O tome kako na tržištu može opstati mala banka u vrijeme kad loši krediti i dodatne rezervacije osjetno pogađaju i profite velikih, razgovarali smo s Gianom Luigijem Bonfeom, šefom uprave Banke Kovanica. Banka je u većinskom vlasništvu Casse di Risparmio della Repubblica di San Marino, a u nas posluje 11. godinu, otkad je iz Štedionice Kovanice preimenovana u banku.
Lani ste u prvom kvartalu poslovali s dobiti, sad ste u minusu 4,7 mil. kuna. Što vas je gurnulo u crveno?
Naše poslovanje ovisi o kreditnoj aktivnosti. Trenutačno osjećamo lagan rast interesa za kredite. Ove godine nastavili smo s konzervativnim pristupom u izdvajanju rezervacija za kredite s poteškoćama u otplati, što je rezultiralo neznatnim gubitkom u poslovanju u prvom kvartalu.
Jednako za cijelo tržište
Znači li to da prije niste konzervativno rezervirali?
Ne. Hrvatska prolazi razdoblje krize koja se različito odražava na poslovanje ostvareno proteklih godina. Smatramo da za Hrvatsku 2014. dolazi bolje vrijeme. A o tome ovisi i profit. Optimističan sam, ulazak u EU za Hrvatsku je velika šansa.
Raste li i vama udio loših kredita?
Ne, recimo da usporava.
HNB je povećao pritisak na rezervacije, hoće li vas to teško pogoditi jer ste mala banka?
Situacija će se jednako odraziti na cijelo tržište, i na velike i na male banke. Više će to utjecati na banke izloženije građevinskom sektoru ili prodaji auta.
Koliko ste vi izloženi građevinskom sektoru?
U prošlosti smo bili izloženiji, ali sad baš i ne.
Tko vam je ciljana skupina klijenata?
Poslovanje s građanstvom te srednjim i malim poduzetništvom. Osobno pristupamo klijentima, nisu nam samo broj. Plan nam je lagan, ali konstantan rast u tim sektorima.
Vidite li budućnost u samostalnom poslovanju ili u spajanju? Svojedobno je propao pokušaj udruživanja s Podravskom bankom.
Naši su trenutačni planovi da rastemo sami. No pratimo situaciju na tržištu za eventualna spajanja.
Mislite li da mala banka može opstati sama?
Spajanje s drugom bankom nije nužno. Bitno je pronaći način da se smanje troškovi ili podijele s drugima. U Italiji puno malih banaka može preživjeti jer dijele troškove nekih usluga u informatičkoj tehnologiji, back officeu i naplati. I tako ostvaruju znatne uštede. To ne znači gubitak vlastitog identiteta, već podjelu troškova vanjskih servisa. U RH toga nema jer se svatko boji gubitka autonomije, što se ne bi dogodilo.
Dokle je vaša matična banka spremna podržavati kapitalne zahtjeve regulatora?
Dosad su nas uvijek podržavali i u više navrata dokapitalizirali. To što nam je vlasnik strana banka komparativna je prednost.
Turistički sektor
Ograničava li vas jamstveni kapital u kreditiranju većih projekata?
Veliki projekti uglavnom nisu naš cilj.
Zanimaju li vas europski fondovi?
Zainteresirani smo za njih. Nismo još konkretizirali proizvode na tom području, ali namjeravamo.
Danas je na bankarskom tržištu problem potražnja. Kome plasirati?
Osjećamo malo povećanje potražnje, komuniciramo s klijentima, i starim i potencijalnim.
Imate visoku kamatu po viđenju, 3,5%. Jesu li visoke i kamate na kredite?
To je naš novi proizvod koji se zove \"A vista plus\" i ova se kamata odnosi na sredstva izdvojena na račune po tom proizvodu. A kredite dajemo u skladu s tržišnim uvjetima, odnosno zadovoljavamo specifične uvjete klijenta. Date li klijentu točno što treba u vrijeme kad mu treba, spreman je za to i malo više platiti.
Iz kojih sektora dolaze vaši klijenti?
Dosta ih je iz turističkog sektora, neki dolaze iz građevinarstva, autokuća, tu su benzinske crpke, a ima ih i na području proizvodnje poput proizvođača peleta.
Radite li energetske projekte?
Zasar ne radimo mnogo.
Najavljivali ste promjenu imena?
Sad ne razmišljamo o tome. Što se naziva banke tiče, ljudi ime shvaćaju doslovno pa se pojave s hrpom kovanica koje žele ukrupniti.
