Bonitetna kuća Dun & Bradstreet i dalje dodjeljuje Hrvatskoj rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja. D&B rejting promijenili su u čak 11 zemalja: Alžiru, Kolumbiji, Hondurasu, Iranu, Jamajci, Južnoj Koreji, Nigeriji, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu te Srbiji.
Srbiji je poboljšan rejting od visokorizične do zemlje s umjerenim rizikom poslovanja (sa DB5a na DB4d). Na bolji rejting Srbije utjecala su brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja. Izglede za makroekonomsku stabilnost zemlje u velikoj mjeri potpomogao je sporazum s MMF-om u 2009. godini o osiguranju četiri milijarde dolara kredita. Uz to, pad ekonomije je strukturalno koristio privredi smanjujući inflatorne pritiske i korigirajući prethodni neodrživo veliki deficit tekućeg računa platne balance.
U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede je Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BiH (DB6a).
Prema D&B-jevim podacima 23,5% plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. U dogovorenom roku izvršeno je 65% plaćanja, dok je 8,9% plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Čak 2,2% plaćanja kasni više od 120 dana. D&B i dalje preporučuje stranim investitorima da poslovanje s hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća. D&B predviđa kako vladu desnog centra očekuje izazovno razdoblje u borbi protiv globalne recesije koja je utjecala na pad BDP-a u 2009. godini te koja će vršiti pritisak na rast BDP-a u daljnje dvije godine.
Za premijerku Kosor jedan od prioriteta je također i održavanje jedinstva u stranci koje je poljuljano pokušajem bivšeg premijera Sanadera da se vrati u stranku. D&B ne isključuje mogućnost da bi se vodeća stranka mogla razdvojiti na dva dijela nastaviti li se neslaganje između pobornika bivšeg premijera Sanadera i nove premijerke Kosor.
U međuvremenu oporavak Hrvatske kočit će i dalje vrlo spor ekonomski rast u eurozoni. Domaća potražnja također će biti oslabljena, dok je kućanska potrošnja smanjena zbog slabijeg rasta plaća, visoke nezaposlenosti, većih poreza te strožih kreditnih uvjeta.
Poduzeća će također trošiti manje zbog limitiranog zaduživanja kod banaka, a poduzeća koja izvoze mogu očekivati oporavak zbog povećane svjetske trgovine u 2010. i 2011. kako predviđa D&B. Vladini stimulansi za potrošnju bit će ograničeni zbog želje da se fiskalni deficit vrati ispod 3% BDP-a. Za makroekonomsku stabilnost stalni deficit koji ima Hrvatska jedan je od najvećih rizika jer se uvijek postavlja pitanje kako će se financirati.
