Izvoznici su, kada se podvuče crta, u uvjetima korone bili ne samo žilavi, nego i živahni. Na tu scenu kročili su mnogi novi “igrači”, no u nekim sektorima, a poglavito u turizmu i naftnom biznisu, udarac je bio težak i ostavio je vidljiv trag na ljestvici 100 najvećih hrvatskih izvoznika.
Zapravo je tek sada došlo i do propitkivanja kriterija što se smatra izvoznim prihodom, a koje se postavlja proteklih godina od kada se u sam vrh te ljestvice probilo Prvo plinarsko društvo (PPD). Jer prema kriterijima Dun&Bradstreeta to su prihodi od prodaje u inozemstvu, a po njima je ovaj put na godišnjoj listi najvećih izvoznika nacionalni naftaš Ina prvi puta skliznula na drugu poziciju. Liderstvo je preuzeo upravo PPD, koji će za sebe reći da nije klasičan izvoznik.
“Iako je jako lijepo naći se na popisu najvećih izvoznika, ranijih smo godina u više navrata objašnjavali da se u našem slučaju ne radi o izvozu već o prihodu ostvarenom od trgovine u inozemstvu, na tržištu Europske unije”, ističu iz PPD-a. Podsjećaju kako Hrvatska nema dovoljno svoga plina niti za vlastite potrebe, pa ga ni PPD ne može „izvesti“ u inozemstvo. A kako je europsko tržište liberalizirano i otvoreno za sve sudionike, svaka hrvatska kompanija, kao što oni čine, može trgovati u zemljama Europske unije i pokušati zaraditi na tom velikom tržištu.
Cijene plina bildaju prihode
“Stručnjaci PPD-a raspolažu potrebnim znanjima i iskustvom, poznaju tržišta, imaju pristup plinskim burzama i financijskim instrumentima za trading i hedžiranje. Sve to omogućava nam da se uspješno natječemo s drugim sudionicima zajedničkog EU tržišta, a svoje operacije obavljamo iz ureda u Vukovaru, Zagrebu, Budimpešti, Luganu i to s mladim, domaćim stručnjacima koji su spremni učiti i prilagođavati se dinamičnim EU tržištima. Također u našim tvrtkama u inozemstvu zapošljavamo europske stručnjake. Spoj tih iskustava i znanja kojima upravljamo iz Zagreba i Vukovara do sada se pokazao jako dobrim”, poručuje Pavao Vujnovac, predsjednik uprave PPD-a.
Za rast prihoda u prošloj godini presudno je bilo što korona nije smanjila potrošnju plina, već naprotiv, velik broj potrošača koristio je plin jer su cijene na globalnom tržištu u 2020. bile na povijesno niskim razinama. “U takvim uvjetima mi smo se uspješno pozicionirali na tržištima veleopskrbe u regiji i povećali prodaju”, ističe Vujnovac.
Vujnovac
Stručnjaci PPD-a raspolažu znanjima i iskustvom, poznaju tržišta, imaju pristup plinskim burzama i financijskim instrumentima za trading i hedžiranje. Sve to omogućava nam da se uspješno natječemo s drugim sudionicima EU tržišta, a operacije obavljamo iz ureda u Vukovaru, Zagrebu, Budimpešti, Luganu i to s mladim, domaćim stručnjacima. Također, u našim tvrtkama u inozemstvu zapošljavamo europske stručnjake. Spoj tih iskustava i znanja kojima upravljamo iz Zagreba i Vukovara do sada se pokazao jako dobrim.
Ova je, pak, godina potpuno oprečna prošloj, bilježe se rekordno visoke cijene plina, što nije bilo očekivano, no kako dodaje prvi čovjek PPD-a, njegovo je poslovanje i u takvim uvjetima bez poremećaja. Prihodi u ovoj godini bit će znatno veći nego prethodne, kao posljedica izrazito visokih cijena plina na globalnom tržištu, ali i dodatnog povećanja prodaje. To upućuje i da će za Inu biti velik izazov preskočiti PPD na Dun&Bradstreet-ovoj ljestvici.
Inine izvozne rezultate posljednje dvije godine pretežito se prati kroz prizmu izvoza sirove nafte u Mađarsku, gdje se Inina prerada najvećim dijelom prebacila nakon zatvaranja njezine rafinerije u Sisku. No, kao i ostali u naftnom biznisu reći će da im je prošla godina generalno bila “izuzetno izazovna”. Za razliku od plina, potražnja za njihovim robama i uslugama u pojedinim razdobljima 2020. pala je za 30 do 50 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019., dok su, neovisno o djelomičnom oporavku tržišta nafte u drugom polugodištu, cijene nafte i plina u prosjeku u 2020. bile niže za više od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
I izvozno poslovanje u Ini je obilježeno smanjenom potražnjom, te je na godišnjoj razini pad iznosio 37 posto. U posljednjih pet godina to je najniži ostvareni izvozni rezultat te najveće hrvatske kompanije. Iako je prva polovica ove godine obilježena nešto povoljnijim okolnostima, a i potražnja je na ključnim tržištima porasla gotovo na razinu pretkriznog razdoblja, predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon s oprezom kaže kako je oporavak ekonomije i dalje neizvjestan, te da je jasno kako se situacija na tržištu još neko vrijeme neće vratiti na razinu prije korone.
“Činjenica je kako pandemija COVID-19 nije gotova i teško je predvidjeti buduća kretanja, stoga se ne možemo opustiti, osobito kada se u obzir uzmu i transformacijski procesi povezani s klimatskim promjenama. U skladu s time, u Ini kontinuirano radimo na unaprjeđenju efikasnosti poslovanja. Radimo na planovima za širenje na izvoznim tržištima, a s izgradnjom postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji, što je projekt vrijedan četiri milijarde kuna, morat ćemo pojačati svoju prisutnost na izvoznim tržištima.
Pratimo tržišne i globalne promjene te istovremeno širimo svoj lanac vrijednosti i stvaramo nove prilike. Vodimo se jasnim strateškim razvojnim smjernicama u skladu s ažuriranom integriranom dugoročnom strategijom Mol Grupe SHAPE TOMORROW 2030+ te nam je cilj poslovati na održiv način i uspješno odgovarati na izazove koje predstavljaju novi izvori energije, okolišne teme i tehnološki napredak“, ističe prvi čovjek Ine Fasimon.
Desetkovan ‘klub milijardera’
Samo je šest tvrtki lani ostvarilo prihode veće od milijardu kuna, što je značajan pad u odnosu na godinu ranije, kada je u tom top-društvu bilo čak dvostruko više jakih kompanijskih imena. Ispod te granice u korona okruženju spustile su se, i to drastično, najveće domaće hotelske kuće i nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, te velike tvrtke iz energetskog sektora i automobilske industrije.
Među hotelijerima najviše su pogođeni ostali porečki Valamar Riviera i Plava laguna, naši izvozni milijarderi čiji su se prihodi s koronom “posušili” za gotovo dvije trećine.
Osim turističkog sektora, kriza je lani žestoko pogodila i automobilsku industriju, pa je i jedan od najvećih izvoznika koji dolazi upravo iz te branše, solinski Ad Plastik također lani napustio “milijardere”. Vodstvo Ad Plastika oprezno je u procjenama hoće li to biti privremeno, jer, kako kaže predsjednik Uprave Došen, potražnja za automobilima raste u odnosu na prvi dio prošle godine, ali trebat će još neko vrijeme da dosegne pretpandemijske brojke. Prema procjenama Europskog udruženja proizvođača automobila ACEA, ovogodišnji ukupan rast prodaje automobila očekuje se na razini od 10 posto iznad lanjskoga, no još uvijek će to biti ispod pretpandemijskih rezultata.
Ove su godine dodatan “izazov” za proizvođače automobila nedostatak poluvodiča, što usporava proizvodnju. Iz iskustva Ad Plastika, bržom dinamikom oporavlja se rusko tržište, na kojemu je također prisutan, a na kojemu se ni manjak poluvodiča još ne osjeća. Došen je u svojim ocjenama oprezan, no generalno drži da je primjetan blagi, ali siguran pomak prema oporavku tržišta.
Uz Ad Plastik ni drugi veliki igrač iz te proizvodnje Boxmark Leather lani nije ponovno ušao među “milijardere” izvoznike. No, za razliku od Ad Plastika, koji je do korone imao konstantan rast, izvoz ove varaždinske tvrtke austrijskog proizvođača kožnatih presvlaka za najjače svjetske proizvođače automobila počeo je usporavati i prije pandemijske krize. Najbolje o tome govori podatak da je 2015. ta tvrtka izvezla gotovo 2,7 milijarde kuna vrijednih proizvoda, a lani gotovo tri puta manje, 935 tisuća.
Bum u Koprivnici
Krah izvoznih prihoda bilježi još jedan veliki izvoznik Crodux derivati dva, koji se uoči pandemije pojavio kao prava izvozna zvijezda, a uspeo se prvenstveno zahvaljujući proboju na tržišta BiH, te Italije i Slovenije. No, već lani iz tvrtke su jasno dali do znanja da je postići ponovno taj rezultat nemoguća misija. U međuvremenu, početkom ove godine, najavljena je i promjena vlasničke strukture, jer Crodux derivate osnivač general Ivan Čermak prodaje slovenskom Petrolu.
Sporazum je potpisan u siječnju, no iz Petrola su tada rekli da će transakcija biti zaključena po ispunjavanju svih uvjeta, među kojima je i odobrenje regulatora. Nedavno je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila preuzimanje, a prema podacima iz sudskog registra akvizicija je još uvijek je u postupku. I sam Petrol lani je na listi izvoznika, kao uostalom svi iz redova naftaša, spustio se na izvoznoj rang-ljestvici, a rezultat je s rekordnih razina prethodne dvije godine lani gotovo prepolovljen. S liste najvećih izvoznika nestala je AGS Hrvatska, tvrtka Miroslava Antunovića, sina poznatog zagrebačkog poduzetnika, vlasnika hotela i benzinskih crpki Tomislava Antunovića. AGS je prethodnih godina imala izuzetno visoke stope rasta, a više od polovice prihoda ostvarivala iz izvoza, no lani izvoza uopće nije bilo.
Došen
Potražnja za automobilima raste u odnosu na prvi dio prošle godine, ali trebat će još neko vrijeme da dosegne pretpandemijske brojke.
Jedina hrvatska kompanija koja je lani uspjela povećati izvoz iznad milijardu kuna je Podravka. Već godinama izvoz koprivničke tvrtke bilježi rast, a u uvjetima pandemije proizvodnja hrane bila je jedna od djelatnosti koja je dodatno potaknuta velikom potražnjom, što su Koprivničani dobro iskoristili. Kao proizvod za kojim je u vrijeme eksplozije epidemije vladala pomama iz Podravke su izdvajali suhi kvasac, no u izvozu dominiraju Vegeta i dodaci jelima, juhe i pekarski proizvodi. To su ujedno i glavni aduti i temelj na kojemu će se provoditi ciljevi iz nedavno donesene nove strategije razvoja Podravke čija je jedna od glavnih okosnica jačanje svojih pozicija na razvijenijim tržištima.
Sada među izvoznim tržištima, naime, uvjerljivo dominiraju susjedne zemlje nekadašnje države, no u daljnjem fokusu, uz zadržavanje tih tradicionalnih kupaca, bit će tržišta srednje i zapadne Europe. Kormilo u provođenju tih strateških izvoznih ciljeva u rukama je nekadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je početkom ove godine preuzela vođenje Podravke, nakon što je u siječnju preminuo predsjednik Uprave Marin Pucar, pod čijim je upravljanjem ostvaren sjajan izvozni rezultat.
Osim Podravke, iz sektora prehrambeno-prerađivačke industrije pojačan izvoz lani bilježi i osječko Žito. Štoviše, bilježi rekordan ukupni i izvozni rezultat, a primarno je prema riječima člana Uprave Josipa Bičvića, takav iskorak zasluga rasta izvoza brašna, tovnih svinja, uljarica i žitarica, a što se tržišta tiče, najveći porast imali su u Italiji, Austriji, Luxemburgu.
Na tom tragu odvija se i ovogodišnje poslovanje. Bičvić kaže da je potražnja za većinom proizvoda i povećana, i to ne samo za Žito d.o.o., nego i za ostale članice grupacije Žito. Promjene cijena sirovina po njegovim će riječima sigurno utjecati na porast izvoza u financijskom aspektu, no ne bi se trebao značajnije odraziti na promjenu naturalnih izvoznih rezultata.
Skok Petrokemije
Iz prehrambenog sektora još su solidan rast izvoza zabilježili Cromaris, PIK Vrbovec i PIK Vinkovci, dok je Krašova prodaja na drugim tržištima, što pomalo iznenađuje zbog potražnje, oslabila u odnosu na pretkrizno ostvarenje. Iz Kraša su nedavno otkrili da su lani uspostavili suradnju s novim distributerom Nelt grupom, koja bi trebala rezultirati većim rastom dostupnosti njihovog asortimana na tržištima susjednih zemalja Srbije, BiH i Crne Gore, ali i otvarati nova tržišta. Jedno od takvih gdje je Kraš izašao je u Albaniji.
Zahvaljujući poljoprivrednoj proizvodnji, među izvoznicima s velikim izvoznim skokom još je i Petrokemija, tradicionalno jedan od važnijih izvoznika, za koju pandemija nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, a rezultate je dodatno podigla i znatno niža cijena prirodnog plina. Jedno od imena koje je na ljestvici izvoznika u 2020. posebno “odskočilo” je tvrtka Ameropa žitni terminal iz Vranjica kod Splita. Nakon ulaska u grupaciju Ameropa iz Švicarske sve važniji igrač u trgovini hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, koje kupuje i izvozi prvenstveno na tržištu EU. Ipak, rekordan izvozni rezultat tvrtka je zabilježila 2016., nakon koje su, do korone, prihodi imali silazan trend.
Pandemija je još više nego prehrambenoj industriji polet dala farmaceutskom sektoru. Pliva, koja je standardno jedan od najvećih hrvatskih izvoznika, s gotovo 90 postotnim udjelom u prihodima, lani je dodatno podigla prihode s inozemnih tržišta. U prvom dijelu godine izražen je, kao i ostalima na europskom području, bio problem nabave sirovina i materijala iz inozemstva, s Dalekog istoka, no Pliva je to kao dio grupacije Teve lakše prebrodila i na razini godine izvozni rezultat je bolji nego u pretpandemijskoj 2019. Rast bilježi i Jadran Galenski laboratorij, dok, zanimljivo, Belupo odudara od ostalih ne ostvarivši rast ni ukupnih prihoda ni izvoza.
A na izvozničkoj listi iz farmaceutskog sektora zvijezda je zapravo bila Hospira Zagreb, tvrtka u vlasništvu američkog Pfizera, proizvođača antikovid cjepiva, najtraženije robe u proteklih godinu i pol. Hospira će, prema najavama, do kraja ove godine u pogonima u Savskom Marofu proizvoditi sirovinu za Pfizerovo cjepivo, što će biti dodatno gorivo za nastavak lanjskog eksponencijalnog rasta. Prihode, koje uglavnom ostvaruje kroz izvoz, Hospira je više nego udvostručila i s ostvarenjem od 810 milijuna kuna popela se na visoku 12. poziciju ljestvice najvećih hrvatskih izvoznika.
U sjeni je ostala informacija da je u posao s proizvodnjom cjepiva protiv virusa Covid-19 angažirana još jedna hrvatska tvrtka. Radi se o Moderninom cjepivu, a za čiju je proizvodnju u Švicarskoj u gradu Vispu, specijalizirani proizvodni pogon projektirala i izgradila samoborska Klimaoprema. Hrvatskoj visokotehnološkoj kompaniji to je nova referenca, a i ugrađena oprema njezin je proizvod.
Tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore, već surađuje s najvećim farmaceutskim tvrtkama, među kojima je i Pfizer, te Novartis, a većinu prihoda ostvaruje izvozom. Klimaoprema inovativna je kompanija i posljednjih godina investira u nove proizvode i pogone, što prate i sve jači izvozni skor iz godine u godinu.
Karlovački HS Produkt je među manjinom u izvoznom sektoru na čiju potražnju i poslovanje korona izravno nije imala utjecaja. Ona je, kao i kod ostalih gospodarstvenika, značila nužnu prilagodbu u organizaciji poslovanja i strožim epidemiološkim mjerama za kojima se posezalo, ali je za plasman i konačne rezultate važnija potražnja za njihovim proizvodima.
Za Karlovčane je SAD primarno tržište, a lani su uspjeli osjetno povećati izvoz, čak udvostručiti u odnosu na prethodnu godinu, no to još uvijek nije rekordan rezultat. Vratimo li se nekoliko godina ranije, u 2016., HS Produkt imao je svoje najbolje izvozne performanse. A rast izvoza ovaj proizvođač oružja prvenstveno temelji na svojoj filozofiji da svake godine inovira i lansira novi proizvod.
IT umjesto brodogradnje
Gleda li se ljestvicu naših ključnih izvoznika, može se zaključiti i da je zlatno doba hrvatske brodogradnje prošlo. Izvoz drugih sektora u međuvremenu napreduje, no tek sada se i na vanjskotrgovačkoj bilanci vidi što znači kada se izveze jedan takav složen i skup proizvod. Prije još samo pet godina velika brodogradilišta su bila među nekoliko najvećih izvoznika, ali su, spletom niza okolnosti, ovisno od škvera do škvera, mjesta u vrhu prepustili drugima, a onaj nekad najveći, Uljanik, nestao je sa stečajem.
Njegov nasljednik, Uljanik Brodogradnja 1856, još nije na nogama, 3. maj živi na “kisiku” kojeg osigurava država, dok Brodosplit teško dolazi do velikih skupih poslova za koje se želi specijalizirati, gradnju luksuznih kruzera, a iste takve, koristeći lokaciju i dijelom zapošljavajući 3. maj u Rijeci, pokušava razviti australski brodar Scenic sa svojom tvrtkom MKM Yachts. No, taj projekt još je u ranoj fazi i ne vidi se na izvoznim rezultatima. Potražnja za brodovima na globalnom tržištu drastično je pala i prije pandemije i još uvijek se čeka ozbiljnije znakove oporavka.
Svi priželjkuju da će ono što je za gospodarstvo značila brodogradnja sada postati IT sektor, koji doista fascinira novim imenima, uspjesima i inovacijama, na izvoznoj listi još se uvijek polagano penju. Naš prvi jednorog vodnjanski Infobip lani je imao debeli dvoznamenkasti rast izvoza (29%), te se probija prema ulasku među 50 glavnih izvoznih igrača, dok se Rimac Automobili, koji ulaze u velik poslovni i investicijski zamah i doista uživa svjetsku slavu, nisu još našli na 100 najvećih hrvatskih izvoznika.
Tvrtka koju je osnovao Mate Rimac i u partnerstvu s najvećim igračima automobilske industrije bilježi izvozni pomak, lani je ostvarila 198 milijuna kuna izvoza. No, gradnja kampusa u Svetoj Nedjelji i velike investicije uvest će ju, nema sumnje, i to vrlo skoro u to prestižno društvo gospodarstvenika.
No, među našim mladim “odlikašima” iz IT-a najveći proboj i izlazak na prvo mjesto u tom društvu lani je uspio Nanobitu, gaming tvrtki koju su osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić i lani preuzela švedska grupacija Stillfront.
Nanobit je postao najveći izvoznik, pretekavši Infobip, za kojim je lani još poprilično zaostajao po prodaji na stranim tržištima. Iz Nanobita su komentirali da je i njih same iznenadio takav rezultat, no to vide dodatnom potvrdom potencijala našeg IT sektora. Ta je poduzetnička niša posljednjih godina doista procvjetala i izbacila i pored spomenutih Infobipa, Nanobita i Rimac Automobila čitav niz mladih entuzijasta koji su iz ničega,, razvili uzbudljive biznis-priče i zasigurno će u idućim godinama neki od njih također ući na listu velikih izvoznika.
Na njoj, pak, sve više prema vrhu kroči najveći IT distributer u regiji, zagrebačka M SAN grupa, koja je lani imala snažan rast izvoznih prihoda, a u posljednje vrijeme nizom aktivnosti od korporativne obveznice i prikupljenih 200 milijuna kuna u samo dva sata do najave IPO-a i gradnje nove tvornice, daje jasne signale da ima veće ambicije. Velike prilike za naše izvoznike posebno otvara i val digitalizacije, koji je već lani u uvjetima pandemije i promjena načina poslovanja prebacivanjem na digitalne kanale, pogurao mnoge hrvatske tvrtke koje su tu potrebu itekako prepoznale i iskoristile.
Vidljiv trag na izvoznim brojkama ima primjerice Vertiv Croatia, koja je lani ostvarila 489 milijuna kuna izvoza, dvostruko više nego prethodne godine i upisala svoj rekord. Vertiv u Hrvatskoj pod ovim imenom posluje od 2017., no ima puno dulju tradiciju, postoji već dva desetljeća, a startala je kao spin-off tvrtka Ericsson Nikola Tesle Energy Systemsa, koju je akvizirao američki Emerson, a posljednjih godina posluje kao podružnica Vertiva, koja proizvodi podatkovne centre za čitav svijet, kao i infrastrukturu za energetsko napajanje.
Ove godine tvrtka je u Hrvatskoj realizirala još jednu investiciju kojom računa udvostručiti svoje kapacitete, pa je izgledno da će s prodorom na izvoznoj listi nastaviti, pogotovo što se u digitalnu eru tek zakoračilo i stvara se povećana potreba na tržištu koju će trebati zadovoljiti. Spremnost i spretnost Vertiva na globalnoj razini već je pohvaljena, u 2020. je od strane tehnološke analitičke organizacije Omdia rangiran kao jedan od vodećih dobavljača na tržištu PFM podatkovnih centara s drugim najvećim rastom svjetskog udjela na tržištu.
Digitalizacija će i u narednih sedam godina biti posebno poticana sredstvima europskih fondova, što će cijeli lanac dodatno “nahraniti” novom energijom, a i druga strateška odrednica – zelena energija i zaštita okoliša bit će u financijskom fokusu. Već sada energetski sektor koji se oslanja na poticaje za obnovljive izvore energije ulazi i na listi najvećih izvoznika, poput primjerice tvrtke Siemens Gamesa Renewable Energy. A da je izvoz otpada potentna djelatnost potvrđuje najbolje CE-ZA-R, tvrtka iz sustava CIOS-a, koja je lani uprihodila rekordan izvoz i ušla među 15 vodećih hrvatskih izvoznika.
U uvjetima korone značajniji iskorak imali su na tržištima Mađarske, Austrije, Slovenije, Italije i Njemačke i u drugom dijelu 2020. ostvarili rekordne količine tokova otpada, dominantno crnih metala. U povijesno visokim prihodima udio izvoza bio je povećan na 70 posto, a iz tvrtke najavljuju da se takav uzlet nastavlja i u ovoj godini. U prvom dijelu godine ne samo da su povećani prihodi, nego su oni ostvareni na stranim tržištima i udjel izvoza dosegnuo je čak 88 posto.
Tržišna preslagivanja
Iako sama epidemija koronavirusa još uvijek ne jenjava, izvanredno stanje koje je u prošloj godini nastalo stišalo se i sada su u tijeku tržišna preslagivanja i prebacivanja na novo vrijeme i nove izazove. Aktualna izvoznička lista i rezultati najvećih 100 u Hrvatskoj bit će doista izazovna baza s kojom će se ocjenjivati za godinu dana koliko su iskoristili turbulentno vrijeme za unutarnje reorganizacije i promjene koje su nastale među samim potrošačima, nove standarde u proizvodnji i poslovanju.
