Među industrijama koje će u predstojećem razdoblju samo grabiti naprijed je sigurno i tržište dronova – doslovno im ni nebo nije granica. Lani je tržište bespilotnih letjelica “okrenulo” osam milijardi dolara, a do 2021. će prihodi od prodaje, prema procjenama konzultantske kuće BI Intelligence, premašiti 12 milijardi dolara.
U kalkulaciju pak ne ulaze i prihodi od njihove daljnje upotrebe u komercijalne svrhe koja bi volumen industrije u istom razdoblju mogla “napumpati” do vrtoglavih 140 milijardi dolara.
Već od 300 kuna
Zanimljivo je da PwC procjenjuje i da upotreba dronova drugim biznisima može uštedjeti 127 milijuna dolara godišnje. Razmjerno su jeftini i bitno smanjuju troškove snimanja iz zraka, zamjenjujući aviosnimke. Manji dronovi mogu se nabaviti već za 300-tinjak kuna, a profesionalni za oko 3000 kuna.
Klijenti im dolaze s područja građevinarstva, poljoprivrede, rudarstva, nadzora terena, energije, medija, marketinga.., a među proizvođačima softvera za dronove i uređaja dosad su uglavnom bile male privatne tvrtke i startupovi. Sad se sve više tome okreću velike kompanije i industrijski konglomerati. Osim što projicira buduću vrijednost tržišta, izvješće BI Intelligencea ističe da će se isporuka dronova učetverostručiti u sljedećih pet godina, potaknuta sve većom cjenovnom konkurentnošću i novim tehnologijama koje će pojednostavniti upotrebu dronova za neprofesionalce.
Smatra se da će rast u sektoru poduzeća nadmašiti onaj u segmentu građana, a najveća tržišta otvaraju se u SAD-u i EU. Pritom je Europa naprednija od Amerike te se procjenjuje da bi do 2025. dronovi mogli zauzeti desetinu tržišta letjelica u Europi, a do 2050. stvoriti 150.000 novih radnih mjesta.
Vojne svrhe primarne
Razvoj tehnologija za izbjegavanje sudara i postavljanje “virtualnih” granica na terenima zahtijevat će da dronovi budu sve sigurniji i precizniji, a regulatori koji se bave tim područjima smatrat će da je sigurnost bolja uz veći broj dronova u zraku.
Razvijat će se i regulativa komercijalne upotrebe dronova u određenim sektorima, no primjena će im ipak i dalje prednjačiti u vojnim svrhama. Prije gotovo godinu dana i u Hrvatskoj je regulirana upotreba dronova, izmjenama Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova, i po tome se svrstavamo među rijetke zemlje koje su se uskladile s tržišnim razvojem ove industrije. Čak su i neki osiguravatelji u svoja pokrića već uvrstili osiguranje od pada bespilotne letjelice.
Propisane su i kazne za neovlaštenu objavu snimki načinjenih dronom koje iznose najmanje 5000 kn. Prekršaj građani i tvrtke čine ako snimanje ne najave osam dana unaprijed, ne dobiju dopuštenje vlasnika zemljišta ili objekta koji kane snimati te snimku ne prijave Državnoj geodetskoj upravi.•
Profesionalni dron 3.000kn? Hrvatska uskladila regulativu s razvojem ove industrije? O bože moj...