Europski sud pravde donio je rješenje prema kojem hrvatski sudovi mogu kažnjavati banke koje nisu jasno definirale parametre za izmjenu promjenjivih kamatnih stopa. S obzirom na to da je hijerarhijski “jači” od hrvatskih, odluka je presedan za domeće pravosuđe koje se dosad, od suda do suda, različito postavljalo prema ovoj problematici, a ponekad su i na istom sudu donošeni različiti pravorijeci.
Ironija je to veća što je upućivanje tzv. “prethodnog pitanja” stiglo od Prekršajnog suda u Bjelovaru na zahtjev PBZ-a, što je svojevrstan autogol banke. Europski je sud ustvrdio da kažnjavanje banaka na temelju nacionalnog prava nije u suprotnosti s direktivama EU.
– Ova odluka otvara put za kažnjavanje banaka na temelju prekršajnih prijava zbog neugovaranja parametara za promjenu kamatnih stopa. Usto je i Ustavni sud u svibnju odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti prekršajnih odredbi o tome – prokomentirao je saborski zastupnik Franka Goran Aleksić te dodao da dužnost pokretanja postupaka ima ponajprije HNB, a onda i inspekcije Ministarstva financija te DORH, a ne samo klijenti.
Proziva i guvernera HNB-a Borisa Vujčića i njegove pravnike koji, tvrdi, drže stranu bankama u manipuliranju kamatama umjesto da preko Ministarstva financija predlože promjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi točno utvrdili parametre promjene kamata.
– To se treba učiniti tako da se od početno ugovorene kamatne stope oduzme vrijednost parametra u trenutku sklapanja ugovora i na taj način definira fiksni dio kamate – predlaže Aleksić.
U PBZ-u pak drže da odluka suda nema utjecaja na postojeće postupke, dok viceguverner HNB-a Bojan Fras poručuje da tek trebaju proučiti presudu i vidjeti moguće učinke. No, u HNB-u prevladava mišljenje da odluka ima značenje načelnog stava na koji se mogu pozvati stranke u postupku, no da nije automatski dio hrvatskih zakona.
>> HNB: Prekršajni postupak protiv RBA i Sberbanke