Početkom ovog tjedna u Zagrebu je boravio prvi čovjek UniCredita, Federico Ghizzoni. Glavni izvršni direktor jedne od najmoćnijih europskih bankarskih grupacija, u čijem sastavu posluje i Zagrebačka banka, sastao se s predstavnicima hrvatske vlade i najvažnijim korporativnim klijentima. Federico Ghizzoni pravi je bankarski veteran, dvadeset i pet godina dugu bankarsku karijeru kalio je na više pozicija u Italiji, ali i na brojnim međunarodnim pozicijama u Londonu, Turskoj, Njemačkoj, Singapuru...
Svjedočimo izrazito neugodnoj situaciji u Europi. U Grčkoj, kao i u Španjolskoj, zadnjih dana viđene su navale štediša na banke. Kakvo je vaše mišljenje o krizi u Europi, izlasku Grčke iz eurozone, krizi samog eura i eurozone... Je li moguće vidjeti izlazak Grčke iz eurozone u sljedećim tjednima?
– Prvo moramo pričekati i vidjeti tko će doći na vlast u Grčkoj te što će nova vlada učiniti. U svakom slučaju, prva je opcija zadržavanje Grčke u eurozoni, a isto je tako jasno da je potrebno izaći iz ovog dugog razdoblja neizvjesnosti. Ako iz kojeg razloga nova grčka vlada odluči otići u drugom smjeru, onda moramo razviti plan kako obraniti i ojačati euro. Mogući izlazak Grčke morao bi biti napravljen na uredan način, ali i to je bolje nego ovo održavanje neizvjesnosti. Ne bih želio ostaviti dojam da priželjkujem izlazak Grčke iz eurozone. Favoriziram rješenje u kojem će se Grčku zadržati u Europi i eurozoni, ali se ovako nestabilna situacija više ne može tolerirati. Ne očekujem sličnu situaciju u Španjolskoj, Portugalu, Italiji... Vjerujem da će se razina volatilnosti financijskih tržišta smanjiti nakon što se riješi problem Grčke.
Očigledno je da je poslovanje UniCredita usko povezano sa stanjem talijanske ekonomije, a talijanska ekonomija trenutačno se percipira kao vrlo ranjiva. U kojem razmjeru stanje u talijanskoj ekonomiji utječe na planove UniCredita u Hrvatskoj?
– Italija predstavlja otprilike 35 posto ukupnog biznisa UniCredita. Znači 65 posto našeg biznisa vodimo izvan Italije. U Njemačkoj je locirano 27 posto UniCreditova biznisa. Ondje imamo drugu najveću banku. Sveukupno, naša je Grupa vrlo dobro geografski diverzificirana.
U ovom trenutku naš talijanski biznis je pod pritiskom jer je Italija u recesiji. U ovom tromjesečju u Italiji očekujem negativni BDP, ali postoje uvjeti za blago poboljšanje u drugoj polovini godine. Trenutačna recesija posljedica je veoma teških odluka talijanske vlade da se smanji dug. Imamo dosta kompanija koje zbog toga pate, ali i brojne kompanije u vrlo dobrom stanju. Većini izvoznih kompanija 2011. godina najbolja je dosad.
Naša Grupa je čvrsta i stabilna. Značajno smo povećali kapital, za 7,5 milijardi eura, pa smo što se tiče adekvatnosti kapitala jedna od najotpornijih banaka u Europi.
Sveukupno, situacija u Italiji nema učinaka na naš posao u Hrvatskoj. Mi i dalje kapitalno podržavamo Zagrebačku banku. Upravo smo danas imali važne sastanke na temu širenja našeg biznisa u Hrvatskoj. Nema izravne korelacije onoga što se događa u Italiji i ovoga što radimo u Hrvatskoj. Hrvatska je sada već više od deset godina jedna od ključnih banaka za našu Grupu.
Nismo uskratili kapital
Znači, nije korektno reći da ograničavate planove u Hrvatskoj zbog situacije u Italiji? Pitamo to jer su lani austrijske banke poručile hrvatskim bankama kćerima da više ne računaju s njihovim izvorima financiranja. UniCredit nije napravio ništa slično?
– UniCredit i što se tiče likvidnosti i što se tiče kapitala stoji na vrlo snažnim pozicijama. Nemojte zaboraviti da je UniCredit bio jedina velika europska banka koja je uspjela povećati kapital u vrlo teškim tržišnim okolnostima. To znači da tržišta vjeruju u nas. A Zagrebačka banka i sama ima vrlo jaku kapitalnu osnovu kao i kvalitetu kreditnog portfelja.
Uz to, ako usporedite sadašnju situaciju na tržištu, može se reći da su trenutačno bolji uvjeti nego prije dvije ili tri godine. Moramo biti oprezni u razvoju biznisa, dobro ga balansirati što se tiče odnosa depozita i kredita, ali zaista pitanje financiranja nije tema između nas i Zagrebačke banke. Ne znam kakve imate informacije, ali nikada nismo Zagrebačkoj banci uskratili financiranje i kapital.
Kakvo je vaše mišljenje o prvim potezima hrvatske vlade. Danas ste imali sastanak s gospodinom Čačićem?
– Hrvatska vlada ima dobar program i ide u pravom smjeru. Želi stimulirati ekonomiju, želi razviti infrastrukturne projekte, nastaviti s privatizacijom... Ovo je ozbiljna vlada s kapacitetom da dođe do svojih ciljeva. UniCredit joj može pomoći u financiranju nekih ključnih projekata i traženju stranih investitora. Problem lošeg stanja u ekonomiji i negativnog rasta je očigledan, ali su ideje nove vlade na mjestu.
O čemu ste točno razgovarali s predstavnicima naše vlade? Nekim konkretnim infrastrukturnim projektima?
– Razgovarali smo o projektima u energetskom sektoru i cestogradnji kao i željeznici. S ministrom turizma razgovarali smo o investiranju u turizam. Tema su bile i privatne investicije. Bio je to vrlo koristan, plodonosan dan. Mislimo da možemo pomoći, prvenstveno kao Zagrebačka banka, ali i kao UniCredit grupa.
Imate li internu listu banaka prema težini izloženosti riziku? Kako je u tome pozicionirana Zagrebačka banka u odnosu na druge banke jugoistočne i istočne Europe u kojima poslujete?
– Makroekonomski gledano trenutačno je izazovnija situacija u zemljama kao što su Ukrajina, Rumunjska ili Mađarska. Što se tiče stanja banaka, bilanca Zagrebačke banke čini je jednom od najsnažnijih članica naše Grupe.
Čini mi se da ima jednu od najviših razina kapitalne adekvatnosti, oko 21 posto. Druge snažne zemlje su Poljska s koeficijentom od 18 posto, te Njemačka sa 16 posto. Dakle, što se tiče Zagrebačke banke relaksiran sam kad je u pitanju naša pozicija u Hrvatskoj. Pravo je pitanje kako nastaviti razvijati biznis i rasti. Već sada tržišni udio Zagrebačke banke iznosi 26 posto te govorimo o održavanju te pozicije.
Svjedočio devalvacijama
I tržišna kapitalizacija Zagrebačke banke iznenađujuće je visoka ukoliko je usporedite s kapitalizacijom UniCredita. To vas ne iznenađuje?
–Tržišna kapitalizacija naše Grupe ne odražava tržišnu kapitalizaciju i vrijednost članica, pojedinačnih dijelova naše Grupe kao što je Bank Pekao u Poljskoj ili banka u Turskoj. Ako spojite tržišne kapitalizacije tih članica Grupe, dobit ćete znatno višu ukupnu tržišnu kapitalizaciju UniCredita. Mi smo najveća banka u Italiji i druga najveća banka u Njemačkoj. Najveća smo banka u Austriji. U Poljskoj smo drugi po veličini, najveći smo u Hrvatskoj. Trenutačno tržišta općenito snažno diskontiraju vrijednost dionica financijskog sektora. Važno je imati snažnu kapitalnu i likvidnu poziciju. Mislim da i pored aktualnih makroekonomskih uvjeta možemo uvjeriti tržište da smo u stanju stvarati nove vrijednosti, a to će vratiti tržišnu kapitalizaciju.
Imate li viziju kako riješiti probleme kućanstava i kompanija s dugom u švicarskim francima?
– Politika je naše Grupe općenito, a ne samo u Hrvatskoj, da budemo vrlo oprezni što se tiče hipoteka u stranim valutama i švicarskom franku. U Poljskoj smo zaustavili sve aktivnosti na tom dijelu tržišta još prije dvanaest godina. U Turskoj su takvi krediti zabranjeni, u drugim državama smo ih smanjili i u njima imamo tržišni udio manji od drugih banaka. Što se tiče Hrvatske, udio Zagrebačke banke u kreditima u švicarskim francima niži je u odnosu na druge banke koje posluju u Hrvatskoj. Ako nam dođe dužnik s problemima, onda mu predlažemo da restrukturira hipoteku. Danas smo sretni što smo prije odlučili biti oprezni u ovom dijelu biznisa, posebno što se tiče švicarskog franka. Kao Grupa više kreditiramo u eurima, a rizik u švicarskim francima zapravo je marginalan.
Zašto su onda krediti u švicarskim francima tako vruća tema u Hrvatskoj?
– Vjerojatno zbog toga što ostale banke nisu na istim pozicijama kao Zagrebačka banka.
Mogu vam ispričati da sam tijekom karijere viđao ovaj fenomen više puta i odlučio se držati podalje od njega. Vidio sam ga 1992. godine u Italiji. Udio biznisa s građanima bio je vrlo visok, a imali smo vrlo visoku devalvaciju lire. Bilo je to teško razdoblje. Svjedočio sam istom problemu i u jugoistočnoj Aziji 1997. godine kad sam radio u Singapuru. Gledali smo tada također velike devalvacije malezijske valute u odnosu na dolar. I to je bilo kritično za pojedince.
U istočnoj Europi 2007. godine bilo je popularno predlagati širenje biznisa u francima, ali mi smo ga odlučili suziti. Bio sam kritiziran uz obrazloženje da se olako odričemo prihoda, ali sada smo u prednosti jer smo u povoljnijem položaju. Napravili smo uslugu našim klijentima jer ih nismo gurali u krivom smjeru.
Je li realističan scenarij prema kojem bi švicarski franak mogao napustiti paritet prema euru i ostati na znatno višoj razini ako euro nastavi slabiti zbog krize u Grčkoj? To bi dužnike u švicarskim francima moglo uvesti u još dublje probleme?
–To bi mogao biti povećani rizik za banke ali i za njihove klijente. Banke koje su favorizirale ovu vrstu biznisa sada moraju razmišljati hoće li ponuditi klijentima restrukturiranje zajmova i prelazak na novu valutu. To je što se tiče prošlosti.
A što se tiče budućnosti, smatram da se biznis u stranim valutama mora limitirati. Možda euro može proći jer je Hrvatska visoko euroizirana i ući će u Europsku uniju, ali novi posao s ostalim stranim valutama trebao bi biti zaustavljen.
Danas je Hypo Alpe-Adria banka objavila da ulazi u proces reprivatizacije. Prodaje svu imovinu u regiji. Je li UniCredit zainteresiran? Vidite li možda mogućnost dolaska velikih međunarodnih igrača iz Rusije ili Kine?
– UniCredit je u svom strateškom planu do 2015. odredio četiri zemlje za dalje širenje: Rusiju, Poljsku, Tursku i Češku. Akvizicije nisu isključene na horizontu od pet godina, ali trenutačno nemamo takve planove na stolu, radije ćemo se usredotočiti na organski rast.
Nismo računali na širenje u Hrvatskoj jer ovdje ne smijemo ići u nove akvizicije zbog Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Nigdje nemamo tako visok tržišni udio kao u Hrvatskoj te ćemo se fokusirati na održavanje ove razine i poboljšanje učinkovitosti.
Rusija i Poljska velika su tržišta gdje već imamo dobre pozicije ali ih možemo poboljšati. Što se pak tiče ruskih i kineskih igrača, smatram da su zainteresirani da se pozicioniraju u Europi.
Podržavamo Todorića
Tijekom dana sastali ste se s važnim korporativnim klijentima Zagrebačke banke? Jeste li se sreli s Ivicom Todorićem i raspravljali o njegovoj želji da preuzme Mercator u Sloveniji?
–Ne mogu o tome govoriti zbog povjerljivosti odnosa s klijentima. Ali znam gospodina Todorića i Agrokor mnogo godina. On nam je važan klijent kao i njegova kompanija. Sigurno ćemo podržati njegove planove ako to zatraži. Njegova kompanija je svojevrsni model za druge kompanije. Agrokor je postao regionalni igrač.
Nije vojna tajna da UniCredit podržava Agrokorovo preuzimanje Mercatora.
– Sudjelovali smo u početku u tome. Vidjet ćemo što će biti s tim procesom i hoće li se obnoviti.
