hrvatsku jer je petogodišnji CDS spread (credit default swap) za Hrvatsku, koji se koristi kao mjera rizičnosti neke zemlje, naglo skočio na 449 baznih bodova! Prije godinu dana CDS je iznosio samo 251 bod. Usporedbe radi, CDS za Finsku tijekom rujna iznosio je 67, Austriju 127, Italiju 409, Španjolsku 393, Irsku 798, a Portugal 793. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, objašnjava da je tijekom ljeta porasla premija rizika za sve zemlje u okruženju, što je dominantno bila posljedica rasta pesimizma na globalnoj razini.
– Tako su otprilike razine CDS-ova za zemlje u regiji u odnosu na kraj lipnja povećane uglavnom više od 50%, dok je kod Slovenije taj rast bio najizraženiji u relativnim iznosima. Smanjenje kreditnog rejtinga Slovenije predstavlja nastavak problema za zemlje eurozone, ali i dalje visoku zabrinutost tržišta zbog daljnje eskalacije dužničke krize u eurozoni – kaže Šantić. S obzirom na to da Hrvatska nije u eurozoni, ovo smanjenje rejtinga neće imati izravnih posljedica na naše gospodarstvo, no ono znači još teži, a samim time i skuplji, pristup međunarodnim tržištima kapitala. Sva je sreća za hrvatski proračun da iduće dvije godine Vladi ne stižu na naplatu znatnije obveze iz inozemnih eurskih ili dolarskih zaduženja, već obveznice koje su plasirane na domaćem tržištu.
Hrvatska je tijekom krize profitirala od stabilnog bankovnog sustava i stabilne valute te nisu zabilježeni pritisci na smanjenje rejtinga kao u drugim usporedivim zemljama. No, zbog određene dinamike rasta javnog duga i sporog gospodarskog oporavka, strani investitori sumnjičavo gledaju na stanje u Hrvatskoj, zbog čega se povećava i rizik mjeren CDS-om, kaže Šantić.
Padaju burze
Ovaj tjedan nastavio se pad stranih, pa i Zagrebačke burze, a cijene dionica ponovno se vraćaju na rekordno niske razine. U tome posebno prednjače banke, koje su od početka godine izgubile trećinu tržišne vrijednosti. Neke banke u Italiji i Francuskoj izgubile su i više.
Ocito se blize izbori,jer se Srbija spominje u svakom clanku. Stari recept za pridobivanje glasova HDZ-U