Svaka druga mlada osoba u dobi od 15 do 29 godina života se školuje, 29 posto mladih je zaposleno, a 16 posto njih je nezaposleno, pokazalo je istraživanje Ive Tomić, znanstvene suradnice s Ekonomskog instituta koja je predstavila projekt o mladima koji sufinancira Europska unija.
Među mladima koji rade, sedam od deset njih su u dobi od 25 do 29 godina, 27 posto ih je u dobi od 20 do 24 godine, dok je samo tri posto zaposlenih mladih ljudi u dobi od 18 ili 19 godina. S obzirom na to da se u razdoblju krize stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj značajno povećala, odnosno da je više nego dvostruko viša od stope nezaposlenosti za opću populaciju i treća po visini u EU, nije iznenađenje da se nezaposlenost mladih naglašava kao jedan od gorućih problema hrvatskog društva.
Tomić naglašava da za bolje razumijevanje odrednica nezaposlenosti mladih nije dovoljno razmatrati samo tradicionalne makroekonomske varijable, već je važno u obzir uzeti i različite strukturne i institucionalne čimbenike kao što su vlasništvo nad nekretninama za stanovanje, visoka razina korupcije, visoki udio doznaka iz inozemstva, ali i manje mogućnosti za život izvan roditeljskog doma.
Rezultati pokazuju da se stariji tinejdžeri (15-19 godina) suočavaju s rizikom nezaposlenosti kada nisu u obrazovanju, žena je među nezaposlenima više nego muškaraca, a veću vjerojatnost da će biti nezaposleni imaju i mladi stranog porijekla, odnosno oni rođeni izvan RH, jednako kao i oni rođeni u središnjoj, istočnoj ili jadranskoj Hrvatskoj, za razliku od sjeverozapadne Hrvatske.
Nezaposleni mladi uglavnom dolaze iz kućanstava s većim brojem članova. Tomić je pokazala da obrazovanje u zemljama zapadnog Balkana ima ograničen značaj na naknadno zapošljavanje. Marin Živković iz Mreže mladih naglasio je kako za mlade nije problem samo nezaposlenost nego i nedovoljna primanja za samostalan život čak i ako se zaposle.
Dubravka Matić iz Ministarstva rada kazala je da će se sustav profesionalnog usmjeravanja usmjeriti na još raniju dob, već u osnovnoj školi, dok je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije dodao da se unatoč svim nedostacima stručno osposobljavanje koje se provodi preko Zavoda za zapošljavanje može smatrati uspješnim, ali da ne treba smetnuti s uma da to nije mjera namijenjena za zapošljavanje nego za osposobljavanje.
Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja naglasila je da mladi postaju socijalni slučajevi, radi čega ne treba biti protiv njihova odlaska, jer se na primjeru baltičkih zemalja pokazalo da se mnogi vraćaju kući nakon što steknu određeno iskustvo i kapital. No, problem je, kaže, što ni mladi ljudi nisu mobilni, a po istraživanju samo ih je 25 posto spremno za iseljenje, a toliki je i udio onih koji bi posao potražili u drugoj regiji.
>> Anketna nezaposlenost u drugom tromjesečju 13 posto, 2,8 boda manje nego lani
Diploma nije ni garancija znanja ni sposobnosti ni bilo cega drugoga. Dploma moze biti tek pretpostavka da je netko u nekom momentu zivota pokazao neka znanja ili je mozda u zamijenu za neku mitologiju stekao diplomu. Dugo sam u biznisusu i znam neke neuke i nesposobne sa diplomom ali i neke sposobne radine i uspijesne bez diplome.