Cijene prirodnog plina u Europi već su pale na najnižu razinu zabilježenu u posljednjih deset godina, a analitičari Bloomberga najavljuju da to nije kraj već da će to gorivo na koje se grije polovica Hrvatske dodatno pojeftiniti.
Dobra je to vijest uoči ogrjevne sezone, ali pitanje je koliko će kretanja na europskim tržištima utjecati na cijene za kućanstva. Naime ona je već definirana za nadolazeću ogrjevnu sezonu i kretat će se oko 32 lipe po kilovat satu u Zagrebu, ali mogle bi srušiti račune za sezonu 2020/2021. godina. Cijena ruskog plina na Baumgartenu prepolovila u odnosu na isti period prošle godine, pa bi se to trebalo odraziti i na račune za plin. Tako se plinom zadnjeg dana kolovoza 2018. trgovalo po cijeni od 26,1 eura po Megavat-satu (MWh), a u ponedjeljak je cijena pala na 11 eura po MWh.
Najavljuje se novi pad cijene
U Goldman Sachsu su najavili da će pritisak na pad cijene plina trajati sve do zime i da se na to moraju pripremiti svi proizvođači te također sugeriraju pad proizvodnje. Niska cijena plina natjerala je kupce da požure s nabavkom plina pa su spremnici plina su već sada gotovo puni iako je uobičajeno da se ta razina popunjenosti kapaciteta skladišta postigne tek sredinom listopada. Plin stiže i s tankera i iz plinovoda i to iz različitih izvora jer je ponuda velika.
– Do rujna će se popuniti sva skladišta plina u sjevernoj Europi pa ne možemo garantirati da cijene neće pasti na još nižu razinu uoči sezone grijanja – poruka je jednog od iskusnijih analitičara. Proizvodnja je manja s obzirom na to da je dio plinskih polja i postrojenja na remontu i redovitom održavanju, ali i dalje taj pad proizvodnje nije dovoljan da se cijena poveća.
Među stručnjacima vlada mišljenje da se u plinskom svijetu neće dogoditi dogovor o snižavanju proizvodnje, napravljen krajem 2016. među najvećim proizvođačima nafte već upravo obrnuto, analitičari vjeruju da će Rusija pojačati proizvodnju kako bi u ovom, za nju pogodnom trenutku, povećala tržišne udjele na svjetskoj razini. S obzirom na to da je ponuda premašila potražnju, cijena očekivano pada. Zanimljivo je da su naše susjede Austrija i Italija već krajem kolovoza imale popunjenost skladišnih kapaciteta na razini od 94 posto, što se ranije nije događalo.
Važni prihodi, a ne cijena
Jedini način na koji bi se moglo donekle povećati cijenu u ovom trenutku je zadržati dobavu plina iz Norveške i Rusije te ograničiti pristup ukapljenom plinu, ali to je teško izvedivo na otvorenom tržištu.
Unatoč očekivanjima svjetskih analitičara da će Rusija pokušati povećati tržišne udjele ‘guranjem’ svog plina na tržište bez obzira na niske cijene, ruski plinski i naftni gigant Gazprom prošlog je tjedna najavio smanjenje izvoza u Europu na 192 milijarde prostornih metara plina u ovoj godini, a to je za oko četiri posto manji izvoz od onog zabilježenog lani kada je postignuta rekordna prodaja Europi.
– Kad god nam se ukaže prilika za veću prodaju mi je realiziramo. Ne zamaramo se mi udjelima na tržištu već je osvajanje tržišta posljedica naše poslovne politike – pojasnio je Mihael Malgin, zamjenik šefa za izvoz u Gazpromu ne otkrivajući pritom hoće li njegova kompanija poslušati sugestije analitičara i povući veći dio plina s tržišta, obzirom da su analize pokazale da bi se u ovom trenutku trebala dogoditi jača kontrakcija ponude da bi se cijene digle.
Međutim, s druge strane tržišni znalci ističu da se velike kompanije u plinskom biznisu vode politikom povećanja prihoda te da ih ne brine cijena plina pa zaključuju da bi se cijena trebala spustiti znatno ispod sadašnjih 11 eura po MWh kako bi se donijela odluka o smanjenju proizvodnje na svjetskoj razini. Zasad će tržište i dalje imati dovoljnu ponudu da se održava niska cijena, što na ruku prije svega ide građanima.
Ma nema od toga ništa mi smo na famoznom mediteranskom tržištu pa dok do nas dođe povoljnija cijena plina više plina neće ni biti