Serija pokazatelja koje je Državni zavod za statistiku objavio jučer sugerira osjetan rast gospodarstva u trećem tromjesečju, što i većina analitičara očekuje obzirom na činjenicu da je zabilježena rekordna turistička sezona. Potrošnja raste 36. mjeseci zaredom i to brže nego se predviđalo, četiri mjeseca zaredom raste i industrijska proizvodnja, ali malu sumnju na jači oporavak baca podatak da je zaustavljen rast zaposlenosti, a tim podatkom kolidira i statistika o produktivnosti radne snage u Hrvatskoj koja bilježi osjetan rast.
Vode prehrana i duhan
U zemlji koja ima problem s razvojem proizvodnih djelatnosti naročito veseli podatak o rastu industrijske proizvodnje. Od siječnja do srpnja rast industrijske proizvodnje iznosi 2,3 posto, ako se usporedi s godinom ranije. Međutim unatoč tom rastu i skoku u proizvodnji tijekom prošle godine i dalje smo daleko od proizvodnje koju smo biježili 2008. godine. Ako se proizvodnja nastaviti oporavljati ovim tempom trebat će nam još najmanje četiri godine da bi nadoknadili jaz od gotovo 11 posto koji nas dijeli od razine proizvodnje zabilježene prije krize.
Prehrambeni sektor stabilno raste od početka godine, a veća je i proizvodnja duhanskih proizvoda, međutim na području eksploatacije energenata bilježimo pad od 5 posto. Proizvodnja za sobom ne nosi dostatan rast zaposlenosti već otvaranje radnih mjesta kaska za proizvodima pa se od svakog radnika očekuje veći angažman što tjera produktivnost na gore. Krajem kolovoza u pravnim osobama u prerađivačkoj industriji je bilo 204.470 zaposlenih, što je za 2,3 posto manje nego u kolovozu prošle godine. Naime, prema podacima o broju zaposlenih koje je objavio Državni zavod za statistiku u kolovozu je u tvrtkama radilo oko 1,4 milijuna ljudi, ali je brojka za 5065 radnih mjesta manja nego u srpnju. Svake godine kako odmiče sezona bilježi se pad zaposlenosti. Krajem kolovoza u turističkim tvrtkama radilo je prema podacima DZS-a 72.657 zaposlenih, što je, pak, na godišnjoj razini, prikazali su, u odnosu na kolovoz prošle godine, 4,1 posto manje zaposlenih. Statistika ne prepoznaje rast zaposlenosti u odnosu na kolovoz prošle godine osim u državnim sektorima poput javne uprave i socijalnih osiguranja.
Trgovina ubrzano raste
Objavljene su i prve procjene kretanja prometa u trgovini. Prema njima maloprodaja je u kolovozu nominalno porasla za 8,5, a realno za 6,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Time je rast ubrzan u odnosu na srpanj, a čak je i brži nego što je struka najavljivala. Potrošnja raste stabilno već 36 mjeseci, a ubrzana je tijekom tekuće godine uz pomoć turističke potrošnje i veće kupovne moći domaćih građana nastale na temelju porezne reforme. Analitičari najavljuju rast do kraja godine pa će opet maloprodaja pogurati BDP. Međutim potrošnja je unatoč stabilnom rastu i dalje više od 10 posto manja nego u 2008.
Slično je s investicijama koje su u odnosu na krizu najviše potonule. Naime, lani su bile na 38 posto nižoj razini nego 2008. Svi makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva niži su nego prije krize, osim izvoza koji je već tijekom 2014. premašio razine. Ipak zbog visoke stope uvoza ni rast izvoza nije uspio promijeniti strukturu gospodarstva i dalje uvelike ovisnog o zaduživanju i sklonosti građana životu iznad realnih mogućnosti.
Očekivano, javni sektor raste, realni pada. Trend koji traje još od Milanovića... Sad će porasti i prosječna plaća jer se nakon ljeta gase radna mjesta u turizmu, te će javni službenici imati veći udio u izračunu rosjeka... Ovo su trendovi koji traju tamo negdje od Kosorice, koja je čuvala radna mjesta u državnom sektoru nuštrb realnog. Da je tada smanjila javni sektor za 10-20.000 mjesta spasila bi možda 100.000 radnim mjesta u realnom sektoru. No ništa od toga... Kasnije Milanović i sada Plenković već su poznata priča. Ili si uhljeb ili odlaziš odavde, samo luđaci kreću u poduzetništvo...