Nakon velikog uspjeha posljednjih par godina koji nije prošao nezapaženo u svijetu, značajnih suradnji, razvoju startupova, akvizicija i investicija, možemo reći da se Hrvatska pozicionirala na IT karti svijeta sa sve više prilika, sve otvorenijim tržištem i sve većim brojem kompanija koje postaju svjetski igrači.
Ona danas ujedno predstavlja ključan generator razvoja i konkurentnosti u vrijeme brze digitalizacije i digitalne transformacije, raste petu godinu po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,3%, ima više od 33.000 zaposlenih, oko 4000 aktivnih kompanija i s ukupnim prihodom od 26,99 milijardi kuna prema podacima iz 2019.
Rast prihoda iz inozemstva 30%
Prema analizi, koje CISEx (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) na godišnjoj razini provodi za svoje tvrtke članice, njih više od 250, prošla je godina bila rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika i ostalih pokazatelja poslovanja. Ukupni prihodi njihovih članica, bez povezanih društava, premašili su 5,6 milijardi kuna dok su prihodi iz inozemstva 2,8 milijardi. Rastao je i neto izvoz, na dvije milijarde kuna, ali i prihod te izvoz po zaposleniku (341.000 kuna).
“Rast prihoda iz inozemstva je 30% u odnosu na 2019. Udio izvoza u prihodu od prodaje prvi je put veći od prihoda na domaćem tržištu i iznosi 53%. Prosječni udio izvoza u prihodu IT industrije u Hrvatskoj iznosi 38%.
Promatramo li pokazatelje svih cca 140.000 tvrtki u Hrvatskoj za koje su dostupni godišnji izvještaji, prosječan udio izvoza u poslovnim prihodima našeg gospodarstva iznosi, nažalost, skromnih 21%. CISEx-ovci su lani otvorili 920 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 8196 zaposlenika, što je godišnji rast od 13%.
Sumina
Rijetko koja industrija može ostvariti stope rasta kakve ima IT. Mislim da je svima jasno da je, uz turizam, on vrlo bitan za budućnost Hrvatske i da je pogrešno gledati njezin još relativno mali udio u ukupnom BDP-u, već potencijal kakav može imati za pet godina.
U 2020. godini CISEx-ove članice evidentirale su 722 milijuna kuna kao dugotrajnu imovinu nastalu vlastitim razvojem (42% više nego u 2019.), što predstavlja 39% ukupnih izdataka za razvoj u cijeloj RH”, navodi se u analizi koju je obradila Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering. Objavili su i popis 30 tvrtki članica koje prednjače po prihodu i izvozu na kojem se, između ostalih nalaze Nanobit, Infobip, SPAN i Rimac Automobili.
Rezultate je prokomentirao i Alan Sumina, suosnivač i CEO Nanobita koji je prvi među CISEx-ovim odlikašima. Nakon akvizicije švedskog Stillfronta Nanobitovi su prihodi s preklanjskih 197 “skočili” na više od 444 milijuna kuna prihoda, što je rast od 124,7%.
“Prošla je godina bila izazovna za mnoge, ali generalno za IT sektor jako dobra. Konkretno, sam Nanobit čini više od 14% izvoza cijelog CISEx-a. Iskreno, mene je taj podatak čak iznenadio. Možda to i najbolje govori o potencijalu IT sektora jer prije samo šest godina naš prihod je bio 1/10 prihoda iz prošle godine. Rijetko koja industrija može ostvariti takve stope organskog rasta.
Mislim da je svima jasno da je, uz turizam, IT vrlo bitna za budućnost Hrvatske i da je pogrešno gledati njegov trenutno još relativno mali udio u ukupnom BDP-u, već potencijal kakav može imati za pet godina”, rekao je Sumina na rezultate.
Spomenute CISEx-ove kompanije našle su se i na ljestvici Top 505 kompanija po prihodima za 2020. Usprkos odličnim rezultatima u sektoru, na ljestvici je i dalje, računajući i dominantne telekom operatere, manje od 30 tvrtki, a valja napomenuti da su među njima i domaći trgovci IT proizvodima te strana zastupništva.
Međutim, tvrtke su potvrdile trendove rasta i usto, za razliku od drugih industrija, znatno povećavale broj zaposlenih. No, premda IT industriju je nazivaju perjanicom hrvatskog gospodarstva, nisu je zaobišli izazovi pandemije.
Kovačević
Proizvodi, rješenja i usluge ENT Grupe te znanje, proaktivnost, inovativnost i hrabrost naših zaposlenika u najkritičnijim trenucima kroz suradnju s našim kupcima osigurali su funkcioniranje telekom mreže i internetskih konekcija kao i nesmetano funkcioniranje među ostalim i strateški važnog Centralnog nacionalnog informacijskog sustava zdravstva RH.
King ICT, inače sistem integratorska tvrtka iz M SAN Grupacije, zaključio je 2020. godinu, prema Fininim podacima, s 636 milijuna kuna, što je 16% manje nego lani kada su uprihodili 764 milijuna kuna. Na popisu top 505 našli su se i ostale velike kompanije – IBM Hrvatska koji bilježi blagi rast, Siemens d.d.
Koji prema Fininim podacima bilježi znatan pad od 45,5% – 240 milijuna kuna, što je znatna razlika u odnosu na 441 milijun kuna prije dvije godine. U drugoj polovici liste su Comtel Corp, Atos IT, mStart plus, CompING i Selectium koji uglavnom bilježe nešto blaži pad ili rast.
Vodeći na području telekom i IT infrastrukture Vertiv Croatia, smještenom na 162. mjestu, lani je zabilježio prihodi od 539 milijuna, što je trend rasta od čak 66,5% u odnosu na 2019. godinu kada su godinu zaključili s 323,6 milijuna kuna prihoda. Trend rasta od 15% bilježi APIS IT s lanjskih više od 322 milijuna kuna, rasli su i IT trgovci Sancta Domenica i E plus, a potonji je s lanjskih 945 milijuna kuna prihoda ostavio iza sebe na popisu informatičku tvrtku kćer HT-a Combis koja je 2020. godinu, kada su proslavili 30. rođendan, zaključila s gotovo 780 milijuna kuna prihoda, što je, doduše, 2,2% više nego preklani. Microline i ove godine bilježiti kontinuirani i stabilan rast – u prihodima su porasli u godinu dana s 355 milijuna na 423 milijuna kuna (trend rasta od 19%).
Poremećaj u proizvodnji čipova
M SAN Grupa je lani ponovno uprihodila više od dvije milijarde kuna i pritom zabilježila rast od 8%. Predsjednik Uprave tvrtke Miroslav Huzjak kaže kako su pandemijsko razdoblje, lockdown i masovan prelazak rezultirali velikim rastom potražnje za informatičkom opremom, osobnim računalima i opremom, te serverskim i mrežnim rješenjima.
Istodobno je zbog pandemije došlo do poremećaja u proizvodnji čipova i drugih komponenti nužnih za proizvodnju računala i opreme, te dodatnih problema u logistici, zračnom i pomorskom prijevozu.
“Zahvaljujući našim pravovremenim reakcijama i više no dobrim odnosima s velikim dobavljačima s jedne strane kao i s velikim brodarskim i prijevozničkim kompanijama s druge, uspjeli smo osigurati dovoljne količine proizvoda kojima smo zadovoljili većinu potreba naših prodajnih partnera i njihovih krajnjih potrošača. Opravdanost našeg poslovnog modela potvrđuju ostvareni poslovni rezultati. Konsolidirani prihodi M SAN grupe na kraju poslovne godinu 2020. iznosili su 2,654 milijardi kuna što u odnosu na 2019. godinu predstavlja 8% rasta i nastavak pozitivnog petogodišnjeg trenda rasta prihoda po ukupnoj godišnjoj stopi od 6%.
Rezultati prvog polugodišta 2021. godine pokazali su nastavak pozitivnog trenda rasta poslovanja sa stopom rasta prihoda prodaje od daljnjih cca 15% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tijekom ljetnih mjeseci svjedočili smo sezonalnom manjem usporavanju aktivnosti, osim u segmentima klimatizacije i hlađenja u kojima smo zabilježili značajan rast, s time da očekujemo ponovno ubrzavanje aktivnosti s krajem sezone godišnjih odmora i početkom nove školske godine”, istaknuo je Huzjak.
S obzirom na poremećaj u sustavu proizvodnje i dobave računala i potrošačke elektronike, Huzjak ističe da je jedan od glavnih fokusa M SAN Grupe na osiguranju dovoljnih količina proizvoda za potrebe našeg tržišta.
“Usporedno gledamo u budućnost i realizaciju naših planova daljnjeg razvoja poslovanja M SAN Grupe kod kojih se fokusiramo na izgradnju naših brendova MS Energyja iz domene e-mobilnosti te Vivaxa s područja potrošačke elektronike, klimatizacije i bijele tehnike, zatim na investicijama u širenje naše logističke i distributivne mreže u Hrvatskoj i državama regije te nastavak procesa digitalizacije poslovanja”, zaključio je.
Među top 505 je i online trgovina eKupi M SAN Grupe koja je lani, kada je proslavila 10. rođendan, ostvarila 369 milijuna kuna prihoda, što je gotovo 70 milijuna kuna više od lanjskih rezultata, odnosno rast od 24%.
Spanov izlazak na ZSE
Ova je godina bila posebno važna za Span, koji je lani uprihodio 418 milijuna kuna prihoda, što je 70-ak milijuna više nego 2019. (trend rasta 22,5%). Naime, nakon što su ove godine u srpnju najavili izlazak na Zagrebačku burzu, Span je objavio Javni poziv na sudjelovanje u javnoj ponudi dionica, koje su doslovce razgrabljene.
Podsjetimo, riječ je o uvrštenju prvih tehnoloških dionica za trgovanje na domaćem tržištu nakon punih 18 godina, kada su u srpnju 2003. na tadašnju javnu kotizaciju ZSE uvrštene dionice Ericssona Nikole Tesle. Izlaskom na domaće uređeno tržište kapitala Span kao jedna od vodećih hrvatskih IT kompanija želi omogućiti nastavak širenja poslovanja.
“Otkako smo najavili izlazak na Zagrebačku burzu dobivamo puno upita s različitih strana o poslovanju i planovima. Ulagačima se sviđa naša priča i ono što radimo i vjerujem da je uzbudljivo razdoblje pred nama. Dioničari, među kojima i naši zaposlenici, omogućit će nam da ubrzamo organski rast na postojećim tržištima i daljnja širenja na međunarodna tržišta. Mi dajemo garanciju da ćemo ostati sinonim za stručnost, predanost i kvalitetu u stvaranju najboljih IT rješenja za sve naše korisnike”, rekao je nedavno osnivač i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.
Za KING ICT, prošla je godina bila također izazovna s obzirom na to da su prihodi bili manji nego 2019. godinu pa su tako lani iznosili 636 milijuna kuna (-16,7%). No važno je spomenuti kako je tvrtka krajem prošle godine potpisala ugovor s NATO-ovom Agencijom za komunikacije i informacije u području kibernetičke sigurnosti, koji uključuje isporuku i implementaciju SIEM rješenja za upravljanje sigurnosnim zapisima i događajima s kompletnom, najsuvremenijom IT infrastrukturom te uslugama isporuke, implementacije, edukacije i jamstva.
U pet godina Hrvatska je postala regionalna predvodnica startup zajednice, a gruba procjena za 2020. je kako je u tu zajednicu uloženo više od 550 milijuna dolara. Lani smo, pod palicom Izabela Jelenića, Silvija Kutića i Roberta Kutića investicijom One Equity Partnersa dobili u prvi hrvatski startup ‘jednorog’ – Infobip, s planom izlaska na američku burzu najkasnije 2023. i tri akvizicije u samo sedam mjeseci – tvrtka OpenMarket, hrvatske Shift franšize i irske IT tvrtke Anam Technologies, uz nedavno pokrenuti Infobip Startup Tribe i najveću developersku konferenciju Infobip Shift na koju su u rujnu doveli govornike iz renomiranih svjetskih tech kompanija.
Usto zapošljavaju više od 2600 ljudi u 68 ureda na šest kontinenata,a osim u Hrvatskoj, glavnu tvrtku imaju i u Londonu. Uprihodili su lani više od 345 milijuna kuna, što je pokazuje trend rasta od 29,3% u odnosu na 2019. kada su prihodi iznosili 267 milijuna kuna.
Unatoč otežanim uvjetima poslovanja zbog i uslijed pandemije, u Ericsson Nikola Tesla kažu da su ostvarili više od dvije milijarde kuna prihoda, što je više od 13% u usporedbi s prošlom godinom. Kako navode, u odnosu na prvo polugodište 2020. godine svi ključni pokazatelji poslovanja bilježe rast – prihodi od prodaje viši su 5%, uz porast na svim tržišnim segmentima.
Bruto marža bilježi snažan rast na 15,2%, kao rezultat manjih troškova tranzicije i transformacije, efekta programa troškovne učinkovitosti te povoljnog poslovnog miksa. Sukladno tome je operativna dobit viša 179,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te iznosi 119,3 milijuna kuna, dok je neto dobit viša 190% te iznosi 101,4 milijuna kuna. Ostvarili su i snažan novčani tok od poslovnih aktivnosti od 141,8 milijuna kuna.
“Kontinuirano pratimo i procjenjujemo moguće rizike, uz snažan fokus na pravovremenu kvalitetnu isporuku ugovorenih poslova, očuvanje kontinuiteta poslovanja i naplatu potraživanja. Više nego ikada do sada prepoznata je strateška uloga ICT industrije za razvoj društva u cjelini te ubrzavanje reformi kroz digitalnu transformaciju, stoga s optimizmom gledamo na nove poslovne mogućnosti.
Nastavljamo ulagati u 5G i nove tehnologije, Industriju 4.0 u domeni zdravstva, zemljišnih knjiga i katastra, transporta, poljoprivrede, okoliša, pametnih gradova i sl., digitalnu transformaciju Ericsson Nikola Tesla Grupe, zadržavanje ključnih ljudi i privlačenje novih talenata te razvoj kompetencija, jer jedino kroz tehnološko vodstvo i s izvrsnim i motiviranim stručnjacima možemo kvalitetno kreirati i implementirati suvremena ICT rješenja koja ubrzavaju digitalnu transformaciju društva te doprinose gospodarskom oporavku i podizanju konkurentnosti Hrvatske.
Ponosni smo na predanost i angažman naših zaposlenika koji su unatoč otežanim uvjetima poslovanja nastavili pružati usluge/podršku našim kupcima. Proizvodi, rješenja i usluge Ericsson Nikola Tesla Grupe te znanje, proaktivnost, inovativnost i hrabrost naših zaposlenika u najkritičnijim trenucima kroz suradnju s našim kupcima osigurali su funkcioniranje telekom mreže i internetskih konekcija kao i nesmetano funkcioniranje među ostalim i strateški važnog Centralnog nacionalnog informacijskog sustava zdravstva Republike Hrvatske.
U složenim okolnostima, uz primjenu najviših standarda etičnosti, usklađenosti i transparentnosti, kvalitetno i na vrijeme realizirali smo brojne projekte u Hrvatskoj i na izvoznim tržištima te potpisali nekoliko strateških višegodišnjih ugovora. Time smo ojačali našu tržišnu poziciju i stvorili čvrst temelj za budućnost”, rekla je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Među najboljima je i tvrtka Rimac Automobili s 260 milijuna kuna prihoda i bilježe rast od 42% u odnosu na 2019. godinu kada su prihodi iznosili 183 milijuna. Ovog je ljeta, nakon predstavljanja dugoiščekivane Nevere, odjeknula vijest da mladi poduzetnik Mate Rimac u Hrvatsku dovodi kultni automobilistički brend Bugatti. Udruživanjem Rimac Automobila i Bugatti Automobilesa stvara se ‘joint venture’ Bugatti Rimac čime Rimčev startup facto prestaje biti startup i dodatno se integrira unutar kišobrana VW grupacije čiji je dio i Porsche.
Izazovno za telekome
Prošla je godina bila posebno izazovna za telekom operatere koji i unatoč tome dominiraju u segmentu prihoda i prema EBITDA. U 2020. Hrvatski Telekom ostvario je 5,8 milijardi kuna prihoda, manje nego 2019. kada su uprihodili.
Iz HT-a pojašnjavaju kako je smanjenje prihoda većinom posljedica manje realizacije prihoda od mobilnih i fiksnih telekomunikacija kao i raznih prihoda, a što je djelomično neutralizirano većim prihodima od sistemskih rješenja. Prvu polovicu ove godine zaključili su, kako navode, s 4,0% rastom prihoda što je rezultiralo povećanjem EBITDA-e nakon najmova treće tromjesečje zaredom.
“S time da je 2020. bila godina velikih postignuća za Hrvatski Telekom, koji je ostao predan pružanju podrške gospodarstvu, poduzećima i društvu. Suočeni sa situacijom s kojom se dosad nismo sreli, od ključne je važnosti bilo da ostanemo povezani – kako privatno tako i poslovno. Ukupna kapitalna ulaganja pritom su iznosila 1,6 milijardi kuna, te Hrvatski Telekom ulagao tri puta više od ostatka tržišta zajedno, čime je potvrđen liderski status, kao i pružena podrška gospodarstvu da se vrati na put rasta.
Kao najveći privatni investitor u digitalizaciju u Hrvatskoj, tijekom 2020. Hrvatski Telekom je nastavio sa značajnim ulaganjima u infrastrukturu i zabilježio rekordnu godinu u pogledu pokrivanja Hrvatske optičkom mrežom.
Potpisali smo sporazum o partnerstvu s lokalnim jedinicama za uvođenje širokopojasne mreže u ruralnim područjima te smo pokrenuli prvu komercijalnu 5G mrežu što je predstavljalo važnu prekretnica i temelj budućeg tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvoja jer će njena široka primjena omogućiti brojne inovacije te razvoj pametnih industrija, modernih gradova i društva budućnosti. Pritom se mobilna mreža Hrvatskog Telekoma pokazala i kao jedna od 10 najbržih na svijetu.
Nastavili smo sa zacrtanim planom proaktivnog pokrivanja cijele zemlje s 5G i investirali 130 milijuna kuna u RF spektar, čime ponovno dajemo snažan doprinos gospodarskom i društvenom razvoju. U međuvremenu, pokrenuli smo i prvi 5G roaming u Mađarskoj i Njemačkoj, čime smo otvorili nove mogućnosti za gospodarstvo i turizam.
Sve to rezultiralo je korisničkim iskustvom koje je na najvišoj razini u povijest HT-a.”, navode iz tvrtke. Očekivanja vezano uz kapitalna ulaganja su na razini Grupe od 1,6, milijardi kuna, a kažu da ostaju fokusirani na ulaganja u 5G i optičku
infrastrukturu.
“Uz poslovično najveća ulaganja u industriji, dodatno smo učvrstili status vodeće mreže, unaprijedili mobilnu i fiksnu mrežu, a unaprjeđenjem kvalitete usluga, nastavili smo podupirati naše korisnike, pomagati njihovu transformaciju i planove da postanu otporniji i agilniji te smo pridonijeli ostvarenju njihovih rastućih ambicija. Činjenica da radimo dobar posao jasno se odražava u najvećem zadovoljstvu korisnika i zaposlenika u povijesti Hrvatskog Telekoma i to su temelji na kojima ćemo nastaviti graditi”, rekao je Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma.
Stabilizacija na digitalizaciji
A1 Hrvatska ostvarila je prošle godine više od 3,2 milijardi kuna prihode, što je manje u odnosu na 2019. kada su njihovi prihodi iznosili 3,4 milijarde.
“Godina 2020. bila je najteža godina otkad poslujemo u Hrvatskoj. Katastrofe poput razornih potresa i pandemije nitko nije mogao predvidjeti. Sve je to utjecalo na cjelokupno gospodarstvo pa tako i na telekomunikacijsko tržište, maloprodaju i same korisnike. Uz manje posjetitelja u roamingu i povećanje rizičnih odnosno nenaplativih potraživanja zabilježen je očekivani pad dobiti.
No, kriza je uvijek dobro vrijeme za ulaganje u budućnost, u naše doba ubrzanu digitalnu transformaciju i mreže nove generacije. Sukladno tome, prilagodili smo poslovanje i odredili nove prioritete. Okrenuli smo se zajednici i korisnicima, uveli nove, jednostavnije i fleksibilne portfelje usluga, pametna rješenja i ICT servise”, pojašnjava Goran Manestar, član Uprave i glavni direktor za financije A1 Hrvatska. U prvih šest mjeseci ove godine A1 Hrvatska je, kaže, stabilizirala poslovanje zahvaljujući digitalnoj transformaciji, smanjenju tekućih troškova te brzom odgovoru i prilagodbi na potrebe korisnika uslijed pandemije.
“Oporavak gospodarstva, porast mobilnih i prihoda od roaminga te uštede, glavni su razlozi pozitivnih financijskih pokazatelja ove godine. Spremno smo dočekali aukciju radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga na 5G mreži te je pokrenut investicijski ciklus u najmoderniju tehnologiju. Teško je predvidjeti što nam donosi kraj godine i koliko će i tijekom 2022. biti direktnih utjecaja koronakrize, poput nabave infrastrukturne opreme i uređaja, poremećaja transporta i organizacije poslovanja. Treba imati plan za nastavak izvanrednih okolnosti, a nadati se kraju pandemije.
S tom strategijom uspješno prebrodili smo dosadašnje izazove. Vjerujem u ubrzani oporavak gospodarstva čemu u prilog ide porast BDP-a od 16,1 posto u drugom kvartalu ove godine. Ono što sigurno može dodatno pomoći u oporavku je digitalna transformacija gospodarstva i društva kako bi bilo još efikasnije i globalno konkurentno”, zaključuje Manestar.
Sve karte na 5G-u
Unatoč izazovima pandemije, u ovoj godini je dodjelom dozvola telekom operatorima za radiofrekvencijski spektar za pokretne mreže pete generacije (5G) regulatorna agencija HAKOM 12. kolovoza završila postupak javne dražbe za te frekvencije. To je u državni proračun donijelo gotovo 360 milijuna kuna, što je 60 milijuna više od prvih procjena.
HAKOM-ovi podaci o rezultatima nadmetanja govore da je od ukupno postignutog iznosa na javnoj dražbi, gotovo 140 milijuna odnosi se na iznos naknada za frekvencijski pojas 700 MHz na nacionalnoj razini, koju su u različitim blokovima spektra ‘uzela’ tri najveća telekoma u Hrvatskoj – Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska, u čemu je iznos HT-a najveći, gotovo 49 milijuna kuna, za Telemach 46,1 milijuna, a A1 Hrvatska 45 milijuna kuna.
