Nakon deset godina Hrvatska nominalno i realno smanjuje rashode državnog proračuna i vraća ih na razinu iz 2008. Riječ je o značajnom zaokretu u fiskalnoj politici koji je trebalo napraviti i ranije, komentar je dr. Ante Baje, analitičara Instituta za javne financije, koji dodaje da se nakon jasnog proračunskog opredjeljenja da provede fiskalne reforme od Vlade očekuju i daljnji operativni koraci koje mora poduzeti kako bi revidirala prava koja su dodjeljivale prethodne vlade. Anto Bajo dodaje da prosječni prinosi na hrvatske obveznice, koji su oko 8%, pokazuju da je međunarodno financijsko tržište rezervirano prema Hrvatskoj i da od nje očekuje konkretne političke mjere za provedbu fiskalnih konsolidacija.
Blaža kresanja
– Daljnja smanjenja proračunskih rashoda svakako bi bila dobro jamstvo da ne dođe do većeg pada kreditnog rejtinga koji bi povećao troškove zaduživanja države i ugrozio planove Vlade za provedbu fiskalne konsolidacije – upozorio je analitičar Instituta za javne financije dan nakon što je Vlada objavila prijedlog proračuna čiji su rashodi za 3,5 milijardi kuna manji nego što su bili 2011. godine.
Proračun je donio blaže smanjenje rashoda od početnog plana, što je Vlada objasnila željom da više sredstava osigura za investicije, ali i obvezama prema poljoprivredi, čije se subvencije ne smanjuju za milijardu već za 817 milijuna kuna.
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, upozorava da se odstupanja od Smjernica teško mogu opravdati.
– Smanjenje deficita u odnosu na prethodnu godinu manje je nego što je bilo predviđeno u Smjernicama. Kod subvencija pad rashoda nije onako snažan kakav je bio prvobitno zacrtan. Ne bude li BDP rastao kako je Vlada predvidjela, a vjerojatnost da se planirani rast ostvari nije odviše velika, onda će udio deficita i javnog duga u BDP-u biti veći i međunarodni investitori neće dobro gledati na to pa će financiranje na inozemnom tržištu u 2013. biti otežano – komentira Švaljek. Vladi ide na ruku to što joj ove godine ne stižu na naplatu inozemna izdanja obveznica iz prijašnjih godina, ali iduće će se godine to promijeniti.
Masa plaća
– Projekcije računa financiranja upozoravaju da se u 2013. povećavaju izdaci za otplate dugova na 15,9 mlrd., a u 2014. na 17,4 mlrd. kuna. Zbog toga Vlada i dalje mora inzistirati na rezanju državne potrošnje kako bi dobila na kredibilitetu i pod povoljnijim uvjetima zadužila se za novih 17,3 mlrd. kuna obveznica, i to u najvećem dijelu u inozemstvu. Bez nastavka smanjenja rashoda, troškovi zaduživanja mogli bi značajno rasti, što bi se negativno odrazilo na financijsku stabilnost državnih financija – ističe Anto Bajo.
– I dalje nije posve jasno kako će se ostvariti pad mase plaća. Bez izmjene kolektivnih ugovora to neće biti moguće – upozorava Švaljek. Proračun, dakle, prati optimistično planirani porezni prihodi, ali i veliki napor da se smanje rashodi, prije svega za zaposlene (1,95 milijardi kuna), materijalni rashodi (213 milijuna), subvencije (čak 933,5 milijuna).
>>Što smanjivanje proračuna znači za svako pojedino ministarstvo i koje su reakcije stručnjaka pročitajte u analizi u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede
hahahhahaha oni vraćaju proračun smanjen za 1,5% realno 2008 je bila godina totalnog napretka do sloma burze ovo je tako iracionalno kao i izjave srba u slučaju HR za ovakav proračun sastaviti, nisu potrebni geniji, već samo osnovnoškolci koji znajuaju za plus ili minus